List Informator
UVODNIK
Državno izborno povjerenstvo kao stalna institucija
Republika Hrvatska vjerojatno je posljednja država u Europi koja nema središnje tijelo izbornog postupka ustrojeno kao stalnu instituciju. Svjesna te činjenice, Vlada Republike Hrvatske uputila je Prijedlog zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru na donošenje zakona kojim bi se Državno izborno povjerenstvo utemeljilo kao trajno tijelo. U ovom članku dr. sc. MARIO JELUŠIĆ, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, analizira ulogu i nadležnost Državnog izbornog povjerenstva u svjetlu postojećih izbornih zakona i odredaba spomenutog Prijedloga zakona.
Autor: Mario Jelušić
Sadržaj
Stručni članak
Republika Hrvatska vjerojatno je posljednja država u Europi koja nema središnje tijelo izbornog postupka ustrojeno kao stalnu instituciju. Svjesna te činjenice, Vlada Republike Hrvatske uputila je Prijedlog zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru na donošenje zakona kojim bi se Državno izborno povjerenstvo utemeljilo kao trajno tijelo. U ovom članku dr. sc. MARIO JELUŠIĆ, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, analizira ulogu i nadležnost Državnog izbornog povjerenstva u svjetlu postojećih izbornih zakona i odredaba spomenutog Prijedloga zakona.
Stručni članak
U radu se izlažu ograničenja za imenovanje članova organa trgovačkih društava propisana Zakonom o trgovačkim društvima. Osim poslovne sposobnosti, traži se neosuđivanost za određena kaznena djela. Statutom ili društvenim ugovorom ta se ograničenja mogu i proširiti. Autor Zorislav Kaleb, dipl. iur., sudac Općinskog suda u Zagrebu, upozorava na neke neusklađenosti odredaba Zakona o trgovačkim društvima i Kaznenog zakona te predlaže usklađenja u budućim izmjenama i proširenje broja kaznenih djela zbog kojih kažnjeni član organa društava ne bi mogao obnašati dužnosti.
Stručni članak
Prikaz značajki izmjena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju objavili smo u br. 5393 lista Informator. U ovom broju lista, autor članka, ZORAN JURAK, dipl. oec. iz Zagreba, sukladno najnovijim izmjenama i dopunama Zakona, na cjelovit način prikazuje poslovanje ovlaštenih mjenjača u Republici Hrvatskoj.
Stručni članak
U članku autor piše o nekim kontroverzama uz Odluku i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-l-673/1996. i dr., od21. travnja 1999., objavljenoj u Narodnim novinama, br. 39/99 i 42/99 - ispr. Odlukom su ukinute neke odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Posebno piše o ustavnopravnom domašaju članka 14. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 - proč. tekst i 55/01 - ispr.) o jednakosti u pravima hrvatskih i stranih državljana u imovinskopravnim odnosima u pravu na povrat odnosno naknadu za oduzetu imovinu, kao i o nadležnostima i ovlastima Ustavnog suda.
Stručni članak
U Informatoru broj 5399 od 3. 12. 2005. g. objavili smo tekst pod naslovom »Napuštanje odgovarajuće primjene kaznenog postupka u službeničkim postupcima zbog odgovornosti za povrede službene dužnosti prema novom Zakonu o državnim službenicima«, o napuštanju dosadašnjeg dualizma postupka za odlučivanje o povredama službene dužnosti. U članku smo ukazali na razlike između odredbe o postupku između Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/ 01) i Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05) te na dvojbe o tome što u pojedinom slučaju znači »odgovarajuća primjena« odredaba kaznenog postupka i praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je u više svojih odluka postavljao razliku između kaznenoga i disciplinskog odnosno postupka zbog povreda službene dužnosti, te ukazivao na potrebu primjene odredaba kaznenog postupka, sukladno prirodi stegovnog postupka, na razlike u svrsi između kaznenoga i stegovnoga postupka. U ovom tekstu autor mr. sc. Alen Rajko, dipl. iur. iz Opatije, raščlanjuje tijek stegovnog postupka uređenoga Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o općem upravnom postupku
Stručni članak
Poslodavci uoči božičnih i novogodišnjih blagdana najčešće prigodno darivaju svoje radnike. Radnicima se isplaćuju novčani iznosi i darovi u naravi, a njihovoj se djeci osiguravaju darovi u naravi ili u novcu. Pravo radnika na isplate prigodnih nagrada »božićnica«, godišnjih nagrada, darova djeci i drugih oblika darivanja uređeno je nekim od izvora radnog prava: ugovorom o radu koji su sklopili poslodavac i zaposlenik, pravilnikom o radu odnosno sporazumom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. O mogućnostima tih isplata, s poreznog I drugih aspekata, piše autorica članka.
