List Informator
UVODNIK
Zaštita ljudskih prava
Prema Ustavu Republike Hrvatske pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskog sabora i dužnost mu je štititi ustavna prava građana u postupku pred državnim tijelima koja imaju javne ovlasti i pred tijelima uprave. Pučki pravobranitelj, međutim, ne rješava u konačnici povrede građanskih prava, ali na temelju pritužbi koje neposredno prima od građana te informacija iz sredstava javnog priopćavanja, kao i od međunarodnih organizacija koje djeluju u našoj zemlji, te diplomatskih misija i iz drugih izvora - dolazi do saznanja u kojim područjima su najčešće ugrožena ljudska prava. On tim saznanjima obavještava Hrvatski sabor, koji ih razmatra i svojim zaključcima djeluje na bolji rad tijela uprave, te na otklanjanje uzroka pritužbama. Također, pučki pravobranitelj na temelju vlastitih iskustava predlaže i odgovarajuća rješenja u svrhu poboljšanja općeg stanja u zaštiti ustavnih prava građana. O radu i rezultatima ostvarenim tijekom prošle godine, za naše čitatelje govori gospodin ANTE KLARIĆ, pučki pravobranitelj.
Autor: Božidar Majić
Sadržaj
Stručni članak
Prema Ustavu Republike Hrvatske pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskog sabora i dužnost mu je štititi ustavna prava građana u postupku pred državnim tijelima koja imaju javne ovlasti i pred tijelima uprave. Pučki pravobranitelj, međutim, ne rješava u konačnici povrede građanskih prava, ali na temelju pritužbi koje neposredno prima od građana te informacija iz sredstava javnog priopćavanja, kao i od međunarodnih organizacija koje djeluju u našoj zemlji, te diplomatskih misija i iz drugih izvora - dolazi do saznanja u kojim područjima su najčešće ugrožena ljudska prava. On tim saznanjima obavještava Hrvatski sabor, koji ih razmatra i svojim zaključcima djeluje na bolji rad tijela uprave, te na otklanjanje uzroka pritužbama. Također, pučki pravobranitelj na temelju vlastitih iskustava predlaže i odgovarajuća rješenja u svrhu poboljšanja općeg stanja u zaštiti ustavnih prava građana. O radu i rezultatima ostvarenim tijekom prošle godine, za naše čitatelje govori gospodin ANTE KLARIĆ, pučki pravobranitelj.
Stručni članak
Prigovor savjesti je pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske. Prema članku 47. stavku 2. Ustava dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezne ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. Te »druge dužnosti« prvobitno je, definirajući ih kao civilnu službu, regulirao Zakon o obrani (Nar. nov., br. 49/91, 53A/91, 73/91, 19/92, 55/92, 49/93, 74/93 - pročišćeni tekst, 57/96, 31/98, 78/99 i 16/01), a sada tu službu na cjelovit način uređuje Zakon o civilnoj službi (Nar. nov., br. 25/03), kao i podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o obrani. U članku se, stoga, razmatra povijest prigovora savjesti i civilne službe u našem zakonodavstvu te se navode svi relevantni pravni propisi.
Stručni članak
Očekuje se da će Konačni prijedlog Zakona o deviznom poslovanju proći potrebnu saborsku proceduru u svibnju ove godine, a novi zakon bi trebao stupiti na snagu u lipnju ove godine. Kako je još uvijek na snazi postojeći Zakon o deviznim poslovanju, autorica IVICA GERGORIĆ, dipl. oec., dala je kratki prikaz kreditnih poslova s inozemstvom iz postojećeg Zakona, kao i prikaz rješenja koja daje Prijedlog novog Zakona o deviznom poslovanju.
Stručni članak
Uporaba imena ili slike poznate fiktivne ili stvarne osobe, grupe ili institucije na robi (usluzi), a u svrhu bolje prodaje, obuhvaćeno je pojmom merchandising o kojem se u članku raspravlja. Posebno se razmatraju vrste merchandisinga i to character i personality te image merchandising kao najmlađi od tih vrsta. Ujedno se obrađuje i zaštita character merchandisinga.
