Informator broj 5399 od 03. prosinca 2005.

UVODNIK

Kako smanjiti porezno opterećenje

Smanjenje poreznog opterečenja česta je tema rasprava stručne i političke javnosti u Republici Hrvatskoj. Kako smanjiti porezno opterečenje u uvjetima postojanja proračunskog deficita, visokog javnog duga, nezaposlenosti te realnih potreba u području javne potrošnje, piše professor emeritus dr. sc. Božidar Jelčić.
Autor: dr. sc. Božidar Jelčić

Sadržaj

Kako smanjiti porezno opterećenje
Autor: Božidar Jelčić

Stručni članak

Smanjenje poreznog opterečenja česta je tema rasprava stručne i političke javnosti u Republici Hrvatskoj. Kako smanjiti porezno opterečenje u uvjetima postojanja proračunskog deficita, visokog javnog duga, nezaposlenosti te realnih potreba u području javne potrošnje, piše professor emeritus dr. sc. Božidar Jelčić.

Novine glede uređenja odgovornosti za štetu izazvanu motornim vozilom u pokretu
Autor: Đuro Sessa

Stručni članak

Prikazuju se promjene koje donosi Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05), koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2006. godine, u odnosu na još uvijek važeći Zakon o obveznim odnosima, u reguliranju odgovornosti za štete izazvane motornim vozilom u pogonu. Zaključuje se da je novi Zakon o obveznim odnosima jasnije i potpunije normirao taj institut, oslanjajući se pritom na bogatu sudsku praksu koja je nastala u njegovoj primjeni.

O neposrednom izboru gradonačelnika i općinskog načelnika
Autor: Ivan Koprić

Stručni članak

U Informatoru br. 5393 od 12. studenoga 2005. g. u članku pod naslovom »Dogradnja sustava lokalne samouprave« pisali smo u sklopu te teme o prijedlogu Zakona o neposrednom izboru župana, gradonačelnika i općinskog načelnika koji bi se mogao uskoro naći na raspravi, u drugom čitanju, na dnevnom redu Hrvatskoga sabora. U članku autor, dr. sc. IVAN KOPRIĆ, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iznosi svoja stajališta glede neposrednog izbora župana, gradonačelnika i općinskog načelnika ukazujući, pritom, na rješenja i iskustva drugih zemalja u primjeni tog instituta, koja mogu pomoći u raspravi oko donošenja tog Zakona.

Pokriće gubitka pojednostavnjenim smanjenjem temeljnog kapitala
Autor: Vladimir Cindori

Stručni članak

Postupak smanjenja temeljnog kapitala utvrđen je odredbama čl. 342.-354. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/ 93-18/03 - u nastavku teksta: ZTD). Obavlja se u različite gospodarske svrhe, primjerice, kad društvo dođe u situaciju da ima previše kapitala pa se, u nedostatku profitabilnog ulaganja prekomjerni kapital želi vratiti dioničarima (što očito nije obilježje naše gospodarske prakse), kad društvo povlači dionice iz različitih razloga, kada društvo pretrpi veliki gubitak, a ne postoji mogućnost, odnosno vjerojatnost da će ga u nekom razumnom roku moći nadoknaditi i dr. Iz toga se može zaključiti da smanjenje temeljnog kapitala može biti redovito ili efektivno i zbog povlačenja dionica, pri čemu dioničari primaju isplate te nominalno ili pojednostavnjeno, pri čemu se dioničarima ništa ne isplaćuje.  Uz navedeno, valja napomenuti da se temeljni kapital može smanjiti i bez primjene spomenutih odredaba ZTD-a, u slučajevima podjele društva, sukladno st. 2. čl. 550. c ZTD-a. Kako se provodi postupak smanjenja temeljnog kapitala šire, u nastavku ovog članka, piše autor, ilustrirajući to na konkretnim primjerima.

Napuštanje odgovarajuće primjene kaznenog postupka u službeničkim postupcima zbog odgovornosti za povrede službene dužnosti
Autor: Alen Rajko

Stručni članak

U članku autor, mr. sc. ALEN RAJKO, dipl. iur. iz Opatije piše o odredbama novog Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05) koji regulira odgovornost za povrede službene dužnosti te provođenje postupka u službeničkim stegovnim postupcima. Autor istovremeno ukazuje na razliku u reguliranju tog postupka u odnosu na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, a to je napuštanje odgovarajuće primjene Kaznenog zakona te donosi ustavno-sudsku praksu koja upravo ukazuje na razliku između provođenja kaznenog postupka i postupka zbog odgovornosti za povrede službene dužnosti.

Međunarodna konferencija o pravnoj zaštiti u javnoj nabavi
Autor: Mihaela Matokanović

Stručni članak

U dvorani Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu održana je, 22. studenoga 2005. godine, međunarodna konferencija na temu pravne zaštite u javnoj nabavi.

Jedan problem u svezi s primjenom Zakona o naknadi (ili smije li se nekoga prisiljavati na sklapanje nagodbe
Autori: Hrvoje Kačer Helena Marinović

Stručni članak

U članku autori razmatraju slučajeve istovrsnog postupanja jedne jedinice lokalne samouprave u postupcima naknade za oduzetu imovinu u slučaju povrata neizgrađenog građevinskog zemljišta, u kojima je, prema njihovom mišljenju, došlo do nezakonitih, ili barem pravno upitnih radnji, odnosno zahtjeva jedinice lokalne samouprave prema prijašnjim vlasnicima, na način da ih se »prisililo« na sklapanje nagodbe u tom postupku (koja prema definiciji izražava, ili bi trebala izražavati, suglasnu volju stranaka koje se nagađaju).

