Informator broj 6332 od 12. studenog 2014.

UVODNIK

Još o referendumu - kvadratura referendumskog kruga

U ovom broju lista autor razmatra aktualno pitanje osnovice za određenje potrebnog broja potpisnika građanske (narodne) inicijative za raspisivanje referenduma i iznosi svoje mišljenje i prijedloge. Hrvatski Ustav i Zakon o referendumu zahtijevaju minimum od »10% od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj«. Sporno je značenje te sintagme. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav odlučio je zatražiti tumačenje Ustavnoga suda Republike Hrvatske o tome. U pokušaju pronalaska odgovora priziva se i Odluka Ustavnog suda iz 2007. kojom je, u postupku apstraktne kontrole zakona, ukinuto zakonsko ograničenje biračkoga referendumskog tijela na hrvatske državljane s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Autor naglašava normativnu i logičku razliku kod određivanja pojma biračkog tijela, s jedne strane, i određivanja polazne baze (osnovice) za utvrđenje minimuma potpisnika referendumske inicijative. Ukazuje na to da Odluka Ustavnog suda nije tangirala ovo drugo pitanje. Zaključujući, podvlači da »pravila igre« moraju biti poznata već na početku, a ne tek po završetku posla. Isto tako ističemo da smo u Informatoru, broj 6331 od 8. studenoga 2014. objavili članak o toj temi pod naslovom »Ususret Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske o referendumskoj promjeni izbornog sustava«.
Autor: mr. sc. Miljenko A. Giunio, MM prokurist, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu Zagreb

Sadržaj

Još o referendumu - kvadratura referendumskog kruga
Autor: Miljenko A. Giunio

Stručni članak

U ovom broju lista autor razmatra aktualno pitanje osnovice za određenje potrebnog broja potpisnika građanske (narodne) inicijative za raspisivanje referenduma i iznosi svoje mišljenje i prijedloge. Hrvatski Ustav i Zakon o referendumu zahtijevaju minimum od »10% od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj«. Sporno je značenje te sintagme. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav odlučio je zatražiti tumačenje Ustavnoga suda Republike Hrvatske o tome. U pokušaju pronalaska odgovora priziva se i Odluka Ustavnog suda iz 2007. kojom je, u postupku apstraktne kontrole zakona, ukinuto zakonsko ograničenje biračkoga referendumskog tijela na hrvatske državljane s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Autor naglašava normativnu i logičku razliku kod određivanja pojma biračkog tijela, s jedne strane, i određivanja polazne baze (osnovice) za utvrđenje minimuma potpisnika referendumske inicijative. Ukazuje na to da Odluka Ustavnog suda nije tangirala ovo drugo pitanje. Zaključujući, podvlači da »pravila igre« moraju biti poznata već na početku, a ne tek po završetku posla. Isto tako ističemo da smo u Informatoru, broj 6331 od 8. studenoga 2014. objavili članak o toj temi pod naslovom »Ususret Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske o referendumskoj promjeni izbornog sustava«.

Zabrana novog zapošljavanja službenika i namještenika u državnim i javnim službama
Autor: Renata Pražetina Kaleb

Stručni članak

Vlada Republike Hrvatske je 25. rujna 2014. donijela Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u javnim službama i u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade RH, koje su stupile na snagu 4. listopada 2014. Tim Odlukama zabranjuje se novo zapošljavanje službenika i namještenika u državnim i javnim ustanovama i drugim pravnim osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, drugim javnim ustanovama i službama kojima je osnivač Republika Hrvatska. Odluke predviđaju iznimke u zapošljavanju, preraspodjelu zaposlenika unutar jedne službe, te iznimno korištenje vanjskih pružatelja usluga. Time tzv. outsourcing ulazi na mala vrata u naše državne i javne službe.

Ništavost nagodbe o naknadi za povrat konfiscirane imovine, sklopljene bez sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
Autor: Ivan Kaladić

Stručni članak

U članku analiziramo slučaj iz sudske prakse o kojem se pojavilo sporno pravno pitanje - je li ništava nagodba o povratu konfiscirane imovine, sklopljena između podnositelja zahtjeva za povrat konfiscirane imovine i obveznika naknade u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, bez sudjelovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, te iznosimo razloge, koji opravdavaju zaključak da je takva sudska nagodba ništava.

Snižene stope PDV-a u Europskoj uniji prema državama članicama1
Autor: Nikola Mijatović

Stručni članak

U Informatoru, broj 6326 od 22. listopada 2014., pisali smo o sniženim stopama PDV-a u Europskoj uniji. U ovom broju pišemo o sniženim stopama PDV-a prema pojedinim zemljama članicama Europske unije u 2014.

Problematika utvrđivanja poreza na kuće za odmor
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Porez na kuće za odmor propisan je Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93–26/07 - Odluka USRH, 73/08 i 25/12) i vlastiti je izvor prihoda gradskih ili općinskih proračuna. U njegovoj primjeni u praksi još uvijek postoje nedoumice oko utvrđivanja korisne površine na koju se porez plaća, kao i privremenog prijavljivanja boravišta, kojim se nastoji izbjeći plaćanje toga poreza. Više o navedenom autorica piše u nastavku teksta.

