Stručni članak

U organizaciji Vijeća Europe i Međunarodne organizacije rada, a pod krilaticom »Socijalna sigurnost: faktor socijalne kohezije«, u Limasolu (Cipar), 27. i 28. svibnja 2004. održana je Euro-mediteranska konferencija o socijalnoj sigurnosti. Na njoj su sudjelovali predstavnici Alžira, Armenije, Azerbajdžana, Belgije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Cipra, Češke, Danske, Egipta, Estonije, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Irske, Italije, Jordana, Letonije, Libanona, Litve, Luksemburga, Makedonije, Malte, Moldove, Maroka, Nizozemske, Norveške, Palestinske uprave, Rumunjske, Ruske Federacije, Slovačke, Španjolske, Sirije, Tunisa i Velike Britanije te predstavnici Europske komisije, Međunarodnog udruženja za socijalnu sigurnost (AISS, Ženeva), Europskog instituta za socijalnu sigurnost (Louven, Belgija), Međunarodnog ureda za rad (Ženeva) s članovima njegovih područnih ureda za afričku regiju i arapske zemlje (OIT, BIT), Vijeća Europe (VE), te više eksperata i predstavnika strukovnih organizacija posebno pozvanih tim povodom, o čemu piše naš autor mr. sc. MIHOVIL RISMONDO, dipl. iur. iz Zagreba.

Stručni članak

U članku se razmatraju carinski i porezni postupci s robom koja se privremeno izvozi u inozemstvo radi dorade i oplemenjivanja te ponovno vraća u carinsko područje Republike Hrvatske. Poseban naglasak je dan na obračun poreza na dodanu vrijednost, odnosno utvrđivanje porezne osnovice, budući da je poreznim propisima uređeno da se porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća prema propisima o obračunu i naplati carinskog duga.

Stručni članak

Rasprava o mogućnostima sustava neposrednog izbora načelnika, gradonačelnika i župana u sustavu hrvatske lokalne samouprave upravo se provodi, iako još nema službenog stajališta Vlade Republike Hrvatske kojim bi bile zakonski razrađene pojedinosti izbornog modela. U ovom članku dr. sc. Robert Podolnjak, tajnik grada Varaždina, iznosi svoja stajališta i mišljenja o neposrednom izboru načelnika, gradonačelnika i župana. Istovremeno ukazujemo na članke u Informatoru broj 5235 od 8. svibnja 2004. i broj 5239 od 22. svibnja 2004. u kojima su iznesena određena razmišljanja o postojećem hrvatskom modelu lokalne izvršne vlasti i reformama lokalne izvršne vlasti u određenim europskim državama.

Stručni članak

Zakon o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03 i 30/04) djelomično je usklađen s bitnim sekundarnim izvorom prava EU-a - Direktivom Vijeća 93/104/EC od 23. studenoga 1993. g., koja se odnosi na određene aspekte organizacije radnog vremena (OJ L 307, 13. 12. 1993.). U ovom radu analiziraju se odredbe Direktive, kao i odredbe Zakona o radu koje se odnose na minimalno vrijeme za dnevni odmor, tjedni i godišnji odmor, stanke i maksimalno tjedno radno vrijeme, te druge aspekte organizacije radnog vremena u svrhu zaštite sigurnosti i zdravlja radnika, »ali da se time izbjegne nametanje upravnih, financijskih i pravnih ograničenja na način kojim bi se priječilo stvaranje i razvoj malih i srednjih poduzeća«. Ističu se i brojne druge specifičnosti i uvažavanje raznolikosti kulturnih, etničkih, vjerskih i ostalih čimbenika u državama članicama EU-a, ali i načela Međunarodne organizacije rada o organizaciji radnog vremena.

Stručni članak

Pretplatnici učestalo postavljaju pitanja u svezi sa sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Stoga u ovom članku autor ukazuje na bitne sastojke tih ugovora, oblik u kojem moraju biti sačinjeni i razlike u pravnim posljedicama. Ujedno daje i ogledni primjer kako ugovora o doživotnom uzdržavanju tako i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Već uvodno smatramo potrebnim upozoriti da i sklapanju ugovora o doživotnom uzdržavanju i o dosmrtnom uzdržavanju treba posvetiti osobitu pozornost. Naime, obveze iz takvog ugovora zahtijevaju posebnu brigu i pažnju, pa ih treba, koliko godje to moguće, što potpunije utvrditi u ugovoru.

Stručni članak

Autor članka šire razmatra pravni, gospodarski, porezni i socijalni položaj, kao i nadzor ugovornih privatnih zdravstvenih radnika (liječnika) koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u sklopu djelatnosti opće/obiteljske medicine. Posebno ističemo da su u ovom članku potpuno obrađeni oporezivanje dohotka i plaćanje doprinosa samo za liječnike opće medicine koji imaju sklopljene ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje o provođenju zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja opće/obiteljske medicine.

SENTENCE

Pravo na podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga, kojeg je izdao sud ili upravno tijelo koje vodi prekršajni postupak, ima samo okrivljenik protiv kojeg je izdan prekršajni nalog i u njegovu korist osobe koja određuje Zakon o prekršajima, ali ne i podnositelj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

SENTENCE

Vlasnik je ovlašten zahtijevati od posjednika predaju stvari, a nije ovlašten umjesto toga zahtijevati naknadu štete.

SENTENCE

Rješenje koje nije osobno uručeno poreznom obvezniku već je oglašeno na oglasnoj ploči, ne može biti izvršni naslov na temelju kojeg će se izvršiti ovrha.

SENTENCE

Nedolazak radnika na rad organiziran  u trećoj smjeni zbog  potrebe izvršenja obveze prema kupcima, o čemu je pisanim putem obaviješten, ocijenjena je kao razlog za izvanredni otkaz.

SENTENCE

Kako bi ostvario pravo na obnovu u ratu oštećene kuće, podnositelj zahtjeva za obnovu morao je imati prebivalište na tom području do početka ratnih operacija.

SENTENCE

U stečajnom postupku kao vrsti izvanparničnog postupka nije moguće primijeniti niti na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na umješača.

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li fizičke osobe u obvezi platiti porez na promet nekretnina kad kupuju nekretninu od trgovačkog društva u stečaju?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li izdvajanje iz proračuna sredstava za rad lokalnih društava Crvenog križa zakonska obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Neke jedinice lokalne samouprave ne osiguravaju sredstva kako to nalaže Zakon o Hrvatskom Crvenom križu.

Vi pitate - mi odgovaramo

Zbog potreba posla radnik nije koristio drugi dio godišnjeg odmora do 30. 6. Ima li u tom slučaju pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?

Vi pitate - mi odgovaramo

Nekretnina je nacionalizirana. Rješenje o nacionalizaciji nije provedeno u zemljišnim knjigama. Sprječava li to davanje naknade prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine?