1. Temeljne odredbe

Novim Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 146/05) uređuje se obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije, određuju se osobe ovlaštene za pružanje usluga revizije, uvjeti za obavljanje usluga revizije, revizorski odbor, osnivanje i rad Hrvatske revizorske komore te nadzor njezina poslovanja, nadzor i provjera kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, izdavanje i oduzimanje dozvole za obavljanje usluga revizije te druga pitanja u svezi s revizijom. Revizija se definira kao postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih tokova. Revizija obuhvaća i druge poslove predviđene Zakonom o trgovačkim društvima te posebnim propisima. Sukladno odredbama članka 3. Zakona o reviziji, usluge revizije obavljaju:

• trgovačko društvo osnovano prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima i odredbama članka 4. toga Zakona, koje je za obavljanje usluga revizije dobilo dozvolu Hrvatske revizorske komore (revizorsko društvo);

• samostalni revizor, osnovan prema odredbama toga Zakona. Samostalni revizor koji obavlja usluge revizije kao svoju djelatnost, može biti isključivo ovlašteni revizor koji je za obavljanje tih usluga dobio dozvolu Hrvatske revizorske komore. Reviziju obavljaju u navedenim subjektima ovlašteni revizori koji su stekli certifikat u skladu s odredbama toga Zakona. Pojedine poslove moći će obavljati i osobe koje nisu ovlašteni revizori, ali uz uvjet da su zaposlenici navedenih subjekata i da rade pod nadzorom ovlaštenog revizora.

U kontekstu određenja tko obavlja reviziju, člankom 4. Zakona propisano je da reviziju obavljaju:
a) revizorska društva u kojima: najmanje tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori najmanje tri četvrtine članova uprave moraju biti ovlašteni revizori. Ako se uprava sastoji samo od dva člana jedan od njih mora biti ovlašteni revizor koji ispunjava uvjete propisane člankom 7. Zakona;
b) samostalni revizori koji su ujedno i ovlašteni revizori. Usluge revizije na području Republike Hrvatske također mogu obavljati inozemna revizorska društva kada osnuju podružnicu u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Revizija se obavlja neovisno, samostalno i objektivno u skladu sa Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima koje je prevela i objavila Hrvatska revizorska komora, pravilima revizijske struke te drugim pravilima i propisima, poštujući Kodeks profesionalne etike revizora. Za razliku od dosadašnjih odredaba o obveznicima revizije financijskih izvještaja, koje su bile propisane Zakonom o računovodstvu, novi Zakon o reviziji utvrđuje obveznike revizije financijskih izvještaja. U tom kontekstu, jednom godišnje reviziji podliježu financijski izvještaji svih dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji godišnji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30.000.000,00 kuna, banaka, osiguravajućih društava, investicijskih fondova, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava i drugih društava po posebnim propisima, te povezanih društava bez obzira na njihovu veličinu, ako vladajuće društvo podliježe reviziji. Nadalje, jednom godišnje reviziji podliježu i konsolidirani financijski izvještaji. Društva s ograničenom odgovornošću i komanditna društva čiji ukupan prihod ne prelazi 30.000.000,00 kuna podliježu obvezi revizije u skladu s vlastitim pravilima, izjavom o osnivanju ili društvenim ugovorom. Skupština pravne osobe, obveznika revizije, bira i imenuje revizorsko društvo ili samostalnog revizora najkasnije do 30. rujna godine na koju se revizija odnosi.

2. Osobe ovlaštene za pružanje usluga revizije

Ovlašteni revizor je neovisna stručna osoba koja je stekla certifikat Komore za zvanje ovlaštenog revizora. Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1 mora imati visoko stručno obrazovanje
2 mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obavljanja re vizije, uz mentorstvo ovlaštenog revizora
3 mora imati položen ispit za ovlaštenog revizora
4 mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom u govoru i pismu
5 mora imati hrvatsko državljanstvo
6 mora imati dokaz da nije pravomoćno osuđivana za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
7 mora djelovati u skladu s Kodeksom profesionalne etike revizora.

Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, ovlašteni revizor ima pravo i obvezu kontinuirano stručno se usavršavati prema programu obrazovanja koji donosi Komora. Ovlašteni revizor može biti državljanin Republike Hrvatske ili strani državljanin kojemu Komora nostrificira stranu ispravu kojom dokazuje zvanje ovlaštenog revizora. Državljaninu Republike Hrvatske isprava će se nostrificirati nakon što Komora provjeri predlagateljevo poznavanje zakonodavstva Republike Hrvatske potrebno za obavljanje poslova revizije.

