List Informator
UVODNIK
Važnost, značenje i modaliteti javne objave presude
Obveza javnog objavljivanja presuda proistječe iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02 - Protokol 12 i 13, 1/06, Protokol 14 i 2/10) i Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst). To je element pravičnosti suđenja i omogućava da javnost kontrolira rad i odluke suda. Recentna Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojom su zbog nedostatka javne objave drugostupanjske presude ukinute dvije odluke Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, naglašava važnost i nužnost pridržavanja te obveze. No, Odluka istodobno otvara nekoliko pitanja - de lege lata i de lege ferenda, o kojima autor iznosi svoja mišljenja, u kontekstu relevantnih zakonskih odredaba hrvatskoga postupka, kaznenoga, parničnog postupka i u upravnom sporu, uzimajući u obzir i praksu Europskog suda za ljudska prava kao i praksu europskih ustavnih sudova. U jednom od sljedećih brojeva nastavit ćemo s obradom ove teme.
Autor: mr. sc. Miljenko Giunio, prokurist, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu, Zagreb
Sadržaj
Stručni članak
Obveza javnog objavljivanja presuda proistječe iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02 - Protokol 12 i 13, 1/06, Protokol 14 i 2/10) i Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst). To je element pravičnosti suđenja i omogućava da javnost kontrolira rad i odluke suda. Recentna Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojom su zbog nedostatka javne objave drugostupanjske presude ukinute dvije odluke Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, naglašava važnost i nužnost pridržavanja te obveze. No, Odluka istodobno otvara nekoliko pitanja - de lege lata i de lege ferenda, o kojima autor iznosi svoja mišljenja, u kontekstu relevantnih zakonskih odredaba hrvatskoga postupka, kaznenoga, parničnog postupka i u upravnom sporu, uzimajući u obzir i praksu Europskog suda za ljudska prava kao i praksu europskih ustavnih sudova. U jednom od sljedećih brojeva nastavit ćemo s obradom ove teme.
Stručni članak
Rast temeljen na investicijama svakako je način kojim se može zaustaviti pad hrvatskoga gospodarstva. U tom kontekstu Zakon o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Zakon)1 i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Pravilnik)2 omogućuju poreznim obveznicima pripreme za poduzetnička ulaganja kroz odbitak pretporeza. Međutim, zbog nedorečenosti pojedinih zakonskih odredaba javljaju se nedoumice, odnosno otvorena pitanja opravdanosti korištenja poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) iz državnog proračuna u slučajevima započetog, a već dulje vremena (nekoliko godina) nezavršenog ulaganja koje ne dovodi do realizacije poduzetničke djelatnosti i stvaranja nove vrijednosti. Znači, ulaganja su započela što je vidljivo kroz primljene račune s iskazanim pretporezom, ali i nakon nekoliko godina ne dolazi do realizacije poduzetničke aktivnosti, odnosno isporuke dobara ili usluga. U nastavku autorica opisuje situacije u praksi s kojima se sureće porezni nadzor u svezi s odbitkom pretporeza glede poreza na dodanu vrijednost pri početku obavljanja djelatnosti novih poduzetnika.
Stručni članak
Ovršni zakon (u tekstu: OZ), u glavi dvadesettrećoj uređuje nekoliko instituta ovrhe radi ostvarenja tražbine na radnju, trpljenje ili nečinjenje, među kojima su institut ovrhe radi uspostavljanja prijašnjeg stanja te ponovnog smetanja posjeda, uređeni člancima 244. i 245. novog Ovršnog zakona, koji odgovaraju člancima 234. i 235. dosadašnjeg Ovršnog zakona.
Stručni članak
U svrhu zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života roditelja i s njima izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu, donesen je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, objavljen u Narodnim novinama, broj 85/08 i 110/08, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2009. godine. Tim su Zakonom utvrđena prava na vremenske i novčane potpore te uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. U članku pišemo o ostvarivanju prava na korištenje stanke za dojenje, kao jednog od prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja, u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta i prava na trudnički i dojenački dopust s pravom na naknadu plaće, objavljenim u Narodnim novinama, broj 24/09.
