Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o sudskim pristojbama (Nar. nov., br. 74/95, 57/96, 137/02, 26/03 - proč. tekst, 125/11 i 112/12), te odredbe novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Nar. nov., br. 143/13), koji stupa na snagu 1. siječnja 2014. Stupanjem tog Zakona na snagu prestaje vrijedisti sadašnji Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Nar. nov., br. 162/08, 44/11 i 81/11). Autor, stoga, iznosi svoje mišljenje i prijedloge o odredbama tih zakona i drugih propisa koje se odnose na tu materiju. Istodobno, u članku piše o pravnom karakteru sudskih pristojbi i svrsi koja se želi postići reformom sudskih pristojbi, te se zalaže za uređenje sustava sudskih pristojbi kojima bi se smanjio broj sudskih predmeta, a pravosudni sustav unaprijedio i učinio bržim i djelotvornijim.

Stručni članak

U članku se obrađuje pitanje kolektivnog viška radnika i njihovog otkazivanja ugovora o radu odnosno proceduri donošenja programa zbrinjavanja viška radnika prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 73/13). Uz navedeno, dan je prikaz Direktive Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998., koja uređuje pitanje kolektivnog otkazivanja, jer je s tom Direktivom usklađen Zakon o radu, u dijelu kojim regulira to pitanje. Budući da se pri kolektivnom otkazivanju uvijek postavlja pitanje načina odabira viška radnika, u članku je obrađeno i to pitanje.

Stručni članak

Pitanje dostave pismena važno je za pravnu praksu, jer se radi o instrumentu kojim se značajno pridonosi efikasnosti i racionalizaciji postupanja. U Uredbi (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi sudskih i izvansudskih pismena u građanskim i trgovačkim stvarima (»dostava pismena«) u državama članicama i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000, sadržana su pravila postupanja prilikom slanja i dostave pismena u sudskim i izvansudskim postupcima, o čemu autorica piše u ovom članku.

Stručni članak

Predmet članka je prikaz pravnog okvira na razini Europske unije i u Republici Hrvatskoj, u svezi s europskim fondovima poduzetničkog kapitala kao vrsti alternativnog investicijskog fonda kojeg osniva i kojim upravlja društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondom, u skladu s odredbama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (Nar. nov., br. 16/13). Poduzetničkim se kapitalom osiguravaju sredstva općenito malim subjektima, koji su u početnim fazama razvoja i pokazuju veliki potencijal za rast i širenje, kao i vrijednu stručnost i znanje, poslovne kontakte i strateške savjete. Osiguravanjem sredstava i savjeta navedenim subjektima, fondovi poduzetničkog kapitala potiču gospodarski rast, pridonose otvaranju radnih mjesta i mobilizaciji kapitala, potiču osnivanje i širenje inovativnih subjekata, povećavaju ulaganja u istraživanje i razvoj, poduzetništvo, inovacije i konkurentnost.

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 76/13) provedeno je jedno od niza usklađenja hrvatske zakonske regulative s propisima Europske unije. Zakon o deviznom poslovanju jedan je od zakona koji je pretrpio značajne izmjene u odnosu na sadržaj prvobitnog Zakona iz 2003. godine. Najnovijim izmjenama provodi se, između ostalog, zahvat u područje prijenosa gotovine, odnosno unošenja gotovine u Europsku uniju i iznošenja gotovine iz Europske unije. Zakonom se uređuje provedba Uredbe (EZ), br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005., o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije. S navedenim promjenama zakonske regulative glede prometa gotovine između zemalja članica Europske unije i zemalja koje nisu članice, u uskoj je vezi regulativa koja se odnosi na obveze postupanja glede sprječavanja pranja novca i financiranju terorizma, što je isto tako, u jednom dijelu, tema ovog članka.

SENTENCE

Činjenica da je među istim strankama vođen parnični postupak u kojem je usvojen tužbeni zahtjev na izvršenje određene činidbe na temelju određenog pravnog odnosa, ne podrazumijeva sama po sebi da je pravomoćno utvrđena i pravna valjanost pravne osnove iz koje činidba proizlazi

SENTENCE

Kad ugovor nije raskinut jednostavnom (prostom) izjavom prije podnošenja tužbe, tužba zamjenjuje izjavu o raskidu ugovora pa se konstitutivnom presudom ne može raskinuti ugovor

SENTENCE

Unuku pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za duševne boli zbog smrti djeda, ako je između njih postojao odnos koji se može izjednačiti s odnosom roditelja i djeteta

SENTENCE

Ako zemljišnoknjižni sud uoči da je došlo do pogreške prilikom upisa, a žalitelj je nakon pogrešnog upisa stekao određena knjižna prava na nekretnini u svrhu osiguranja, tada se takav upis može ispraviti samo nakon provedenog postupka za ispravak, sukladno odredbi članka 117. Zakona o zemljišnim knjigama

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako odredbama Zakona o općem upravnom postupku nije propisan rok za oglašivanje rješenja ništavim, može li se tužbom podnesenom upravnom sudu tražiti oglašivanje ništavim upravnog akta nakon proteka roka za podnošenje tužbe radi ocjene zakonitosti tog akta, ako prije toga tužitelj pred nadležnim javnopravnim tijelom nije bio pokrenuo postupak oglašivanja ništavim toga akta?

Vi pitate - mi odgovaramo

Prema Zakonu o povratu nacionalizirane imovine, vlasniku je vraćen dvorac. S obzirom na to da vlasnik živi u inozemstvu, ima li osnove za oporezivanje te imovine kao kuće za odmor?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li ponuditelj (koji je prešao prag od 25% dionica) u ponudi za preuzimanje dioničkog društva (ciljno društvo) ponuditi prosječnu cijenu ostvarenu na burzi u posljednja tri mjeseca prije nastanka obveze na objavljivanje ponude za preuzimanje ili mora ponuditi višu cijenu ako je dionice ponuditelj još prije stekao po cijenama višim od navedene, prosječne?

Vi pitate - mi odgovaramo

U školi imamo upravno tijelo - školski odbor, sastavljen od sedam članova. Budući da pripremamo izbore za radničko vijeće, zanima nas imaju li članovi školskog odbora biračko pravo na tim izborima? Napominjemo da je jedan član izabran od strane radnika.