Stranom državljaninu isprava će se nostrificirati nakon što strani državljanin dostavi Komori potvrdu nadležne institucije o aktivnom znanju hrvatskoga jezika u govoru i pismu, te nakon što Komora provjeri dostavljenu potvrdu i predlagateljevo poznavanje zakonodavstva Republike Hrvatske, potrebnog za obavljanje poslova revizije. Poznavanje zakonodavstva odnosi se na područje računovodstva i financija, revizije, prava trgovačkih društava, poreznog prava, građanskog i trgovačkog prava, prava socijalnog osiguranja i zapošljavanja te informatike. Suglasnost na program provjere poznavanja zakonodavstva daje Ministarstvo financija. Osobe koje nemaju visoko stručno obrazovanje ekonomske struke, a žele steći zvanje ovlaštenog revizora obrazovat će se prema širem programu Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Nakon položenog ispita Komora izdaje certifikat o zvanju ovlaštenog revizora u pisanom obliku, a pravo na obavljanje revizije ovlašteni revizor stječe upisom u registar ovlaštenih revizora koji se vodi u Komori.

Ovlašteni revizor mora djelovati u skladu s Kodeksom profesionalne etike. Samostalni revizor ovlašteni je revizor koji reviziju obavlja kao samostalnu djelatnost i upisan je u registar samostalnih revizora koji se vodi u Komori. Samostalni revizor je i trgovac pojedinac, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Ovlašteni revizor može osnovati samo jedan revizorski ured, u kojem mora biti zaposlen. Dva ili više ovlaštenih revizora mogu osnovati zajednički revizorski ured radi obavljanja revizorskih usluga. Međusobna prava i obveze ovlašteni revizori uređuju ugovorom. Ovlašteni revizori koji osnivaju zajednički revizorski ured dužni su zahtjev o osnivanju zajedničkoga revizorskog ureda podnijeti Komori. Nakon odobrenja Komore, osnovani zajednički revizorski ured upisuje se u registar zajedničkih revizorskih ureda koji se vodi u Komori. Odredbe Zakona koje se odnose na samostalne revizore jednako se primjenjuju i na zajedničke revizorske urede. Revizorsko društvo osniva se kao trgovačko društvo, a uprava revizorskog društva može imati jednog člana ili više članova. Za člana uprave revizorskog društva ne može biti imenovana osoba koja je bila pravomoćno bezuvjetno osu- đena na kaznu zatvora više od tri mjeseca u posljednjih pet godina za kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja. Većina članova uprave revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom. Zakonom je propisano da revizorsko društvo može, osim usluga revizije, u sklopu svoje registrirane djelatnosti obavljati i usluge s područja financija i računovodstva, usluge financijskih analiza i kontrola, usluge poreznog i ostalog poslovnog savjetovanja, usluge procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza, usluge sudskog vještačenja, usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata. Obavljanje usluga s područja financija i računovodstva, poreznog i ostalog poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza te sudskog vještačenja, isključuje mogućnost obavljanja usluga revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja revizije odnosi se na sva povezana društva revidiranog subjekta, kao i revizorskog društva.

3. Obavljanje usluga revizije

Međusobna prava i obveze revizorskog društva ili samostalnog revizora i pravne osobe kod koje se obavlja revizija uređuju stranke ugovorom o reviziji, koji mora biti zaključen u pisanom obliku, nakon odabira revizorskog društva ili samostalnog revizora. Nadalje, revizorsko društvo ili samostalni revizor, sukladno članku 12. Zakona, ne smiju ugovorene poslove ustupati drugim revizorskim društvima i samostalnim revizorima. Ugovor o reviziji može se i otkazati iz opravdanih razloga. Međutim, razlike u mišljenjima koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika pravne osobe kod koje se obavlja revizija i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora. Za potrebe obavljanja revizije iz specifičnih područja mogu se angažirati, uz pisanu suglasnost pravne osobe kod koje se obavlja revizija, vanjski stručnjaci koji nisu ovlašteni revizori. Međutim, o angažiranju vanjskih stručnjaka potrebno je u pisanom obliku obavijestiti Komoru. Kada je u obavljanju revizije za pojedina specifična područja potrebno ishoditi stručno mišljenje i ocjenu odgovarajućih stručnjaka, međusobna prava i obveze utvrđuju se ugovorom.

Za obveznike revizije kod kojih se obavlja revizija značajne su odredbe članka 14. novog Zakona, budući da su za njihovo neprimjenjivanje predviđene i odgovarajuće kazne. Naime, pravna osoba kod koje se obavlja revizija dužna je ovlaštenim revizorima i osobama koje su oni ovlastili za obavljanje revizije staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvješća te im omogućiti pristup računalnim programima i pružiti sve informacije potrebne za obavljanje revizije. Osim toga, pravna osoba dužna je ovlaštenim revizorima i osobama koje su oni ovlastili u radno vrijeme osigurati pristup i korištenje poslovnih prostorija za obavljanje revizije te staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i osoblje. Pravna osoba koja se u svojem poslovanju koristi informatičkom tehnologijom dužna je ovlaštenim revizorima i osobama koje su oni ovlastili omogućiti pristup svim programima i elektroničkim zapisima, uključujući izliste i preslike na elektroničkim medijima, te na zahtjev revizora pružiti pomoć u izvođenju programa i dati informacije o služenju tim programima. Ako pravna osoba ne omogući obavljanje revizije u skladu s navedenim odrednicama, ovlašteni revizor tu činjenicu navodi u revizorskom izvješću i obavještava Komoru. Radna dokumentacija, koju prikuplja i priprema ovlašteni revizor, revizorsko društvo i samostalni revizor čuva se najmanje deset godina, počevši od poslovne godine na koju se revizija odnosi. Radna dokumentacija i spisi prikupljeni u tijeku revizije vlasništvo su revizorskog društva i samostalnog revizora, povjerljive su prirode i mogu se koristiti samo za potrebe revizije, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka. Iznimno se mogu koristiti za potrebe provjere kvalitete rada, koju obavlja Komora.

Radna dokumentacija koja potkrjepljuje revizorsko izvješće i koja se priprema u obliku i sadržaju kako to propisuje Komora, sastavlja se na hrvatskom jeziku. Ovlašteni revizor, revizorsko društvo i samostalni revizor moraju, kao povjerljive, čuvati sve podatke, činjenice i okolnosti koje su saznali obavljajući reviziju. Revizorsko društvo i samostalni revizor moraju omogućiti uvid u podatke ako su oni potrebni za utvrđivanje činjenica u istražnim ili kaznenim postupcima, te ako njihovo predočavanje pisanim putem zatraži sud u kaznenom ili istražnom postupku. Revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja sastavlja se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Revizorsko izvješće sastavlja i potpisuje ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik u ime revizorskog društva, odnosno samostalnog revizora.

Revizorsko izvješće sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku, a uz to izvješće prilažu se financijski izvještaji koji su bili predmet revidiranja. Revizorsko društvo ili samostalni revizor dužni su se kod osiguravatelja u Republici Hrvatskoj osigurati od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama mogli počiniti revizijom. Revizorska društva i samostalni revizor država članica Europske unije i drugih država ne mogu dobiti dozvolu Komore za obavljanje revizije u Republici Hrvatskoj prije nego što se osiguraju od odgovornosti za štetu kod osiguratelja u Republici Hrvatskoj. Za obavljenu reviziju plaća se naknada, a njezin iznos određuje se ugovorom. Revizorsko društvo i samostalni revizor imaju pravo na naknadu za obavljenu reviziju, koja ne može biti niža od tarife revizorskih usluga koju utvrđuje, donosi i objavljuje u Narodnim novinama Komora, uz suglasnost Ministarstva financija.

Ovlašteni revizor ne smije obavljati reviziju kod pravne osobe:

1. u kojoj je vlasnik udjela ili dionica
2.  u kojoj je sudjelovao u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja za godinu za koju se obavlja revizija
3. u kojoj je član nadzornog odbora, član uprave, prokurist, opunomoćenik ili zaposlenik
4. u kojoj je član nadzornog odbora, član uprave ili prokurist njegov bračni drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stupnja te
5. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu neovisnost i objektivnost.

