Stručni članak

Novosti u utvrđivanju dohotka i plaćanja poreza na dohodak uređene su u odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 150/02). Slijedom izmjena i dopuna Zakona, dopunjen je i izmijenjen postojeći Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 2/03) i to za potrebe utvrđivanja i izmirivanja obveza s naslova doprinosa za obvezna osiguranja. U međuvremenu se pojavila potreba da se izmjene i dopune u oporezivanju dohotka cjelovitije razrade, što je i učinjeno novim Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 140/03). U novom Pravilniku mnoge su odredbe dosadašnjeg Pravilnika o porezu na dohodak u cijelosti zadržane ili pak samo neznatno izmijenjene, što se ponajprije odnosi na njegove temeljne odredbe i odredbe o utvrđivanju nekih oblika dohotka (npr. od trajne samostalne djelatnosti obrta) i s tim u vezi drugim obvezama poreznih obveznika i isplatitelja dohotka. Međutim, Pravilnikom su, u odnosu na dosadašnje odredbe, propisane i mnoge nove ili bitno izmijenjene odredbe i to osobito zanimljive u dijelu koji se odnosi na prava poreznih obveznika, između ostalih na priznavanje neoporezivog dijela dohotka - osobni odbitak. Autorica teksta VESNA BRDOVNIK, dipl. oec. iz Zagreba, iscrpno obrazlaže provedbena rješenja propisana u svezi s mogućnostima korištenja neoporezivog dijela dohotka fizičkih osoba.

Stručni članak

Konačni prijedlog zakona o gradnji (P.Z.765) u zakonodavnoj je proceduri te će se o njemu raspraviti tijekom zasjedanja Hrvatskog sabora u rujnu i listopadu, kad se očekuje i njegovo usvajanje. U Informatoru br. 5167 od 13. 9. 2003. dana je analiza određenih novina iz Prijedloga zakona o gradnji u odnosu na sadašnji, još uvijek na snazi Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03) kao i posljedice koje bi mogle nastati u primjeni.  U članku DAVOR MRDULJAŠ, dipl. iur. iz Zagreba, daje cjeloviti prikaz Konačnog prijedloga zakona o gradnji s određenim napomenama i komentarima te o posljedicama koje bi mogle nastati u praksi. Na uvodnim stranama Informatora objavljujemo prvi dio ovoga članka, a njegov nastavak donosimo u rubrici Imovinsko pravo.

Stručni članak

Produženo mirovinsko osiguranje propisano je odredbama čl. 17. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01 I 147/02 - u nastavku teksta: ZOMO). Odredbama toga članka omogućuje se osiguranicima da nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja plaćanjem doprinosa dobrovoljno produže mirovinsko osiguranje. Vrijeme provedeno u produženom osiguranju računa se u mirovinski staž kao staž osiguranja. Na taj način omogućen je kontinuitet mirovinskog osiguranja i u slučaju kada osiguraniku prestane obvezno osiguranje. Autorica u članku pojašnjava praktičnu primjenu produženog mirovinskog osiguranja.

Stručni članak

U razmatranju funkcioniranja svakog subjekta, pojave ili procesa, od 1960-ih godina dominantno je shvaćanje prema kojem se međusobni odnosi zasnivaju na određenim zakonitostima, načelima, odnosno jedinstvenoj koncepciji. Analiziraju se međusobne veze unutar sustava, veze sustava i okruženja, hijerarhija sustava i njegovo funkcioniranje, entropija ili raspadanje sustava i drugi slični aspekti. No, 1990-ih takvo razmatranje dobiva novi pristup: svaki sustav ima barem jedno ograničenje! S obzirom na to da je takav pristup počeo izgrađivati novi način rješavanja problema, s posebnim mjerilima performansi, došlo je, u stvari, do razvoja cijele nove teorije - teorije ograničenja koja ima svoju primjenu u znanstvenim područjima i realnim događanjima. Svrha ovog članka je pokazati koncepciju i primjenu tog pristupa u razvoju i poslovanju poduzeća.