Stručni članak
Završetkom proračunske poslovne godine, proračuni i proračunski korisnici moraju prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja obaviti pripremne radnje u sklopu kojih je važna obveza provođenja godišnjeg popisa imovine i obveza sa stanjem na dan bilance, tj. na dan 31. prosinca. Autorica u ovom tekstu piše o postupku i radnjama oko popisa imovine i obveza te pojašnjava postupak s popisnim razlikama.
Stručni članak
Novelirani Ovršni zakon iz srpnja 2005. godine, uz uvođenje brojnih značajnih novina kojima je cilj povećanje učinkovitosti ovrhe, otvorio je i neka pitanja na koja će sudska praksa teško naći odgovor. U području ovrhe na pokretninama, autor problematizira pitanja (ne)dopuštenosti transferacije zaplijenjene pokretnine izvan područja suda provedbe ovrhe, način provedbe ovrhe na pojedinim »specifičnim« pokretninama, nedopuštenost određivanja ovrhe na motornom vozilu na temelju vjerodostojne isprave i dužnost ovrhovoditelja da naznači mjesto gdje se nalazi motorno vozilo ovršenika, a kao rješenje za uočene nedostatke u regulaciji tih pitanja i kao jedini prihvatljiv način za sprječavanje negativnih posljedica na učinkovitost ovrhe, ukazuje na potrebu odgovarajućih izmjena Ovršnog zakona.
SENTENCE
Postoji gruba neharnost kad se da-roprimatelj (unuk) prema darovateljici koja je teško bolesna u dobi od 91 godine odnosi na vrlo uvredljiv način, uz fizičke prijetnje, da je ne posjećuje i ne pozdravlja, niti na drugi način iskazuje pažnju i poštovanje.
SENTENCE
Povreda prava podnositelja na suđenje u razumnom roku nije izolirani incident, nego sustavni problem koji je rezultat neodgovarajućeg zakonodavstva i neučinkovitosti pravosuđa u Sloveniji.
SENTENCE
Odgovor tuženog tijela na tužbu u upravnom sporu ne može nadoknaditi nedostatak valjanog obrazloženja osporenog rješenja donesenog u upravnom postupku.
SENTENCE
Činjenice se u postupku porezne kontrole utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, koje moraju biti uredno vođene te knjigovodstvenih isprava, koje moraju biti vjerodostojne, a ne utvrđuje ih se i ne dokazuje izjavom stranke.
SENTENCE
Kako je člankom 3. st. 1. Zakona o zateznim kamatama (Nar. nov., br. 28/96) izričito bila propisana konformna metoda obračuna zateznih kamata za razdoblje kraće od godinu dana, tako se argumentum a contra-rio za razdoblje dulje od godinu dana ta metoda ne primjenjuje, već se primjenjuje proporcionalna metoda.
SENTENCE
Prigovor nedostatka aktivne legitimacije je materijalnopravne prirode pa u slučaju njegove osnovanosti sud odbija tužbeni zahtjev, a ne odbacuje tužbu.
SENTENCE
Kad je ozljeđivanje oštećenog, dana 1. studenog 1991. g. u Zagrebu, posljedica eksplozije mine u minskom polju, postavljene radi zaštite objekta Hrvatske radio televizije, potrebno je ocijeniti radi li se o ratnoj šteti.
SENTENCE
Ako nakladnik (izdavač) ne izda djelo u ugovorenom roku ili nakon toga, autor ima pravo zahtijevati raskid ugovora i naknadu štete zbog neizvršenja ugovora, a osim toga ima pravo zadržati primljenu naknadu.
SENTENCE
Stanari konfisciranih stanova stekli su pravo na otkup tih stanova ako nadležnom tijelu nije u roku podnesen zahtjev za naknadu, ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen.
Vi pitate - mi odgovaramo
Ima li nezavisna lista odnosno nositelj nezavisne liste koja ima svoje članove izabrane u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pravo na sredstva za rad iz proračuna te jedinice lokalne i područne samouprave?
Vi pitate - mi odgovaramo
U ostavinskom postupku koji provodi javni bilježnik kao povjerenik suda, nasljednici tvrde da određene nekretnine iz zemljišnoknjižnog uloška u kojemu je ostavitelj upisan kao vlasnik tih i drugih nekretnina, nisu u sastavu ostavine jer ih je ostavitelj za života otuđio. U odnosu na njih, ne prihvaćaju nasljedstvo. Neki smatraju da to znači odricanje od nasljedstva u cjelini. Kakve su pravne posljedice takve izjave?
Vi pitate - mi odgovaramo
Plaća li se porez na dohodak na zatezne kamate koje su isplaćene po utuženoj plaći odnosno po sudskoj presudi?