Stručni članak

U našoj se javnosti željno očekuju mjere kojima će se sadašnje nezadovoljavajuće stanje u pravosuđu doista promijeniti na bolje, uzimajući, prije svega, u obzir velik broj neriješenih, a zaprimljenih predmeta. Riječ je o predloženoj cjelovitoj dogradnji pravosudnog sustava, o nastojanju donošenja boljih zakonskih rješenja, stvaranja materijalnih uvjeta za rad pravosudnih tijela, popunjavanju sudova sposobnim sucima i zapošljavanju mladih pravnika. Sve to sa svrhom što bržeg tijeka rasprava pred sudovima i opravdanim zahtjevima javnosti o potrebi brzog i pravednog okončanja sudskih postupaka. O toj smo temi pisali u više navrata (Informator od 25. lipnja i od 9. i 13. kolovoza), a danas o tome razgovaramo s gospodinom ĐUROM SESSOM, predsjednikom Općinskog suda u Zagrebu.

Stručni članak

Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/00) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2001. godine doživio je svoje prve izmjene i dopune. U Narodnim novinama broj 163 od 16. listopada 2003., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Izmjene su najavljivane od početka godine kao dodatne povlastice za obveznike poreza na dobit, s naslova troškova i izdatka za istraživanje i razvoj. Zakon je dopunjen i izmijenjen u dijelu poreznih olakšica sa svrhom poticanja istraživačko razvojne djelatnosti kao negospodarstvene infrastrukture čiji rezultati utječu na razvoj cjelokupnog gospodarstvenog sektora koji na taj način postaje konkurentniji na međunarodnom tržištu. U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona bilo je rečeno da se odredbe temelje na analizi prakse i razmjene Iskustava zemalja u okruženju, a i ostalim zemljama europskog tržišta, iz koje je moguće zaključiti da se u većini tih zemalja ulaže u istraživanje i razvoj znatno više nego u Hrvatskoj. U većini zemalja država se aktivno bavi poticanjem istraživanja i razvoja u sklopu poreznog sustava, jer se tehnološkim napretkom pospješuje gospodarski rast. Hrvatskoj su, također, potrebne mjere koje bi potaknule podizanje razine izdataka za istraživanje i razvoj barem na razinu prosjeka u razvijenim zemljama, odnosno motivirati poslovni sektor da poveća svoj udjel u ukupnim izdacima za istraživanje i razvoj što su također bila obrazloženja prijedloga izmjene Zakona. Dakle, poticaji s naslova istraživanja i razvoja su glavnina izmjene zakona. Povrh toga, izmijenjene su i dopunjene i neke druge odredbe o čemu piše autorica članka.

Stručni članak

Lombardni krediti kao kratkoročni aktivni poslovi financijskih institucija koje ih odobravaju u kraćim rokovima, nisu još dovoljno uključeni u našu gospodarsku svakodnevnicu. Autor članka piše o prednostima takvog kreditiranja poslovnih subjekata kako u segmentu održavanja tekućeg poslovanja tako i u segmentu razvoja.

Stručni članak

U članku se razmatraju odredbe Pravilnika o kontroli podataka o stažu osiguranja, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja (Nar. nov., br. 69/03 - primjenjuje se od 1. svibnja 2003.), čijim je stupanjem na snagu prestao važiti Pravilnik o kontroli obračuna i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje (Nar. nov., br. 3/99).

Stručni članak

Osnova za donošenje propisa o gotovinskom plaćanju u stranoj valuti sadržana je u odredbama članka 34. novog Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - u nastavku teksta: Zakon). Podzakonskim propisom, Odlukom o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima (Nar. nov., br. 146/03 - u nastavku teksta: Odluka) iscrpnije se regulira ta problematika. Međutim, postavlja se pitanje odnosi li se plaćanje i naplata u gotovini i čekovima samo na teritorij Republike Hrvatske? Zakonodavac nije precizno odredio područje primjene propisa u smislu da se isti primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Prema načelu da je dopušteno sve što nije zabranjeno, može se zaključiti da se plaćanja u stranoj gotovini i čekovima mogu obavljati jednako u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. O tim aspektima opširnije piše BORIS MASNJAK, dipl. oec. iz Zagreba, u nastavku teksta ovog članka.

Stručni članak

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj 1. listopada 2003. donio je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Zakon o mirenju, a objavljen je u Narodnim novinama broj 163. od 16. listopada 2003. te je stupio na snagu 24. listopada 2003. Budući da Zakon o mirenju predstavlja novost u hrvatskom zakonodavstvu, autor članka daje nam pregled odredbi koje su sadržane u Zakonu.

Stručni članak

Novi se procesni zakoni prema klasičnom načelu primjenjuje odmah u trenutku stupanja na snagu. Međutim, ako bi se to načelo primijenilo doslovno u krajnjim konzekvencijama moglo bi doći do retroaktivnog djelovanja novog zakona čime bi mogla biti ugrožena stečena procesna prava sudionika u postupku. Prijelaznim režimom predviđenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 112/03) pošlo se od navedenog klasičnog načela o neposrednom djelovanju procesnih zakona, ali se nizom odredaba nastojalo ograničiti njegova primjena o čemu piše dr. sc. Mihajlo DIKA, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu1

Stručni članak

U članku iznosimo mišljenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 3/02, 45/02, 9/ 03 - Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, 92/02 - Dodatak la) Ta tumačenja Zajedničke komisije odnose se na određivanje visine otpremnine zbog odlaska u mirovinu i zbog prestanka državne službe nakon isteka roka raspolaganja, odnosno isteka otkaznog roka prema člancima 43. i 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

SENTENCE

Tužbeni zahtjev radi nedopustivosti ovrhe i onaj na utvrđenje nepostojanja potraživanja nisu identični.

SENTENCE

Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravitelj, u ime dužnika poslodavca, može otkazati ugovor o radu radniku uz otkazni rok od mjesec dana.

SENTENCE

Vozaču vozila kojim je uzrokovana smrt njegova oca, ne pripada pravo na naknadu štete zbog smrti oca.

SENTENCE

U postupku naplate sudske pristojbe treba utvrditi je li stranka primila pisanu opomenu za plaćanje sudske pristojbe.

SENTENCE

Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini stvarno je nadležan općinski sud i onda kad se osiguranje traži na temelju odluke trgovačkog suda.

Vi pitate - mi odgovaramo

Otac je otkupio stan u kojem smo majka i ja bile navedene kao članovi zajedničkog domaćinstva. Nakon smrti oca i nakon provedene ostavinske rasprave nasljednici toga stana smo majka, brat i ja. Ako kupim drugi stan radi rješavanja svog stambenog pitanja, jesam li obvezna platiti porez na promet nekretnina?

Vi pitate - mi odgovaramo

Na građevini koju smo preuzeli, ustanovili smo nedostatke koji se tiču njezine solidnosti. O tome nismo obavijestili izvođača ni projektanta, ali smo podigli tužbu nakon sedam mjeseci od dana kad smo nedostatke ustanovili. Jesmo li s tužbom ustali pravovremeno?

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) u obvezi sastavljati financijske izvještaje u skladu s propisima o proračunskom računovodstvu?