List Informator
UVODNIK
O promjeni odnosa zakonodavne, sudske i izvršne vlasti
Posljedica implementacije europskih odredaba, posebno onih sadržanih u direktivama, u nacionalno zakonodavstvo jesu ne samo materijalnopravne promjene, već i niz drugih promjena, posebice glede ovlasti i zadaća sudaca i drugih sudionika - u procesu primjene prava, a u segmentu donošenja nacionalnih provedbenih propisa - glede ovlasti izvršnih tijela. Te ovlasti prelaze okvire njihova djelovanja postavljene nacionalnim ustavnim i drugim odredbama. Naime, trenutačno jednake su ovlasti u nacionalnim zakonodavstvima određene za postupanje u nacionalnim i europskim stvarima, što onemogućava valjanu implementaciju europskih odredaba. Države članice, u povodu zahtjeva provođenja europskih odredaba na nacionalnoj razini, suočavaju se s potrebom odstupanja od uvriježenog poimanja trodiobe vlasti i ovlasti odnosnih tijela, a koji su inherentni nacionalnim pravnim sustavima, ali istodobno i važeći u postupanju u nacionalnim stvarima. U tom kontekstu autorica razmatra mogućnost unošenja iscprnijih nacionalnih odredaba za postupanje u europskim stvarima koje bi dale smjernice za rad i postupanje nacionalnih tijela. Bila bi to i prilika za preispitivanje već postojećih načina postupanja te za utvrđivanje poželjnog razvoja hrvatskog u okviru europskog pravnog sustava.
Autor: dr. sc. Koraljka Sansović, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Sadržaj
Stručni članak
Posljedica implementacije europskih odredaba, posebno onih sadržanih u direktivama, u nacionalno zakonodavstvo jesu ne samo materijalnopravne promjene, već i niz drugih promjena, posebice glede ovlasti i zadaća sudaca i drugih sudionika - u procesu primjene prava, a u segmentu donošenja nacionalnih provedbenih propisa - glede ovlasti izvršnih tijela. Te ovlasti prelaze okvire njihova djelovanja postavljene nacionalnim ustavnim i drugim odredbama. Naime, trenutačno jednake su ovlasti u nacionalnim zakonodavstvima određene za postupanje u nacionalnim i europskim stvarima, što onemogućava valjanu implementaciju europskih odredaba. Države članice, u povodu zahtjeva provođenja europskih odredaba na nacionalnoj razini, suočavaju se s potrebom odstupanja od uvriježenog poimanja trodiobe vlasti i ovlasti odnosnih tijela, a koji su inherentni nacionalnim pravnim sustavima, ali istodobno i važeći u postupanju u nacionalnim stvarima. U tom kontekstu autorica razmatra mogućnost unošenja iscprnijih nacionalnih odredaba za postupanje u europskim stvarima koje bi dale smjernice za rad i postupanje nacionalnih tijela. Bila bi to i prilika za preispitivanje već postojećih načina postupanja te za utvrđivanje poželjnog razvoja hrvatskog u okviru europskog pravnog sustava.
Stručni članak
Obveznici provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 87/08 i 25/12) imaju zadaće u obliku mjera, radnji i postupaka koje su dužni provoditi u svrhu zaštite od mogućeg pranja novca i financiranja terorizma. Neke zadaće jednokratne su prirode, no većinom se moraju provoditi kontinuirano. Budući da se bliži kraj godine, potrebno je podsjetiti obveznike na preuzete obveze glede sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Pregled postupaka i mjera, ponajprije, namijenjen je profesionalnim djelatnostima, iako se neke teme obrađuju šire, i za potrebe drugih obveznika.
Stručni članak
Autor u članku piše o neusklađenosti članka 85. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13). Osvrće se na to i pokušava pronaći moguće normativno rješenje za tu nejednakost do koje dolazi u primjeni instituta prijevremene starosne mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju, u slučaju zbrajanja razdoblja mirovinskog staža, navršenog prema hrvatskom i stranom zakonodavstvu, te iznosi svoje mišljenje i prijedloge.
Stručni članak
Odluka suda o parničnim troškovima materijalnopravno je pitanje na koje sud tijekom postupka pazi po službenoj dužnosti. Propisi kojima je reguliran parnični postupak sadržavaju određena pravila o troškovima parničnog postupka. Međutim, unatoč tome postoje razlike u njihovoj primjeni. U ovom članku razmatramo neka od složenijih pitanja koja se javljaju u praksi prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.
SENTENCE
Kazneno djelo, teško ubojstvo iz koristoljublja iz članka 111. točka 4. KZ/11 nije blaže od onoga iz članka 91. točka 4. KZ/97 pa na temelju članka 3. stavak 1. KZ/11 treba primijeniti zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno
SENTENCE
Uzrok pravomoćno utvrđene invalidnosti se može izmijeniti samo pod uvjetima obnove postupka
SENTENCE
Osobi koja je u vrijeme važenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 105/04) ispunila zakonske uvjete i stekla pravo na upravljanje vozilom Al kategorije te time stekla pravo na upravljanje vozilom A kategorije bez polaganja vozačkog ispita, nadležno će tijelo u vozačku dozvolu upisati pravo na upravljanje vozilom A kategorije i kad je zahtjev podnesen nakon stupanja na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 67/08)
SENTENCE
Lokacijski uvjeti za rekonstrukciju građevine moraju biti u skladu sa zatečenim lokacijskim uvjetima, tako da se u postupku izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju ne moraju ostvariti zahtjevi od kojih je odstupljeno već u postojećim lokacijskim uvjetima
SENTENCE
Kada dijete na temelju slobodno izražene volje ode živjeti kod drugog roditelja, koji je jednako podoban da skrbi o njemu kao i roditelj sa kojim je živjelo do tada, a radi se o djetetu koje je s obzirom na svoju životnu dob i zrelost u stanju oblikovati svoje mišljenje, postoje promijenjene okolnosti, koje opravdavaju izmjenu prijašnje odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti
Vi pitate - mi odgovaramo
Koji je obvezatni sadržaj neupravnih akata javnopravnih tijela pri izradi i označavanju, te na koji se način postupa s tim aktima sve do otpreme?
Vi pitate - mi odgovaramo
Građevinska inspekcija odbija, na temelju prijelaznih odredaba članka 174. i 175. Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13), izdati potvrdu da u svezi s građevinom, upisanom već u zemljišne knjige, do stupanja na snagu tog Zakona, a koja je sagrađena na temelju odgovarajućeg akta za gradnju, izdanog do 19. lipnja 1991., nije u tijeku postupak građevinske inspekcije. Je li građevinska inspekcija za takve građevine ipak dužna i dalje izdavati tu potvrdu, s obzirom na prijelazne i završne odredbe Zakona o gradnji?