List Informator
UVODNIK
Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima
Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima je multilateralan ugovor kojim se omogućuje međunarodna suradnja između poreznih administracija, kako bi se unaprijedila borba protiv porezne evazije i izbjegavanja plaćanja poreza te osigurala puna primjena nacionalnih poreznih zakonodavstava, uz poštovanje osnovnih prava poreznih obveznika. Nastala je zajedničkim radom Vijeća Europe i OECD-a i otvorena je za potpisivanje od 25. siječnja 1988. godine. U travnju 2009. godine grupa G20 pozvala je na multilateralan pristup razmjeni poreznih informacija. U tom smislu OECD i Vijeće Europe izradili su Protokol kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima i pozvali sve države svijeta da se usuglase s međunarodnim standardom razmjene informacija za porezne svrhe. Vlada Republike Hrvatske, pred Vijećem Europe, 11. listopada 2013., potpisala je Konvenciju koju treba ratificirati, nakon čega će Konvencija stupiti na snagu. Cilj je ovog članka upoznati stručnu javnost i zainteresirane porezne obveznike s dosezima Konvencije.
Autor: Marica Houška, dipl. iur., Ministarstvo financija Republike Hrvatske, voditeljica Službe za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
Sadržaj
Stručni članak
Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima je multilateralan ugovor kojim se omogućuje međunarodna suradnja između poreznih administracija, kako bi se unaprijedila borba protiv porezne evazije i izbjegavanja plaćanja poreza te osigurala puna primjena nacionalnih poreznih zakonodavstava, uz poštovanje osnovnih prava poreznih obveznika. Nastala je zajedničkim radom Vijeća Europe i OECD-a i otvorena je za potpisivanje od 25. siječnja 1988. godine. U travnju 2009. godine grupa G20 pozvala je na multilateralan pristup razmjeni poreznih informacija. U tom smislu OECD i Vijeće Europe izradili su Protokol kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima i pozvali sve države svijeta da se usuglase s međunarodnim standardom razmjene informacija za porezne svrhe. Vlada Republike Hrvatske, pred Vijećem Europe, 11. listopada 2013., potpisala je Konvenciju koju treba ratificirati, nakon čega će Konvencija stupiti na snagu. Cilj je ovog članka upoznati stručnu javnost i zainteresirane porezne obveznike s dosezima Konvencije.
Stručni članak
Izgradnja imidža organizacije kao poželjnog poslodavca, postaje važna aktivnost i poslovni imperativ za privlačenje talenata, ali i promišljena poslovna strategija. Kako postati poželjan poslodavac odnosno poželjno mjesto za rad, piše autorica u članku.
Stručni članak
U uvjetima smanjene likvidnosti, poslovni subjekti vrlo često naplatu svojih potraživanja te podmirenje obveza nastoje obaviti obračunskim putem bez uporabe novca. Temeljem pisanog ugovora o ustupu ili cesiji, porezni obveznik može ustupiti svoje potraživanje s naslova poreza nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, kad je u propisanom roku, ustupitelj prava obvezatan dostaviti ugovor o ustupu mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu te prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Dostavljeni ugovor o ustupu prava na povrat poreza, obvezujući je za porezno tijelo, osim ako se nad ustupiteljem ne provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. U ovom prvom dijelu autorica piše više o osnovama porezno-dužničkog odnosa, a u dugom dijelu bit će više riječi o postupcima Porezne uprave po zaprimanju ugovora o ustupu potraživanja te donošenju rješenja o povratu poreza.
Stručni članak
Sloboda kretanja radnika jedna je od osnovnih sloboda na kojima se temelji Europska unija (u nastavku teksta: EU). Mobilnost radne snage postala je produktivan element europskog gospodarstva te je izvjesno da će broj radnika migranata ubuduće još rasti. U svrhu očuvanja i ostvarivanja prava iz socijalne sigurnosti radnika koji se kreću diljem EU, primjenjuju se Uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, koje, ujedno, od dana članstva Republike Hrvatske u EU zamjenjuju niz dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju. Koordinacijom sustava socijalne sigurnosti obuhvaćeno je i ostvarivanje prava na mirovinu osoba koje su razdoblja mirovinskog staža navršile u dvije ili više država članica i koje bez primjene načela zbrajanja razdoblja navršenih u svim državama članicama ne bi mogle ostvariti pravo na mirovinu. U članku je opisan način određivanja tih mirovina u uvjetima velike različitosti izme|u mirovinskih sustava država članica te mogućnosti za preračun mirovina prije priznatih prema dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju. Također je objašnjen i položaj osoba koje nisu državljani država članica EU.