Revizorsko društvo i samostalni revizor ne smiju obavljati reviziju kod pravne osobe:

1. u kojoj su vlasnici udjela ili dionica
2. koja je vlasnik udjela ili dionica revizorskog društva
3. u kojoj su sudjelovali u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja za godinu za koju se obavlja revizija
4. s kojom su povezani na način da bi mogla postojati dvojba o neovisnosti i nepristranosti revizije te
5. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njihovu nepristranost.

Revizorsko društvo ili samostalni revizor ne smiju obavljati reviziju kod pravne osobe u kojoj njegovi dioničari, odnosno članovi, imaju udjel u temeljnom kapitalu, uključujući i posredno vlasništvo vladajućeg društva i ovisnih društava. Samostalni revizor i revizorsko dru- štvo sa samo jednim zaposlenim ovlaštenim revizorom ne mogu obavljati reviziju: 1. dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji je godišnji prihod veći od 40.000.000,00 kuna 2. trgovačkih društava čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih društava 3. banaka, investicijskih fondova, mirovinskih fondova i društava, osiguravajućih društava, brokerskih društava, odnosno drugih pravnih osoba koje obavljaju financijske usluge i za koje zakon koji uređuje obavljanje tih usluga određuje dodatni opseg revizije te 4. konsolidiranih financijskih izvještaja.

4. Revizorski odbor

Bitna novost koju donosi novi Zakon o reviziji obveza je osnivanja revizorskog odbora, i to za trgovačka društva od javnog interesa. Trgovačka društva od javnog interesa su sljedeća:

• trgovačka društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih društava

• banke i druge financijske institucije

• trgovačka društva od posebnog državnog interesa čiji temeljni kapital prelazi 300.000.000,00 kn prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa.

Revizorski odbor sastoji se od članova nadzornog odbora i članova imenovanih od nadzornog odbora. Najmanje jedan član revizorskog odbora mora poznavati područje računovodstva i/ili revizije, a ima sljedeće zadaće: - prati postupak financijskog izvješćivanja - prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustav upravljanja rizikom - nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja - prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama - daje preporuke skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva - raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na to područje.

5. Hrvatska revizorska komora

Zakonom se uređuju i sva bitna pitanja koja se odnose na osnivanje i djelovanje Hrvatske revizorske komore. Riječ je o stručnoj organizaciji revizorskih dru- štava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske. Komora ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima utvrđenim Zakonom, statutom i drugim aktima. Osnivači Komore su revizorske tvrtke osnovane prema Zakonu o reviziji (Nar. nov., br. 90/92) koje imaju dozvolu za rad Ministarstva financija Republike Hrvatske. Komora ima nadležnosti i obavlja zadaće na području revizije i drugih stručnih područja u svezi s revizijom.

Nadležnosti i glavni zadaci Hrvatske revizorske komore su sljedeći:
1 prevodi, objavljuje i daje tumačenja Međunarodnih revizijskih standarda
2 donosi kodeks profesionalne etike revizora
3 donosi tarifu revizorskih usluga
4 predlaže program revizorskih ispita, program poznavanja zakonodavstva Republike Hrvatske, provodi stručno obrazovanje i organizira ispite za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora
5 izdaje certifikat ovlaštenog revizora
6 propisuje uvjete i provodi nostrifikaciju stranih isprava - certifikata ovlaštenih revizora
7 vodi registar ovlaštenih revizora i registre samostalnih revizora, zajedničkih revizorskih ureda i revizorskih dru štava
8 daje prethodnu dozvolu za upis osnivanja revizorskih društava u sudski registar i upis promjena u svezi s tim društvima u sudski registar
9 izdaje i oduzima dozvole za rad samostalnim revizorima i revizorskim društvima 10 određuje stopu doprinosa, iznos članarine i druge prihode
11 brine se o ugledu revizijske profesije
12 izrađuje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora
13 nadzire rad i provjerava kvalitetu rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, prema potrebi vodi stegovne postupke te poduzima potrebne mjere da se utvrđene nepravilnosti uklone i sankcioniraju, o čemu svakih šest mjeseci obavještava Ministarstvo financija 14 organizira stručna savjetovanja s ciljem stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora i donosi program obrazovanja
15 utvrđuje jedinstvena stajališta i objavljuje prijevode tumačenja u svezi s primjenom propisa o reviziji, uz stalno praćenje stručnog razvoja revizorske struke 16 daje stručna mišljenja i obrazloženja članovima Komore i trećim osobama na njihov zahtjev
17 prati provedbu propisa, predlaže izmjenu propisa i sudjeluje u postupku donošenja ili izmjena propisa 18 obavlja i druge zadaće određene tim Zakonom odnosno Statutom Komore. Komora se financira iz doprinosa i članarine njezinih članova, naknada za polaganje ispita za ovlaštenog revizora te iz drugih prihoda.

