Porast broja pritužbi iz područja mirovinsko-invalidskog osiguranja

Informator: O svom radu i zapažanjima pučki pravobranitelj redovito podnosi godišnje izvješće Hrvatskom saboru, pa tako čini i sada, ukazujući na pojave zabilježene tijekom prošle godine. Tijekom tog razdoblja, odnosno 2002. godine, naime, primljeno je 1.558 novih pritužbi građana. Stoga bismo Vas pitali na koje su povrede svojih prava građani najčešće ukazivali i tražili zaštitu? Je li pretežno riječ o zaštiti imovinskih prava, prava iz radnog odnosa, mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja ili, pak, o zaštiti vlasničkih prava i povrata imovine?
Klarić: Kao i prijašnjih godina građani su se prituživali na ugrožavanje ili povrede prava koja su počinila upravna tijela ili tijela s javnim ovlastima iz područja koje vi navodite, ali nešto se promijenilo u strukturi pritužbi, te u njihovom sadržaju. Prenošenjem nadležnosti, za rješavanje zahtjeva za povrat imovine koja je kao napuštena dana na privremeno korištenje, s lokalnih stambenih komisija na Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ubrzalo se rješavanje tih slučajeva koji nas dugo opterećuju, tako da iako su još uvijek vrlo brojni, nisu najbrojniji u našem radu. Tijekom 2002. g. bilo je najviše pritužbi iz područja mirovinsko-invalidskog osiguranja (31,7%), a pritužbe zbog povreda i ugrožavanja imovinskih prava prvi put, u sedmogodišnjeg razdoblju, nisu na prvom mjestu. Prošle godine su bile na drugom mjestu po brojnosti (28,3%). Na žalost, pučki pravobranitelj nije ovlašten ispitivati povrede prava koja su počinili subjekti izvan upravnog sustava, tako da se pritužbe na povrede ili ugrožavanja prava iz radnog odnosa ne ispituju, ako se ne radi o javnim ili državnim službenicima. Ipak, iako su sada već građani dobro informirani o ovlastima pučkog pravobranitelja, traže našu pomoć i kad se radi o povredi tih prava. Nastojimo im pomoći pravnim savjetom da, zbog neukosti pritu-žitelja, ne bi došlo do propuštanja roka za poduzimanje pravnih radnji u postupku zaštite prava iz radnog odnosa.

Pritužbe na rad sudova

Informator: Također, molim Vas recite je li bilo pritužbi na rad sudova i na što su se najčešće odnosile?
Klarić: Kao i svih prijašnjih godina bilo je i u 2002. g. dosta pritužbi na rad sudova. Pučki pravobranitelj nije ovlašten meritorno ispitivati takve pritužbe, pa one spadaju u skupinu pritužbi za koje pučki pravobranitelj nije nadležan. U skupini pritužbi na rad subjekata čiji rad pučki pravobranitelj nije ovlašten ispitivati pritužbe na rad sudova dominiraju i čine čak 58,2%. Pritužitelji su se najčešće žalili na spori rad sudova, odnosno dugotrajnost postupka dok odluka suda postane pravomoćna. U slučajevima odugovlačenja postupka koji je trajao dulje od prosjeka ili odugovlačenja postupka u kojem sud mora odlučiti o nekom životno važnom pravu stranke, intervenirali smo posredno, putem Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Osim na sporost, građani su se žalili na način vođenja postupka, osobito na način na koji se u građanskom postupku vode zapisnici u koje se ne unosi ono što su stranke stvarno izjavile, odnosno stvarni iskazi svjedoka, već te izjave sudac interpretira, ponekad i na način da izostanu izjave koje parnična stranka smatra bitnima. Bilo je i pritužbi da se u građanskom postupku strankama ne dopušta iskazati ono što smatraju bitnim, niti kroz svoje iskaze disponirati svojim pravom.

Pritužbe građana iz inozemstva

Informator: Ne samo iz Hrvatske, Vi primate i pritužbe građana iz inozemstva, kao primjerice, iz Bosne i Hercegovine, iz Jugoslavije, ali i iz SR Njemačke, SAD-a i dr. Recite nešto više o tome.
Klarić: Veći broj (31) pritužbi iz inozemstva poslane su pučkom pravobranitelju iz tadašnje SR Jugoslavije (sadašnje Srbije i Crne Gore), te iz Bosne i Hercegovine (14). Uglavnom su se pritužbe pristigle iz tih država odnosile na ugrožavanje mirovinskih i invalidskih prava osoba koje su se iselile iz Republike Hrvatske ili su dio radnog staža ostvarile u našoj zemlji. Također su i pritužbe zbog povrede ili ugrožavanja imovinskih prava bile relativno brojne.

