List Informator
UVODNIK
Novi Zakon o reviziji
Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 29. studenoga 2005. godine donio novi Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 146/05), kojim se pitanje revizijske profesije uređuje na nešto drukčiji način nego je to do sada bilo uređeno. Naime, osim detaljnijeg propisivanja rada revizorskih tvrtki, neovisnosti revizora i stjecanja zvanja ovlašteni revizor, uvodi se institut nadzora nad radom revizorskih tvrtki, s ovlastima koje takve organizacije imaju u zemljama razvijene revizijske profesije. Opširniji prikaz Zakona o reviziji daje doc. dr. sc. Boris TUŠEK, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: Boris Tušek
Sadržaj
Stručni članak
Privremeni izvoz robe na popravak vrsta je carinskog postupka vanjske proizvodnje, pod kojom se podrazumijeva privremeni izvoz domaće robe u inozemstvo radi obavljanja odre|enih proizvodnih radnji. Autor daje objašnjenja i praktične primjere te vrste carinskog postupka.
Stručni članak
U prošlom broju lista Informator objasnili smo pojam, ulogu kao i zakonsku podlogu novčanih tokova u financijskim uzvješćima u prvom dijelu članka pod naslovom »Izvješće o novčanim tokovima». U praktičnom primjeru sastavljanja izvješća o novčanim tokovima obradili smo bilancu kao polazište za sastavljanje izvješća o novčanim tokovima. U ovom broju, u drugom dijelu članka dajemo nastavak primjera s prikazom računa dobiti i gubitka te prikaz izvješća o novčanim tokovima sa zaključkom na kraju članka.
Stručni članak
U Informatoru broj 5403 od 17. 12. 2005. g. pisali smo o mirenju općenito, razlikama između postupka mirenja te parničnog i arbitražnog postupka i pretpostavkama na upućivanje stranaka u postupak mirenja. U nastavku se upućuje na vrstu sporova koji su najpogodnija za postupak mirenja. Naglašava se važnost uloge izmiritelja u postupku mirenja. Ukratko se opisuje osoba kakvih osobina znanja i iskustva bi izmiritelj trebao biti. Prikazuju se svi stadiji postupka mirenja i iznose se razlozi zbog kojih bi se stranke u sporu trebale opredijeliti na mirenje.
Stručni članak
Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 29. studenoga 2005. godine donio novi Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 146/05), kojim se pitanje revizijske profesije uređuje na nešto drukčiji način nego je to do sada bilo uređeno. Naime, osim detaljnijeg propisivanja rada revizorskih tvrtki, neovisnosti revizora i stjecanja zvanja ovlašteni revizor, uvodi se institut nadzora nad radom revizorskih tvrtki, s ovlastima koje takve organizacije imaju u zemljama razvijene revizijske profesije. Opširniji prikaz Zakona o reviziji daje doc. dr. sc. Boris TUŠEK, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Stručni članak
U ovom broju autor Nenad Vuković, dipl. iur., član pregovaračkog tima sindikata prikazuje sadržaj Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba, a zaključenog 17. studenoga 2005., po poglavljima, s posebnim osvrtom na novine u odnosu na prijašnji kolektivni ugovor za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima. U jednom od sljedećih brojeva objavit ćemo Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 92/04, 141/04 - ispr. i 150/04 - ispr.), uz tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora donesena do sada.
SENTENCE
Status žrtve povrede Konvencije ovisi o tome je li podnositelj na domaćoj razini ostvario naknadu na temelju činjenica radi kojih se žali Europskom sudu te jesu li domaće vlasti izričito, ili u biti, priznale povredu Konvencije.
SENTENCE
Nepodmirenje dospjelih računa od strane dužnika, te pobijanje tužiteljevih navoda od strane tuženika, ne mogu se smatrati težom zloporabom procesnih prava, te ne opravdavaju izricanje novčane kazne. Pobijanjem tužiteljevih navoda tuženik nije teže zloporabio procesna prava, već je postupio u sklopu prava koja su mu priznata u parničnom postupku.
SENTENCE
Doneseno rješenje mora se temeljiti na potpuno utvr|enom činjeničnom stanju, o čemu u spisu predmeta moraju postojati dokazi.
SENTENCE
Okolnost da stambeni objekt, prije oštećenja u ratu, nije bio osposobljen za stanovanje te nije bio niti korišten za stanovanje, nije sama po sebi zapreka za priznavanje prava na povrat sredstava utrošenih u obnovu, kad je vlasnik svojim sredstvima kuću osposobio za stanovanje i u njoj stanuje.
Vi pitate - mi odgovaramo
Poslovna banka je na temelju Ugovora o poslovnoj suradnji upisala fiducijarno vlasništvo na (40) nekretnina trgovačkog društva za dug od 9.000.000,00 DEM. Ugovor je potpisan na određeno vremensko razdoblje, do 31. 12. 1998. g. Za dio tražbina u iznosu od 2.676.511,00 DEM koje su dospjele do 29. rujna 1998. g. banka je putem javnog bilježnika 26. 10. 1998. g., u smislu čl. 277. Ovršnog zakona zatražila prodaju nekretnina radi podmirenja dospjelog dugovanja. Trgovačko društvo je, u smislu čl. 277. Ovršnog zakona, dopisom od 9. studenoga 1998. g., odredilo popis nekretnina s najnižim cijenama i ovlastilo javnog bilježnika da započne s prodajom. Vrijednost nekretnina koje su stavljene na prodaju određena je na iznos od 7.434.800,00 DEM, što je bilo znatno više od dospjelog duga. U roku tri mjeseca javni je bilježnik prodao dio nekretnina u iznosu od 1.025.000,00 DEM. Banka nije u roku 15 dana nakon toga obavijestila trgovačko društvo da ne želi zadržati neprodane nekretnine umjesto isplate osigurane tražbine. 1. Je li u tom slučaju banka postala punopravni vlasnik za nekretnine s popisa od 9. 11. 1998. g. i je li bila ovlaštena dalje sama prodavati te nekretnine putem javnog bilježnika ili je morala platiti porez i u zemljišnim knjigama izvršiti upis vlasništva? 2. Može li se u tom slučaju smatrati da je trgovačko društvo otplatilo banci svoj dug? 3. Je li banka za sve obveze koje su dospjele od 29. rujna 1998. pa do isteka ugovora 31. 12. 1998. g., morala postupiti na isti način te u smislu čl. 277. Ovršnog zakona tražiti putem javnog bilježnika od trgovačkog društva da se u roku 15 dana očituje za preostale nekretnine i odredi najnižu cijenu ili je banka imala pravo sama, putem javnog bilježnika, te nekretnine prodati?
Vi pitate - mi odgovaramo
U tijeku je postupak izvlaštenja zgrade izgra|ene 1964. godine, bez građevinske dozvole. Pripada li vlasniku zgrade - izvlašteniku, pravo na naknadu za tu nekretninu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kad se može izvršiti ispravak osnovice poreza na dodanu vrijednost za isporučena dobra kod naknadno odobrenih popusta?
Vi pitate - mi odgovaramo
Vlasnik sam zemljišta dodijeljenog temeljem Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji. Na njemu je upisana zabilježba ograničenja raspolaganja prema tom Zakonu. Pravne posljedice te zabilježbe odražavaju se i na moj kredibilitet. Tko je ovlašten zahtijevati brisanje te zabilježbe?