Stručni članak

Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01) u Glavi XI. od članka 96. do 102. propisani su uvjeti i postupak premještaja državnih službenika u isto ili drugo državno tijelo, premještaj u isto ili drugo mjesto rada, te uvjeti i postupak za privremeni premještaj.  Na temelju članka 121. navedenog Zakona, odredbe o premještaju državnih službenika odgovarajuće se primjenjuju i na namještenike.  Na temelju članka 96. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) na odgovarajući način na službenike i namještenike zaposlene u upravnim tijelima (upravnim odjelima i službama) jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave do donošenja posebnog zakona kojim se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa, primjenjuje se Zakon o državnim službenicima i namještenicima, a time i odredbe o premještaju. O uvjetima i postupku premještaja državnih službenika i namještenika, te odgovarajućoj primjeni tih odredbi na lokalne službenike i namještenike, autorica ŠTEFANIJA KASABAŠIĆ, dipl. iur. iz Zagreba, iznosi stajališta iz prakse i neke dvojbe u primjeni Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Istovremeno u prilogu donosimo ogledne primjere upravnih akata u postupku premještaja koji mogu pomoći našim čitateljima samo kao jedno od mogućih načina pri izradi te vrste akata.

Stručni članak

U Informatoru broj 5168 od 20. 9. 2003. i broj 5169 od 17. 9. 2003. objavili smo prva dva dijela ovog članka u kojima smo pisali o dostavljanju odgovora na tužbu, o uvjetima za donošenje presude zbog ogluhe te na koji način utječe na donošenje oglušne presude zahtjev s kojim stranke ne mogu raspolagati. U ovom posljednjem dijelu razmatraju se pitanja vezana za odgađanje donošenje presude zbog ogluhe, odbijanje tužbenog zahtjeva, odbijanje prijedloga za donošenje presude zbog ogluhe, posljedice ne upozoravanja na pravne posljedice propuštanje roka za davanje odgovora na tužbu te obrazloženje presude zbog ogluhe.

SENTENCE

Za suđenje u radnom sporu koji pokreće radnik protiv Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju.

SENTENCE

Odredba čl. 179. st. 1. Stečajnog zakona ne uređuje pitanje kada dolazi do nastavljanja postupka prekinutog otvaranjem stečajnog postupka.

SENTENCE

Kada se pravomoćno rješenje o ovrsi na žiro-računu ovršenika ne može provesti zbog netočnog broja žiro-računa ovršenika, sud je dužan obavijestiti ovrhovoditelja o razlozima nemogućnosti provedbe ovrhe i dati mu rok u kojem može dostaviti ispravan broj žiro-računa ili predložiti novi predmet ili novo sredstvo ovrhe. Ako ovrhovoditelj postupajući po pozivu suda dostavi točan broj žiro-računa ovršenika, sud će donijeti rješenje o ispravku rješenja o ovrsi i isto dostaviti na provedbu.

SENTENCE

Okolnost da je u autobusu zatečeno šest putnika kojima nije izdana vozna karta ocijenjena je kao osobito teška povreda radne obveze vozača konduktera.

SENTENCE

Kad je zadrugar sa stednokreditnom zadrugom sklopio ugovor o deponiranju deviznih sredstava, njihov se međusobni odnos prosuđuje primjenom odredaba ugovora o novčanom depozitu.

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko je društvo prema odluci svog nadležnog tijela, revidiralo neke stavke u svom financijskom izvještaju za prethodnu godinu. Koji je rok predaje takvog revidiranog financijskog izvještaja?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li valjan ugovor o prodaji nekretnine ako potpis prodavatelja nije ovjeren? Ugovor je napravljen u pisanom obliku, ali potpisi ugovornih strana nisu ovjereni.

Vi pitate - mi odgovaramo

Naše društvo pretrpjelo je materijalnu štetu tijekom ratnih djelovanja HV-a. Možemo li od države tražiti naknadu zbog nastale štete?

Vi pitate - mi odgovaramo

Iza ostavitelja, koji nije ostavio oporuku, zakonski su nasljednici bili supruga i dva punoljetna sina. Djeca su se odrekla nasljedstva, smatrajući da time, u biti, ustupaju svoj nasljedni dio majci, da ona postane jedini zakonski nasljednik na cijelu ostavinu. Nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju kojom je jedinim zakonskim nasljednikom utvrđena supruga ostavitelja, pojavio se izvanbračni sin ostavitelja. Sinovi, koji su se odrekli nasljedstva, to nikad ne bi učinili da su znali za postojanje još jednog (izvanbračnog) djeteta. Može li se izjava o odricanju od nasljedstva pobijati?