Provođenje ispitnog postupka

Informator: U svrhu što bolje i cjelovitije zaštite građanskih prava Vi u velikom broju od ukupno primljenih pritužbi provodite ispitni postupak, a odnedavno i uviđaj. Radite li to samo u slučajevima kad su pritužbe nedovoljno argumentirane ili nepotpune?
Klarić: Pučki pravobranitelj redovito provodi ispitni postupak kad se pritužba odnosi na ugrožavanje ili povredu nekog pojedinačnog prava, tako da se on provodi u gotovo 2/3 predmeta. Ispitni postupak se ne provodi samo u slučajevima kad je pritu-žitelj potpuno dokumentirao svoju pritužbu, što je relativno rijetko, te češće u slučajevima kad je pritužba preuranjena, tj. kad do ugrožavanja ili povrede prava još nije došlo. Načelno, takve pritužbe ne bi uopće trebalo uzimati u razmatranje, već samo pritužitelja obavijestiti da je pritužba preuranjena. Međutim, zbog niske razine obrazovanosti i slabih materijalnih prilika naših pritužitelja, zbog njihove neukosti i nemogućnosti angažiranja profesionalne pravne pomoći, u slučaju da bi moglo doći zbog neukosti stranke do kakve povrede njezina prava, stranci se daje izravni savjet što treba učiniti. To je preventivno djelovanje, na koje, istina, pučki pravobranitelj nije obvezan, ali se ocjenjuje kao i u liječničkoj službi da je bolje spriječiti nego poslije dugo liječiti. Što se tiče uviđaja, pučki pravobranitelj ne provodi ni upravni ni sudski postupak. Ali, ponekad samo uvid u cijeli spis, osobito u službene zabilješke, može omogućiti stjecanje spoznaje kako se stvarno postupalo u određenom slučaju. Nama se nije dogodilo da upravno tijelo dostavi neistinitu informaciju u povodu našeg upita, ali se znalo dogoditi da informacija o tijeku postupka nije bila cjelovita. U takvom slučaju uvid u spis je jednostavno rješenje i brz put za utvrđivanje potpunog činjeničnog stanja. Na žalost, ni uvid u spis, a kamoli obilazak objekata izvan Zagreba nije moguće poduzeti uvijek kad bi to ubrzalo i pojednostavnilo naš rad iz banalnog razloga nedostatnih financijskih sredstava. Tijekom ove godine, zahvaljujući pomoći OSCE-a i velikodušnosti Kraljevine Norveške, obići ćemo 10 županija, pa i taj obilazak iskoristiti za obavljanje uviđaja kad to ocijenimo nužnim.

Bolja suradnja s upravnim tijelima

Informator: Za Vaše uspješno djelovanje svakako je važno da tijela uprave i tijela s javnim ovlaštenjima adekvatno reagiraju i ažurno Vam dostavljaju zatražena očitovanja, odnosno potrebne podatke. Kako ocjenjujete tu suradnju?
Klarić: Suradnja s upravnim tijelima, osobito s tijelima središnje državne uprave, te s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje znatno je bolja nego prije. Tražena očitovanja dostavljena su, ako ne u zakonskom roku od 30 dana, a ono u razumnom roku, u 76,2% slučajeva, što je prilično dobro, ali još uvijek postoji ignorantski odnos u čak 23,8% slučajeva. S time nismo zadovoljni.

Informator: Na temelju Vašeg dugogodišnjeg iskustva, recite postoji li mogućnost i preventivnog djelovanja u određenim slučajevima?
Klarić: Preventivno djelovanje pučkog pravobranitelja na razini široj od individualne intervencije savjetom ili uputom svakako postoji, ali ga zbog kronično nedovoljnih sredstava za rad pučkog pravobranitelja nije moguće kvalitetno organizirati. Sada je ono prilično skromno i odvija se putem medijskih nastupa, kontaktima s nevladinim organizacijama i si. Trebali bismo održavati javne tribine otvorene za građanstvo, održati u suradnji sa sveučilištem, priznatim pravnim stručnjacima i drugima i savjetovanja, seminare, radionice u kojima bi mogli sudjelovati državni službenici koji neposredno rade s građanima, trebali bismo održavati i konzultativne sastanke, trebali bismo puno toga. Ali, nemamo za to novaca. Mi nemamo novaca, ali ni prostornih mogućnosti čak niti za zaposlenje minimalnog broja prijeko potrebnih stručnjaka. No, valjda će se i to početi rješavati. Valja biti uporan, ali i strpljiv.