6. Javni nadzor Komore

Ministarstvo financija provodi javni nadzor nad poslovanjem Komore i to osobito: - zakonitost rada i postupanje Komore - djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada Komore - unutarnje ustrojstvo i organizaciju Komore te osposobljenost zaposlenika za obavljanje poslova iz nadležnosti Komore - odnos zaposlenika Komore prema revizorskim društvima, samostalnim revizorima, ovlaštenim revizorima, revidiranim subjektima i drugim strankama. Ako Ministarstvo financija u provedbi javnog nadzora ocijeni da postoje određene nezakonitosti i nepravilnosti koje proizlaze iz nadzora, postupit će kako slijedi: - zatražit će izvješće i druge podatke o uočenim nepravilnostima - predložit će mjere koje Komora mora poduzeti radi njihovog otklanjanja - pokrenut će postupak za utvrđivanje odgovornosti zaposlenika Komore - sazvat će Skupštinu Komore kada je to potrebno radi zaštite zakonitosti i dobrobiti revizorske struke - može raspustiti Upravno vijeće i smijeniti predsjednika ako u radu tih tijela utvrdi teže nepravilnosti, odnosno ako ona ni nakon opomene ne ispune svoje zakonske obveze - poduzet će druge mjere iz svoje nadležnosti. U postupku javnog nadzora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima. Ministarstvo financija surađuje s tijelima javnog nadzora revizorske struke drugih država.

7. Nadzor i provjera kvalitete rada revizora

Jedno od značajnijih obilježja novog Zakona o reviziji uvođenje je nadzora i provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora. Naime, Komora provodi nadzor i provjeru kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora radi provjere posluju li i obavljaju li reviziju u skladu sa Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima i drugim pravilima revizorske struke. Komora provodi nadzor i provjeru kvalitete rada obavljenih revizija, izvještaja revizorskih društava i samostalnih revizora, ugovora i naknada obavljenih revizija, ocjenu sustava unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva, provjeru vlasničke i upravljačke strukture, zapošljavanja ovlaštenih revizora i provjeru drugih područja, u skladu s odredbama Zakona. Komora provodi provjeru kvalitete rada najmanje jednom u šest godina, odnosno najmanje jednom u tri godine kod samostalnog revizora ili revizorskog dr štva koje obavlja reviziju subjekata od javnog interesa. Jednom godišnje Komora objavljuje sveukupne rezultate provjere kvalitete rada u glasilu i na internetskoj stranici Komore. Ako Komora u provođenju provjere kvalitete rada ustanovi da revizorsko društvo ili samostalni revizor ne postupa u skladu s odredbama Zakona i ostalim pravilima revizorske struke, poduzima sljedeće mjere:
1. izdaje nalog za otklanjanje nepravilnosti
2. određuje dodatne mjere potrebne za otklanjanje nepravilnosti
3. pokreće stegovni postupak. Revizorsko društvo odnosno samostalni revizor mora u roku određenom u nalogu otkloniti utvrđene nepravilnosti i Komori podnijeti izvješće u kojemu će opisati poduzete mjere i priložiti dokaze o otklanjanju nepravilnosti. Dodatnim mjerama Komora nalaže upravi revizorskog društva odnosno samostalnom revizoru da provede:
1. poboljšanje postupaka sustava unutarnjih kontrola kvalitete u obavljanju revizija
2. poboljšanje postupaka unutarnjeg nadzora nad postupanjem s povjerljivim podacima
3. druge mjere potrebne za pravilnu primjenu toga Zakona, Međunarodnih revizijskih standarda i ostalih pravila revizorske struke.