Stručni članak
O rješavanju upravnih sporova pokrenutih na temelju odredaba Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/ 92) u predmetima iz stambenog, građevinskog i komunalnog područja pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, prema propisima koji reguliraju ta područja, piše autor BOŽO GAGRO, sudac Upravnog suda Republike Hrvatske. Upravni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Sud) u upravnom sporu, između ostalog, ocjenjuje i zakonitost konačnih upravnih akata u predmetima iz stambenog, građevinskog i komunalnog područja.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 - proč. tekst) kojima se regulira ustroj komunalnog redarstva, te odredbe Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 75/93, 48/99, 15/00, 127/00 i 59/01) o obavljanju inspekcijskog nadzora koji provode inspektori i drugi državni službenici. Komparirajući i te propise autorica iznosi određene dvojbe glede mogućnosti ustroja komunalne inspekcije u jedinicama lokalne samouprave, budući da Zakon o sustavu državne uprave regulira inspekcijski nadzor, a Zakonom o komunalnom gospodarstvu, koji je kao lex specialis u odnosu na temeljni propis, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne sadržava i tu mogućnost obavljanja inspekcijskog nadzora, te smatra da bez većih promjena u pravnom sustavu ne bi bilo moguće organizirati komunalnu inspekciju u jedinicama lokalne samouprave.
Stručni članak
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu sadrži brojne prijedloge normi koje mijenjaju do sada utvrđena prava, obveze i odgovornosti u radnom odnosu. Novopredložene su i odredbe o obveznom sadržaju pisanog ugovora o radu na izdvojenim mjestima rada jedan od oblika toga rada je i obavljanje poslova kod kuže radnika, što je predmet osvrta u ovom radu.
Stručni članak
Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 - isp. i 150/02 - u nastavku teksta: OPZ) uređuje se odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije i čini zajedničku osnovu poreznog sustava. Jedna od tih osnova je i porezno-dužnički odnos. Pravni institut ustupanja potraživanja (cesija) predviđen je u području poreznog prava OPZ- om, ali se taj institut mora promatrati i u svjetlu odredaba Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., od br. 53/91 do br. 88/01 - u natavku teksta: ZOO), koji ga uređuju u smislu osnovnih pravnih načela. Ustupanje potraživanja ugovorom (cesija) je prijenos potraživanja od dosadašnjeg vjerovnika (cedenta) na novog vjerovnika (cesionara), a dužnik (cesus) i potraživanja ostaju ista. Člankom 18. st. 1. OPZ-a porezno-dužnički odnos definira se kao dio porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici porezno-dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze. Nastavno iznosimo osnovna obilježja o ustupanju prava na povrat poreza koje sadrže Opći porezni zakon i Zakon o obveznim odnosima.
SENTENCE
Odredbe Zakona o nasljeđivanju, pa tako i one koje se odnose na opoziv oporuke vrijede za nasljeđivanje osobe koja ima državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno o tome što ima i državljanstvo neke druge države.
SENTENCE
Član uprave mora voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, a naručivanjem robe za tvrtku koja je bila insolventna, te koristeći se pri sklapanju bivšim, sada nevažećim imenom tvrtke član uprave je postupao očito nesavjesno.
SENTENCE
Nakon otvaranja stečajnog postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu tražiti ovrhu na imovini stečajnog dužnika. Ako oni ipak takav prijedlog podnesu, sud će ga odbaciti.
SENTENCE
Ulaganja u nekretninu prije stjecanja te nekretnine ne umanjuju poreznu osnovicu, pa ni u okolnosti kad su ta ulaganja izdvojena iz nasljeđivanja u ostavinskom postupku nakon smrti ostavitelja.
SENTENCE
Odredba članka 3. Ustava sadržava temeljno načelo na kojem je utemeljen ustavni poredak Republike Hrvatske, te u svom sadržaju ne pruža ustavna jamstva pojedincu, pa se na toj odredbi ne može temeljiti ustavna tužba.
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesu li strane osobe oslobođene plaćanja poreza na promet nekretnina prilikom stjecanja nekretnine u Republici Hrvatskoj?
Vi pitate - mi odgovaramo
Nakon otvaranja stečajnog postupka društvo je nastavilo poslovati. S obzirom na različita postupanja u praksi, zanima nas postoji li obveza obračuna amortizacije u stečajnom postupku?
Vi pitate - mi odgovaramo
Željeli bismo jedan naš restoran dati u zakup na deset godina. Tim bi poslom trebali biti obuhvaćeni, osim samog restorana i kompletne opreme u njemu, i svi radnici koji obavljaju posao u njemu te sva prava i obveze koji u trenutku davanja u zakup postoje, a odnose se na taj restoran. Bi li se u tom slučaju ugovori o radu prenijeli automatski na zakupca ili bi bilo potrebno prijenos ugovora o radu posebno ugovoriti te je li potrebna suglasnost radnika, čiji se ugovori prenose?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ugovorne stranke namjeravaju sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Je li to prema novom Zakonu o nasljeđivanju dopušteno?