Pritužbe hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata

Informator: Prijašnjih godina pritužbe hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata dostizale su oko 15% ukupnog broja. Je li, s obzirom na protek vremena, došlo do smanjenja tih pritužbi?
Klarić: Pritužbe hrvatskih branitelja te članova obitelji poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja prema brojnosti predstavlja u kategoriji pritužbi ratnih stradalnika, na žalost, stabilnu kategoriju, što se vidi iz podataka za petogodišnje razdoblje.

Iznimku predstavlja samo 2000. g. kad se pritužilo manje branitelja (26), a svih ostalih godina pedesetak branitelja traži našu pomoć. To nije veliki broj ako se promatra izolirano, ali jest ako se zna da su hrvatski branitelji prilično dobro organizirani i da njihove udruge imaju mogućnost, a to i rade, pružati pravnu i drugu pomoć svojim članovima, pa većina branitelja svoja prava ostvaruje uz djelatnu pomoć braniteljskih udruga. Opadanje broja pritužbi branitelja moguće je očekivati tek onda kad se na normativnoj razini ustale pravila i kad se razina i opseg prava pojedinih kategorija prestane čas proširivati (ponekad i nerealno s obzirom na materijalne mogućnosti), čas sužavati (ponekad i preko razumne mjere). Također bi kvalitetniji rad resornog središnjeg upravnog tijela tome morao pridonijeti, ali dok god budemo imali višestruku nužnost pokretanja upravnog spora, jer Ministarstvo ne provodi kvalitetno odluke Upravnog suda Republike Hrvatske, do tada se broj neće bitno promijeniti, bez obzira na protek vremena. Dakle, konačno treba riješiti predmete koji se odnose na utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja i stabilizirati normativna rješenja o njihovim pravima.

Važnost zdravog okoliša

Informator: S obzirom na opća nastojanja za što cjelovitijom zaštitom okoliša, gospodine Klariću, recite ima li s tog područja pritužbi građana i na što se najčešće odnose?
Klarić: Malo-pomalo, što smo dalje od rata i što se više posljedice rata otklanjaju, raste svijest da relativno zdrav okoliš i koliko-toliko urbano sređeni prostor moramo ostaviti našim nasljednicima. Građani su, i to je jako dobro, nakon nekoliko ozbiljnijih incidenata, postali svjesni važnosti zdravog okoliša te dobrog urbanističkog planiranja. To, dakako, rezultira i njihovim češćim obraćanjima pučkom pravobranitelju. Ono što nije dobro jest oklijevanje resornog upravnog tijela da energičnije intervenira, da ispitivanje o zdravlju ljudi i prirodi štetnih imisija povjeri i stvarno neovisnim institucijama, pa ako treba i strancima. Evo, sada imamo i problem spaljivanja i skladištenja opasnog otpada, i o tome moramo povesti ozbiljnog računa. Postavlja se pitanja Trgovske gore i to ne kao budućeg odlagališta, već sumnja da je tamo već kasnih osamdesetih godina odlagan sumnjivi otpad, pa pitanje Koromačnog u Istri, pa uvoz starih automobilskih guma radi navodne prerade u Istočnoj Slavoniji, a u stvarnosti spaljivanja itd. Tu ima mjesto ozbiljnim sumnjama. Valja te pojave ispitati, utvrditi odgovornost i pripremiti se na to da smo kao relativno siromašna zemlja ugroženi mogućim uvozom otpada, pa i opasnog, iz bogatijih zemalja, instaliranjem prljave industrije, itd.

Informator: Na kraju razgovora, molim Vas, recite nešto o bitnim značajkama pritužbi građana podnesenih u svrhu zaštite njihovih Ustavom i zakonima utvrđenih prava, te ima li i onih koje niste riješili, a podnesene su prijašnjih godina?
Klarić: Sa suzdržanim zadovoljstvom mogu konstatirati da su se mnoge stvari popravile u ovih sedam godina od kad sam na čelu ove ustavne institucije. Nadam se da je rad i upornost institucije tome pridonio. Ali, moglo je i trebalo postići veći napredak. Spori smo kao društvo, ponekad zato što oklijevamo poduzeti nepopularne mjere, koje ćemo ipak kat-tad morati poduzeti. Zadovoljan sam što je pojačanim naporom smanjen zaostatak iz prijašnjih godina. Naravno, tome su doprinos dala i upravna tijela. U ovu, 2003. godinu, prenosimo 195 »starih predmeta«, a u suradnji s upravnim tijelima riješili smo 260 »starih predmeta«.

Za Informator razgovarao: Božidar MAJIĆ