Stručni članak
Polazeći od europskih uzora u reformiranju Republika Hrvatska nastoji osobito smanjiti državni upravni aparat. Kao rezultat takvih tendencija, Hrvatski sabor je na sjednici 15. prosinca 2010. donio Zakon o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 145/10), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011., dok će se njegovi pravi učinci primijetiti tek od 1. travnja 2011. Stoga autorica u ovom članku navodi samo temeljne značajke tog Zakona i iznosi svoja mišljenja o pojedinim institutima.
Stručni članak
Novi Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10), koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2012. godine, uvodi u sustav pravosuđa Republike Hrvatske dvostupanjsko rješavanje upravnog spora. Naime, Zakon o sudovima (Nar. nov., br. 150/05, 16/07, 153/09, 116/10 i 122/10 – proč. tekst) regulira ustrojavanje, nadležnost i druga pitanja upravnih sudova te Visokog upravnog suda, kao što Zakon o područjima i sjedištima sudova (Nar. nov., br. 144/10) regulira ustrojavanje i sjedišta četiri upravna suda te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Stoga autor u ovom tekstu analizira buduće specijalizirane grane upravnog sudstva u okviru općeg sudbenog sustava Republike Hrvatske.
Stručni članak
Na 22. sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 28. siječnja 2011., usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Zakon je objavljen u Narodnim novinama, broj 18/11 od 9. veljače 2011. i stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Zakon o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08, 152/08 i 94/09 - u nastavku teksta: Zakon), jedinstveni je propis kojim je uređena obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (u nastavku teksta: doprinosi), vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.
Stručni članak
U ovom broju Informatora objavljujemo još jedan izbor mišljenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koja se odnose na primjenu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ali, ovaj puta, i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji. Napominjemo da smo do sada, vezano uz primjenu navedenih propisa, objavili: - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 1. dio, Informator br. 5794 - 5795 od 16. rujna 2009. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 2. dio, Informator br. 5796 od 23. rujna 2009. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 3. dio, Informator br. 5798 od 30. rujna 2009. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 4. dio, Informator br. 5900 od 22. rujna 2010. i - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 5. dio, Informator br. 5927-5928 od 25. i 29. prosinca 2010. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, 6. dio, Informator br. 5936 od 26. siječnja 2010.
SENTENCE
Pravo na pravično suđenje omogućeno je u postupku koji je prethodio ustavnosudskom, te nije došlo do povrede ustavnih prava. Naime, za mjenicu vrijedi načelo formalne istine te mjenicu dužnik mora isplatiti zbog toga što je mjenicu potpisao
SENTENCE
Objektivni rok zastare tražbine naknade štete od pet godina od nastanka štete primjenjuje se i kad subjektivni zastarni rok od tri godine od saznanja za štetu i počinitelja istječe izvan toga roka, a primjenjuje se i kad je oštećenik doznao za štetu, ali ne i za počinitelja
SENTENCE
Kad je predviđeno da osigurateljno pokriće pripada osiguraniku i u inozemstvu ono se odnosi samo na zemlje članice sustava zelene karte
SENTENCE
Stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadležan, ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost suda
Vi pitate - mi odgovaramo
Tvrtka je u međuvremenu, nakon donošenja presude o obvezi vraćanja imovine ostvarene kaznenim djelom, otišla u stečaJe li opravdano u takvom slučaju tražiti povrat imovine ako poslovanjem tvrtke nije zadržana tako pribavljena imovina
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesu li ugovori o koncesijama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za ambulante liječnika opće prakse u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama, koji ne navodi da pružanje zdravstvenih usluga može biti predmet koncesije?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako postupiti pri izdavanju uvjerenja o vremenu građenja kada se radi o kući za koju je utvrđeno da je starija od 1968. godine, ali je bespravno dograđena poslije 1968. godine?
Vi pitate - mi odgovaramo
S obzirom na to da su neke porezne olakšice u tijeku 2010. godine ukinute, zanima nas priznaju li se porezna darovanja dana u novcu i naravi?