Privremeni uvoz robe u zakup
Autor: Franjo Ibrišimović

Stručni članak

Privremeni uvoz robe podrazumijeva uporabu strane robe u carinskom području Republike Hrvatske na kojoj se neće obavljati nikakve radnje, već će ta roba biti ponovno izvezena (vraćena) u inozemstvo u nepromijenjenom stanju. Drugim riječima, roba koja se privremeno uvozi služi za obavljanje određenih radnji ili pružanja usluga osobama u RH. Privremeno uvezena roba izuzeta je od trgovinskih mjera, a njezina uporaba može se odobriti s potpunim ili djelomičnim oslobođenjem od plaćanja carine. Autor u članku obrađuje praktične slučajeve i primjere u skladu s tzv. Istanbulskom Konvencijom i nacionalnim propisima iz tog područja.

Bijelić protiv Hrvatske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Budući da postupak pred domaćim tijelima, unatoč zakonskoj odredbi, nikada nije bio prekinut, nije  se ostvarila situacija koja bi postavila pitanje primjene Konvencije.

Ovršni postupak - pretpostavke za određivanje prethodne mjere
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako prijedlog za osiguranje prethodnom mjerom nema neki formalni nedostatak, već u njemu nisu navedeni dokazi iz kojih proizlazi vjerojatnost opasnosti za realizaciju tražbine čije se osiguranje traži, sud nije ovlašten pozvati predlagatelja na ispravak ili dopunu prijave, već treba odlučiti o osnovanosti ili neosnova-nosti prijedloga za osiguranje.

Stečajni postupak - nadležnost suda u Republici Hrvatskoj u sporu s međunarodnim elementom
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nadležan je sud Republike Hrvatske u sporovima s međunarodnim elementom ako tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj. Kada se u pravnom odnosu odlučuje u izvanparničnom postupku, tada nadležnost suda Republike Hrvatske postoji ako osoba prema kojoj je zahtjev podnesen ima prebivalište odnosno boravište u Republici Hrvatskoj. U imovinskopravnim sporovima nadležan je sud u Republici Hrvatskoj ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuženika ili predmet koji se traži tužbom.

Mjenica - trasat
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Trasatov potpis vrijedi kao akcept kad se nalazi bilo gdje na licu mjenice.

Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad se radi o ugovornom osiguranju, tada ne dolaze do primjene odredbe članka 377. Zakona o obveznim odnosima o zastari potraživanja naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, koje se odnose na izva-nugovornu odgovornost za štetu.

Prekršajno pravo - primjena blažeg zakona
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sukladno članku 66. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 59/96 i 94/96 - u nastavku teksta: ZZR), poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezan je osnovati odbor za zaštitu na radu, kao savjetodavno tijelo poslodavca. 

Mjesna nadležnost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sud kojemu je rješenjem Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske predmet ustupljen na suđenje, ne može se oglasiti mjesno nenadležnim ocijenivši da u tom predmetu postoji isključiva nadležnost nekog drugog suda.

Mirovinsko osiguranje - plaće u bivšoj JNA - matična evidencija
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U vrijeme koje je tužitelj bio u osiguranju kao vojna osoba nije bio osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pa se ni plaće ostvarene za to vrijeme ne mogu uzeti u obzir za utvrđivanje mirovinske osnovice i određivanje visine mirovine, jer nisu evidentirane u matičnoj evidenciji, a pripadnici bivše JNA bili su obvezno osigurani u posebnom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Porezni postupak - dostava
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Porezno tijelo može obavljati dostavu stranci pribijanjem pismena na oglasnu ploču tijela koje vodi postupak, ali tek nakon pokušaja dostave pismena stranci na adrese kojima je raspolagao i nakon što, unatoč istraživanju, nije mogao saznati kamo je stranka odselila.

Subjektivna preinaka tužbe
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Osoba na koju je tužba proširena mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ta osobu u nju stupa, što znači da se kao dan podnošenja tužbe protiv nje smatra dan kad je tužba podnesena protiv već postojećeg tuženika, a ne dan kad je proširena na novog tuženika.

Radni odnosi - pogrešan naziv odluke o otkazu

Vi pitate - mi odgovaramo

Radniku smo otkazali ugovor o radu, ali na pogrešnom obrascu, i to onom za redoviti, a ne za izvanredni otkaz, premda su postojali svi razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu. U odluci o otkazu nismo predvidjeli otkazni rok. Ima li radnik pravo kad u prigovoru tvrdi da je odluka nezakonita (jer mu nije priznato pravo na otkazni rok i na druga prava koja su vezana uz redoviti otkaz)?

Godišnji odmor

Vi pitate - mi odgovaramo

Htjela bih 2. 12. 2005. g. koristiti godišnji odmor. Na vrijeme sam obavijestila poslodavca o tome, no on mi ne dopušta da taj dan koristim godišnji odmor, budući da bih taj dan, radi sklapanja novih poslova, trebala za poslodavca obaviti važan sastanak s investitorima iz inozemstva, koji toga dana dolaze u Hrvatsku. Budući da je Zakonom o radu zajamčeno radniku koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najkasnije tri dana prije, zanima me je li poslodavac u pravu kad mi osporava to moje pravo?

Procjena osnovice oporezivanja PDV-om

Vi pitate - mi odgovaramo

Na temelju čega se procjenjuje osnovica oporezivanja PDV-om ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese poreznu prijavu ili konačni obračun PDV-a ili ako nema propisanu dokumentaciju i porezne evidencije?

Javna nabava

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li općina provesti postupak javne nabave i u slučaju ako nabavlja robu, radove ili usluge od pravne osobe koja je, prema članku 4. Zakona o javnoj nabavi, obvezna primjenjivati taj Zakon?

Filteri