Informator broj 5337-5338 od 30. travnja 2005. i 07. svibnja 2005.

UVODNIK

Demokratsko-pluralistička kritika instituta tzv. vjerodostojnog tumačenja

Autor prof. dr. sc. Siniša Rodin, predstojnik na Katedri Europskog javnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznosi svoja stajališta o neprihvatljivosti vjerodostojnog tumačenja u demokratskom pluralističkom društvu, osvrćući se na povijesne i komparativne okolnosti u kojima se ono pojavljuje. Na Tribini Kluba pravnika Grada Zagreba, održanoj 14. travnja 2005. godine, autor je govorio o pojavnim oblicima u ustavnoj praksi Republike Hrvatske. Stoga u ovom članku donosimo kritiku autentičnog tumačenja zakonodavca, u kojoj autor polazi od tri kriterija: vrijednosti pluralističkog demokratskog društva, ustavnih načela diobe vlasti i vladavine prava te ustavne zabrane retroaktivnosti zakona.
Autor: prof. dr. sc. Siniša Rodin

Sadržaj

Demokratsko-pluralistička kritika instituta tzv. vjerodostojnog tumačenja
Autor: Siniša Rodin

Stručni članak

Autor prof. dr. sc. Siniša Rodin, predstojnik na Katedri Europskog javnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznosi svoja stajališta o neprihvatljivosti vjerodostojnog tumačenja u demokratskom pluralističkom društvu, osvrćući se na povijesne i komparativne okolnosti u kojima se ono pojavljuje. Na Tribini Kluba pravnika Grada Zagreba, održanoj 14. travnja 2005. godine, autor je govorio o pojavnim oblicima u ustavnoj praksi Republike Hrvatske. Stoga u ovom članku donosimo kritiku autentičnog tumačenja zakonodavca, u kojoj autor polazi od tri kriterija: vrijednosti pluralističkog demokratskog društva, ustavnih načela diobe vlasti i vladavine prava te ustavne zabrane retroaktivnosti zakona.

Instrumenti i politika zaštite potrošača kao cilj zaštite slobodnog tržišnog natjecanja

Stručni članak

Daje se pregledan osvrt na institute i instrumente zaštite potrošača i zaštite slobodnog tržišnog natjecanja. Ukazuje se na povezanost zaštite potrošača i zaštite konkurencije na tržištu te na njihovu interakciju. Temeljne postavke zaštite potrošača ugrađene su i u propise o zaštiti slobodnog tržišnog natjecanja.

Odredbe ZUP-a o obrazloženju rješenja
Autor: Ivan Šprajc

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH - u nastavku teksta: ZUP), odnosno odredbe ZUP-a koje se odnose na obrazloženje rješenja (čl. 209. ZUP-a). Stoga autor mr. sc. IVAN ŠPRAJC, analizira odredbe ZUP-a, kao i Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-l-248/1994 od 13. studenoga 1996. te ih uspoređuje s odredbama slovenskog ZUP-a (Zakon o splošnem upravnem postopku iz 1999. godine). Autor istovremeno analizira i konkretan primjer iz prakse obrazloženja rješenja, s uputom na najčešće propuste u praksi i na zakonska određenja u svezi s obrazloženjem upravnog akta.1

Asignacija
Autor: Nenad Šimunec

Stručni članak

Asignacija je izjava jedne osobe kojom ona ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun izvrši nešto trećoj osobi, a nju ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime. U asignaciji sudjeluju tri subjekta: osoba koja daje ovlaštenje - uputitelj (asignant), osoba koja se ovlašćuje na izvršenje - upućenik (asignat) i osoba koja se ovlašćuje na primanje izvršenja - primatelj upute (asignatar).  Asignacija je jednostrani pravni posao, jer nastaje temeljem jednostrane izjave uputite!ja. Ona je neformalni pravni posao, ali koji se, kao i uostalom i drugi trgovački poslovi, u pravilu, ipak daje u pisanom obliku. Budući da asignaciju moraju prihvatiti i upućenik i primatelj upute, nema razloga da se očitovanja volje svih triju stranaka ne daju u jednome aktu pa će se u tome slučaju, izjave svih triju strana moći dati u obliku ugovora o asignaciji. U broju 5330 lista Informator, govorili smo o cesiji, a u ovom tekstu autor uspoređuje i podvlači sličnosti i razlike između cesije i asignacije.

Planiranje zaliha gotovih proizvoda u trgovačkom društvu
Autor: Boris Brezničar

Stručni članak

Zalihe gotovih proizvoda izražavaju ostvarenu proizvodnju društva u određenom (planskom) vremenskom razdoblju. Zbog svoga značenja koje imaju zalihe gotovih proizvoda (u nastavku teksta: proizvodi) na cjelokupno poslovanje društva, nužno je u poslovnom planu društva izvršiti i planiranje njihove visine i asortimana. Bez točnog planiranja zaliha proizvoda nije moguće ostvariti brži protok u skladištu putem isporuke u vlastite prodavaonice ili izravnu prodaju kupcima na tržištu. Povećanje zaliha proizvoda preko planiranog opsega i vrijednosti ima za posljedicu usporavanje obrtaja (koeficijenta obrtaja) zaliha, povećanje dana vezivanja zaliha na skladištu te porasta ukupnih troškova, što izravno utječe na ekonomičnost poslovanja. Planiranje zaliha proizvoda omogućuje usklađivanje planova nabave, proizvodnje i prodaje, čime se stvaraju temeljni preduvjeti za kontinuirano odvijanje poslovnih aktivnosti, u svim poslovnim segmentima i racionalizaciju novčanih tijekova.

Novčana naknada za vrijeme neazposlenosti
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Vrijeme koje je radnik proveo na neplaćenom dopustu ne smatra se vremenom provedenom na radu.

Obvezno pravo - nezavisnost akreditiva od drugog posla
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla u povodu kojeg je akreditiv otvoren. Banke ne odgovaraju za pravne nedostatke isprava na temelju kojih se isplaćuje iznos određen akreditivom, pa slijedom toga ne odgovaraju za fizičke i pravne nedostatke robe koja je temelj osnovnog pravnog posla.

Vrijednost predmeta spora - ostali nenovčani zahtjevi
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Prilikom preciziranja tužbenog zahtjeva i proširenja tužbe na novog tuženika, tužitelj nije ovlašten mijenjati vrijednost predmeta spora koju je u tužbi naznačio, jer to može učiniti samo prilikom objektivne preinake tužbe.

Razlozi za izvanredni otkaz
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Osobito važna činjenica, kao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, ne mora biti uzrokovana skrivljenim ponašanjem radnika.

Odgovornost za štetu od neosiguranog vozila
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Vozilo teritorijalne obrane nije vojno vozilo koje ne podliježe obveznom osiguranju, pa za štetu, prouzročenu uzrokovanu neosiguranim vozilom Teritorijalne obrane, odgovara osiguratelj.

Lokalna samouprava

Vi pitate - mi odgovaramo

Koja prava ostvaruje gradonačelnik, kao i župan i njihovi zamjenici po prestanku dužnosti, nakon što im je izglasano nepovjerenje i kada počinje odnosno prestaje ostvarivanje tih prava?

Doprinosi za obvezna osiguranja za isplatu dijela plaće tijekom mjeseca

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslodavac radniku isplaćuje plaću u dva dijela tijekom mjeseca. Je li poslodavac u obvezi obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja prilikom isplate svakog dijela plaće?

Povećanje temeljnog kapitala

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li se prilikom povećanja temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću, polovina temeljnog kapitala uplatiti u novcu?

Filteri