List Informator
UVODNIK
Gospodarski aspekti ulaska Hrvatske u EU
Kategorijalni sustav međunarodne političke ekonomije omogućava da se velike povijesne političke promjene ili prekretnice objasne i sa stajališta dostignuća odre|enih faza znanstveno-tehnološkoga razvoja, kojem se u današnje vrijeme priključuju i dostignuća određenih faza informacijsko-komunikacijske revolucije. Na toj se osnovi mogu dodatno objasniti uzroci raspada, ne samo komunističkih federacija, nego i komunizma, kao društveno gospodarskoga modela, na čijim su ruševinama zakonito nastale nove države ili su se neke koje su bile u kolonijalnom odnosu (bivši istočnoeuropski sateliti bivšega SSSR-a) oslobodile. Hrvatska je odmah nakon raskidanja institucionalnih veza s Jugoslavijom, kao glavni strateški cilj zacrtala ulazak u euroatlantske integracije. Naravno, u vrijeme oružanih sukoba, ulazak Hrvatske u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU) izgledao je skoro kao san, jer još nije bilo jasno kako će nakon njihovog prekida ovaj prostor, pa i hrvatski dio u njemu, uopće izgledati. EU se sama nije snalazila kako reagirati na taj, prvi oružani sukob nakon Drugoga svjetskog rata, praktički na samom rubu kontinentalne Europe. Autor članka dr. sc. Mladen Staničić, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu, stavio je težište na gospodarske aspekte, koji Hrvatskoj omogućuju ulazak u sustav EU.
Autor: dr. sc. Mladen Staničić
Sadržaj
Stručni članak
Kategorijalni sustav međunarodne političke ekonomije omogućava da se velike povijesne političke promjene ili prekretnice objasne i sa stajališta dostignuća određenih faza znanstveno-tehnološkoga razvoja, kojem se u današnje vrijeme priključuju i dostignuća određenih faza informacijsko-komunikacijske revolucije. Na toj se osnovi mogu dodatno objasniti uzroci raspada, ne samo komunističkih federacija, nego i komunizma, kao društveno gospodarskoga modela, na čijim su ruševinama zakonito nastale nove države ili su se neke koje su bile u kolonijalnom odnosu (bivši istočnoeuropski sateliti bivšega SSSR-a) oslobodile. Hrvatska je odmah nakon raskidanja institucionalnih veza s Jugoslavijom, kao glavni strateški cilj zacrtala ulazak u euroatlantske integracije. Naravno, u vrijeme oružanih sukoba, ulazak Hrvatske u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU) izgledao je skoro kao san, jer još nije bilo jasno kako će nakon njihovog prekida ovaj prostor, pa i hrvatski dio u njemu, uopće izgledati. EU se sama nije snalazila kako reagirati na taj, prvi oružani sukob nakon Drugoga svjetskog rata, praktički na samom rubu kontinentalne Europe. Autor članka dr. sc. Mladen Staničić, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu, stavio je težište na gospodarske aspekte, koji Hrvatskoj omogućuju ulazak u sustav EU.
Stručni članak
Predmet ovog članka su pravni izvori odnosno odredbe Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 - proč. tekst i 55/01 - isp.), međunarodnih ugovora te zakona Republike Hrvatske koji se bave zabranom svake diskriminacije, bilo rasne, vjerske, etničke, spolne, dobne, socijalne ili druge. Stoga autorica Marta Vidaković Mukić, dipl. iur. iz Zagreba, ukazuje na primjenu zabrane diskriminacije u hrvatskom pravnom sustavu i na moguće pravce pravne zaštite.
Stručni članak
Odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela u Republici Hrvatskoj uređen je Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02 - u nastavku teksta: OPZ). OPZ na jedinstven način uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima, doprinosima, carinama i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije drukčije utvrđeno. Inspekcijski nadzor, u smislu OPZ-a, dio je porezno pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje kod poreznih obveznika i drugih osoba. Provođenjem inspekcijskog nadzora porezno tijelo provjerava činjenice bitne za oporezivanje te činjenice koje upozoravaju na netočno utvrđenu poreznu obvezu, kao što su, primjerice, slučajevi kada porezni obveznik iskazuje gubitak ili nerealno nisku poreznu osnovicu. Ako tijekom inspekcijskog nadzora porezno tijelo utvrdi nove činjenice, provodi obnovu poreznog postupka i utvrđuje ispravnu poreznu osnovicu i poreznu obvezu. Sve radnje inspekcijskog nadzora obavljaju se putem Naloga za inspekcijski nadzor, što je i središnja tema ovog članka.