8. Izdavanje i oduzimanje dozvole za obavljanje usluga revizije

Problematika izdavanja i oduzimanja dozvole za obavljanje usluga revizije detaljno je propisana. Revizorsko društvo mora prije upisa osnivanja u sudski registar odnosno prije upisa odgovarajuće promjene djelatnosti u sudski registar, dobiti prethodnu dozvolu Komore za obavljanje usluga revizije i za upis. Na temelju potpunog i dokumentiranog zahtjeva Komora izdaje dozvolu za obavljanje usluga revizije revizorskom društvu i samostalnom revizoru u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Revizorsko će se društvo upisati u registar Komore na temelju zahtjeva i priloženog rješenja nadležnog trgovačkog suda, a samostalni revizor na temelju zahtjeva. Izdavanjem certifikata ovlašteni revizori smatraju se upisanim u registar Komore. Revizorsko društvo brisat će se iz registra Komore: na vlastiti zahtjev, ako je prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole dalo neistinite podatke, nastankom razloga za prestanak revizorskog društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ako mu dozvolu za rad oduzme Komora, ili prestankom ispunjavanja uvjeta iz članka 4. Zakona. Samostalni revizor brisat će se iz registra Komore: na vlastiti zahtjev, ako je prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole dao neistinite podatke te ako mu dozvolu za rad oduzme Komora. Ovlašteni revizor brisat će se iz registra Komore: na vlastiti zahtjev, ako je prilikom podnošenja zahtjeva za upis u registar dao neistinite podatke. Brisanjem iz registra Komore, revizorskom društvu ili samostalnom revizoru oduzima se dozvola za rad. Komora ocjenjuje i pokreće postupak za oduzimanje dozvole po službenoj dužnosti. U zahtjevu za oduzimanje dozvole moraju se navesti i obrazložiti razlozi. Kazna oduzimanja dozvole izreći će se osobito:
a) ako je revizorsko društvo ili samostalni revizor stekao dozvolu svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to
b) ako za vrijeme za koje je revizorskom društvu ili samostalnom revizoru privremeno oduzeto pravo na obavljanje revizije, obavlja revizorske poslove ili na drugi način izbjegava tu kaznu
c) ako se ne pridržava zakonskih odredbama o kojima ovisi valjanost obavljanja revizije
d) ako sastavi revizorsko izvješće koje se ne temelji na stvarnim činjenicama.

9. Prijelazne i završne odredbe

U kontekstu početka primjene novog Zakona o reviziji značajne su prijelazne i završne odredbe. Prema tim odredbama, Komora će se osnovati u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, a najdulje u roku godine dana od dana osnivanja Komore donijet će sve provedbene akte u skladu sa Zakonom. Za ovlaštene revizore koji su dobili certifikat u skladu sa Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 90/92), smatra se da su danom stupanja na snagu novoga Zakona stekli uvjete za zvanje ovlaštenog revizora. Osim toga, postupci u svezi s izdavanjem certifikata započeti prema odredbama Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 90/92), okončat će se prema odredbama toga Zakona. U roku šest mjeseci od dana osnivanja Komore, ovlašteni revizori dužni su podnijeti zahtjev za upis u registar ovlaštenih revizora. Zahtjevu se prilaže certifikat. Ovlaštenim revizorima koji u navedenom roku ne podnesu zahtjev za upis u registar, odnosno kojima upis bude odbijen, prestaje vrijediti certifikat dobiven u skladu sa Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 90/92) te više ne mogu obavljati reviziju. Revizorska društva moraju svoju organizaciju i poslovanje uskladiti s odredbama novoga Zakona i upisati se u registar Komore u roku godine dana od dana osnivanja Komore. Revizorska društva moraju Komori, u roku godine dana od stupanja na snagu Zakona, podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje usluga revizije te druge potrebne dokumente ako Komora to od njih zatraži. Ako revizorsko društvo ne postupi na navedeni način, odnosno ako mu upis bude odbijen jer ne ispunjava uvjete određene Zakonom, Komora će donijeti odluku kojom će utvrditi da je društvo izgubilo pravni status revizorskog društva i da više ne može obavljati usluge revizije, pa će pokrenuti postupak brisanja djelatnosti revizije iz sudskog registra. Protiv odluka Hrvatske revizorske komore nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Republike Hrvatske. Danom stupanja na snagu novog Zakona o reviziji prestaju ovlasti revizorskim udrugama utvrđene do sada važećim Zakonom o reviziji. Revizorske udruge dužne su u roku 60 dana od stupanja na snagu Zakona donijeti odluke o prenošenju podataka Komori o ovlaštenim revizorima, dokumentaciji, arhivi i imovini koja proizlazi iz ovlasti koju su imale prema do sada važećem Zakonu o reviziji.