Stručni članak
Na temelju članka 26. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10 i 112/12) donesen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Pravilnik se temelji i na odredbi članka 212. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12). U tekstu razmatramo odredbe navedenog Pravilnika koji kao provedbeni propis omogućava i samu provedbu ovrhe na novčanim sredstvima te dajemo kratke upute za popunjavanje Obavijesti iz članka 212. Ovršnog zakona.
Stručni članak
U praksi Europskog suda pravde javilo se pitanje mogu li se načela na kojima se zasniva planirana zdravstvena zaštita u inozemstvu (ponajprije, pravo na dodatnu naknadu prema propisima države osiguranja) primijeniti u slučaju neplanirane zdravstvene zaštite prilikom privremenog boravka izvan države pripadnosti. O tome autor piše u članku, a u povodu presude Europskog suda pravde od 15. lipnja 2010., u predmetu C-211/08 European Commission vs. Kingdom of Spain.
Stručni članak
Autorica u ovom članku piše o odredbama novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Nar. nov., br. 94/13), koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. i Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12). Naime, danom stupanja na snagu ovog važnog Zakona u odnosu na komunalnu djelatnost prestale su važiti odredbe članka 3., 11., 20., 30. i 34. ZKG-a, koje se odnose na komunalnu djelatnost, na skupljanje i odvoz komunalnog otpada na određena odlagališta i djelatnost odlaganja komunalnog otpada. Stoga autorica u ovom članku piše o novinama u komunalnom gospodarstvu, uključujući i mjerodavne odredbe vodnog gospodarstva, odnosno odredbe Zakona o vodama (Nar. nov.,br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. nov., br. 153/09, 90/11 i 56/13).
SENTENCE
Nijedna osnova za pritvor, uključujući i onu koja se određuje pozivom na opasnost od remećenja ili ugrožavanja javnog reda, nikada se ne smije pretvoriti u osnovu koja bi u praksi značila obligatorno oduzimanje slobode okrivljeniku tijekom kaznenog postupka
SENTENCE
Sudionik može osnovano zahtijevati naknadu troškova postupka samo ako je sud u ovršnom postupku odnosno postupku osiguranja naložio ovrhovoditelju/predlagatelju osiguranja da predujmi te troškove, međutim ako sud to nije učinio, sudionik naknadu troškova može ostvariti u parničnom postupku
SENTENCE
Ugovor o asignaciji nije ugovor o prometu robe i usluga pa se na potraživanja koja nastaju iz toga ugovora ne može primijeniti zastarni rok od tri godine
SENTENCE
U sporu o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, međunarodni element (tuženik je strana pravna osoba bez opće mjesne nadležnosti u RH) ne isključuje primjenu odredbe o izberivoj mjesnoj nadležnosti suda prema mjestu počinjenja štetne radnje ili prema mjestu počinjenja štetne radnje ili prema mjestu gdje je štetna posljedica nastupila
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se za vrijeme ovršnog postupka odrediti privremena mjera?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li u upravnom sporu propisana hitnost radnih sporova?
Vi pitate - mi odgovaramo
Prema članku 51. stavak 3. Zakona o radu, poslodavac je radniku, koji bude rasporedom radnog vremena određen da rad obavlja kao noćni radnik, dužan omogućiti zdravstveni pregled. S obzirom na to da je noćni radnik onaj radnik koji prema rasporedu radnog vremena, redovito, tijekom dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada, je li poslodavac dužan omogućiti zdravstveni pregled i radniku koji samo povremeno i puno manje od trećine svog radnog vremena, radi u vremenu noćnog rada?
Vi pitate - mi odgovaramo
Revizorsko društvo, osim usluga revizije trgovačkog društva, obavilo je odnosno obavlja i neke druge usluge, kao što su financijske analize i kontrole te poslovno savjetovanje tog trgovačkog društva. U svezi s obavljanjem tih drugih usluga, kakve obveze proizlaze za to revizorsko društvo?