Stručni članak
Informatoru broj 5351 od 18. lipnja 2005. g. objavili smo prvi dio članka o primjeni Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH - u nastavku teksta: ZUP) u provedbi Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 i 178/04), u kojem smo pisali o temeljnim načelima ZUP-a i provođenju prvostupanjskog upravnog postupka u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu. U ovom broju nastavljamo s obradom te teme, pišući o rješavanju drugostupanjskog tijela u povodu podnesene žalbe. Istovremeno, donosimo i ogledne primjere akata, koji mogu pomoći našim čitateljima kao jedno od mogućih rješenja u provođenju upravnog postupka u primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Stručni članak
Uvjeti poslovanja trgovačkih društava postaju svakim danom sve zahtjevniji zbog procesa opće globalizacije i uključivanja našeg gospodarstva u Europsku uniju. Stoga unapređenje poslova nabave postaje jedan od važnijih zadataka menadžmenta društva. Posebno je to važno i zbog nastojanja menadžmenta da se cjelokupno nabavno poslovanje odvija učinkovitije od konkurencije. S obzirom na značenje nabave koju ona ima na ukupne rezultate poslovanja, u praksi se provodi ocjenjivanje vlastitih rezultata nabave, a u sklopu toga i ocjenjivanje samih dobavljača. Unapređenju funkcioniranja nabave pridonosi ocjenjivanje i izbor učinkovitosti dobavljača, kao praktičnog oblika provođenja benchmarkinga1 u praksi. Praktičan pristup ocjenjivanju uspješnosti poslovanja s dobavljačima i njihov izbor, u ovom članku obuhvaća ciljeve i zadatke nabavne politike, primjenu integralnog poslovnog informacijskog sustava u ocjenjivanju i izboru dobavljača te oblikovanje modela za ocjenjivanje i izbor.
Stručni članak
Razmatraju se instituti predugovorne i ugovorne odgovornosti za štetu, s posebnim naglaskom na neimovinsku štetu. Pritom se analiziraju odgovarajuće odredbe još uvijek važećeg Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91, 73/91, 111/ 93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/ 01) i Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05) koji će se početi primjenjivati početkom sljedeće godine.1 2
Stručni članak
Na uvodnim stranicama Informatora broj 5355 od 2. 7. 2005. objavili smo prvi dio ovog članka kojem je tematika prisilno ustegnuće plaće. U ovom broju lista objavljujemo i nastavak toga članka, autorice Iris GOVIĆ, sutkinje Općinskog suda u Zagrebu.
SENTENCE
Javni bilježnik ima pravo na izdatke za nabavu službene odjeće i obuće.
SENTENCE
Obveza usklađivanja prije zaključenih ugovora o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske s odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora, obuhvaćala je i obvezu provođenja javnog natječaja radi sklapanja novog ugovora o zakupu.
SENTENCE
Nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, taj se ugovor više ne može otkazati jer je prestao istekom roka.
SENTENCE
U parnici tužitelja koji traži utvrđenje činjenice da tuženiku ništa ne duguje, iako je između istih stranaka (u obrnutim parničnim ulogama) done sena pravomoćna presuda o dugovanju, radi se o pravomoćno presu đenoj stvari, te vođenje takvog parničnog postupka nije moguće.
Vi pitate - mi odgovaramo
Službenici županijskog ureda zahtijevaju isplatu neisplaćenog regresa za godišnji odmor i isplatu razlike neisplaćene božićnice, u skladu s važećim kolektivnim ugovorom. Županija, međutim, osporava te zahtjeve, obrazlažući ih financijskim razlozima, jer da nedostatak proračunskih sredstava utječe na vrstu i visinu isplate tih sredstava, a ostvarenje prava iz kolektivnog ugovora ovisno je o odredbama proračuna županije za svaku pojedinu godinu. Imaju li službenici pravo na isplatu tih primanja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Počeli smo obavljati djelatnost 1. srpnja ove godine. Jesmo li obvezni plaćati predujam poreza na dobit i kako se on utvrđuje?
Vi pitate - mi odgovaramo
Koja prava ostvaruju pročelnici gradskih ureda Grada Zagreba koji su prema posebnom zakonu imenovani natječajem na mandat od četiri (4) godine, ako istekom mandata u postupku po raspisanom natječaju ne budu imenovani?