Koneksitet ostvarenja vindikacijskog zahtjeva na nekretnini i tzv. prava na poštovanje doma
Autori: Maša Marochini Zrinski Gabrijela Mihelčić

Stručni članak

U prvom nastavku ovog članka objavljenom u Informatoru, broj 6323 od 11. listopada 2014., autorice su analizirale na koji se način konvencijska zaštita, vezana uz članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i pravo na poštovanje doma, odražava na vindikacijski zahtjev uređen pravilima hrvatskoga prava. U članku su prikazane značajne razlike s obzirom na predmet zahtjeva, gdje se pojmom doma u smjeru pružanja zaštite prava na poštovanje doma u konvencijskom pravu daje znatno šire značenje nego što je slučaj s pojmom nekretnine (stvari) kao predmeta zahtjeva u hrvatskom pravu. U ovom, drugom nastavku autorice istražuju određenu mjeru usporedivosti u odnosu na dilatorne prigovore, a s tim u svezi tzv. testiranje određenih posjednikovih prigovora u smislu ulazi li u djelokrug članka 8. stavak 1. Konvencije te je li upletanje države u skladu sa zahtjevima iz članka 8. stavak 2. Konvencije, gdje se osnovanost prigovora temelji na zaštiti prava na poštovanje doma.

Priključenje baze pravnih propisa Republike Hrvatske na portal N-lex u sklopu portala Europske unije EUR-lex
Autor: Bojan Vidović

Stručni članak

Predmet ovoga članka je prikaz aktivnosti vezanih uz Odluku o priključenju baze pravnih propisa Republike Hrvatske na portal N-Lex u sklopu portala Europske unije EUR-lex (Nar. nov., br. 120/14). N-Lex je mjesto zajedničkog pristupa službenim bazama podataka s nacionalnim zakonodavstvom u sklopu portala Europske unije EUR-Lex, a namijenjen je subjektima u poslovanju, izvršnoj, zakonodavnoj i sudbenoj vlasti u državama članicama Europske unije, stručnjacima svih profila, učenicima i studentima te široj javnosti.

Stečajno pravo Europske unije
Autori: Dubravka Akšamović Tomislav Matić

Stručni članak

U radu analiziramo temeljne odrednice insolvencijskog prava Europske unije s primjerima iz sudske prakse. Razmatranje navedenih pitanja posebno je važno s obzirom na brojnost stečajnih postupaka u Republici Hrvatskoj te na okolnost da će međunarodni stečajevi pro futuro zasigurno biti sve učestaliji i u Republici Hrvatskoj. Zaključno analiziramo novine i predloženu reformu stečajnog prava Europske unije.

Revizija – bračni spor
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Protiv drugostupanjske presude donesene u bračnom sporu revizija nije dopuštena

Parnični postupak – stranačka sposobnost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad je tužba podnesena protiv tuženika koji je umro prije podnošenja tužbe pa tužitelj naknadno ispravi tužbu i kao tuženike naznači njegove nasljednike, sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti, jer je riječ o otklonjivom procesnom nedostatku stranačke sposobnosti

Ugovori o prijevozu – prijevoz uređen odredbama Zakona o obveznim odnosima
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Naknadu za prijevoz stvari prijevozniku je dužan isplatiti primatelj, a pošiljatelj samo ako je tako određeno u ugovoru o prijevozu ili u teretnom listu

Pravo na popravljanje štete – obujam naknade štete
Sud: Županijski sud Split

SENTENCE

Banka ne može prenijeti na klijenta rizik neuredne dostave kartice ili podatak o osobnom identifikacijskom broju (PIN-u), pa ni odredbama općih uvjeta poslovanja, nego je dužna radi zaštite svojih klijenata u kartičnom poslovanju dostave kartice i PIN-a tako organizirati da ih oni doista preuzmu i da pritom njihov sadržaj bude nedostupan trećim osobama

Prekršajna odgovornost

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se odgovornost za prekršaj preijeti na drugu pravnu osobu i odgovornu osobu u njoj?

Zastupanje putem opunomoćenika kod privatnih kaznenih tužbi

Vi pitate - mi odgovaramo

S privatnim tužiteljem opunomoćenica je dogovorila da sâm ide na raspravu. Sudac je na ročištu pitao gdje je opunomoćenica te rekao da drugi puta obvezatno mora doći, jer će se postupak obustaviti ako ne dođe. Smatramo da opunomoćenica nije dužna pristupiti kao opunomoćenica, ako je rapravi prisutan privatni tužitelj.

Ovršni postupak – prigovor prijeboja kao žalbeni razlog

Vi pitate - mi odgovaramo

Ovršenik smatra da mu ovrhovoditelj duguje određena novčana sredstva. Može li ovršenik u žalbi istaknuti prigovor prijeboja?

Umanjenje zakupnine i PDV-a poradi nastale štete u iznajmljenom poslovnom prostoru grada

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslovni prostor koji grad daje u zakup, bio je dio mjeseca zatvoren zbog prodora vode. Što je potrebno kao dokaz da grad može za taj mjesec umanjiti zakupninu i porez na dodanu vrijednost?

Filteri