Stručni članak

Pitanja pravnog kontinuiteta i primjena blažeg zakona složena su, zbog čega sudovi moraju preispitivati pravni kontinuitet kod svakog kaznenog djela, a zatim u konkretnom slučaju primijeniti na počinitelja zakon koji je za njega povoljniji. Važeći Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12) pravni kontinuitet između njega i prije važećeg Zakona i primjenu blažeg zakona propisuje u članku 3. U stavku 1. te odredbe sadržano je osnovno načelo da se prema počinitelju kaznenog djela primjenjuje onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno. Međutim, ako je nakon počinjenja kaznenog djela izmijenjen, primijenit će se zakon koji je najblaži za počinitelja, pod pretpostavkom da postoji pravni kontinuitet. Naime, nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.

Stručni članak

Proteklih godina bilo je podosta rasprava o institutu dosjelosti, njegovim zloporabama kao i o dosezima prijašnjih propisa kojima je na nekim nekretninama onemogućavana dosjelost. Jedna od spornih situacija kod razmatranja instituta dosjelosti jest pravna mogućnost da društvenopravni subjekt dosjeda nekretninu u privatnom vlasništvu, prema odredbama propisa koji su bili na snazi od 6. travnja 1941. do 1. siječnja 1997., odnosno za vrijeme važenja Općeg građanskog zakonika, tj. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Nar. nov., br. 53/91 - u nastavku teksta: ZOVO). Ovim člankom pokušat ćemo razriješiti neka sporna pitanja u svezi s primjenom tog instituta u sudskoj praksi.

Stručni članak

U ovom prilogu Lokalna samouprava, br. 8, pišemo o značenju povijesnih odbora u razvoju lokalne samouprave. Novi informator je krajem veljače 2013. izdao Priručnik o lokalnim izborima 2013. godine i usklađivanju statuta i poslovnika jedinica lokalne samouprave s Novelom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 144/12) i Zakonom o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12). U navedenom Priručniku, uz ostale autore, objavljen je i prilog Štefanije Kasabašić, dipl. iur., savjetnice Pučkog pravobranitelja, izvrsne poznavateljice lokalne i mjesne samouprave, pod naslovom: »Mjesni odbori i uskla|ivanje statuta«. Taj, stručni rad - de lege lata - autorice Kasabašić bio je poticaj autoru (uz druge članke) da iznese neka razmišljanja o tom dijelu lokalne (mjesne) samouprave u okviru ustavnog i zakonskog uređenja lokalne samouprave, prema odredbama Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 - proč. tekst).

Stručni članak

Financijska agencija (FINA) partner je državi u nizu važnih projekata. Ipak ono na što će se autori orijentirati su neka pitanja o ulozi FINE u postupku predstečajne nagodbe. Naime, tijela u postupku predstečajne nagodbe su nagodbeno vijeće i povjerenik predstečajne nagodbe. Postupak se vodi u FINI u mjesno nadležnom regionalnom centru gdje se i nalazi nagodbeno vijeće koje vodi postupak. Nagodbeno vijeće sastoji se od dva člana i predsjednika vijeća koji donose odluke u postupku, a koje imenuje ministar financija. Uloga nagodbenog vijeća u postupku predstečajne nagodbe je formalnopravne prirode budući da ono ne odlučuje hoće li nagodba na kraju biti sklopljena ili ne, niti odlučuje o međusobnim pravima i obvezama stranaka u postupku. Dakle, uloga nagodbenog vijeća postaje više uloga arbitra, odnosno miritelja među strankama. Ipak, autori ne mogu zaobići činjenicu da je Republika Hrvatska, kao stranka u postupku predstečajne nagodbe, u pravilu najveći vjerovnik, pa se opravdano može postaviti pitanje objektivnosti i nepristranosti osoba koji su članovi nagodbenog vijeća. Štoviše, članove nagodbenog vijeća imenuje jedna od stranaka u postupku, i to, nerijetko, vjerovnik s najvećim pravima na imovini predstečajnog dužnika. Izneseno dobiva na važnosti ako ulogu nagodbenog vijeća, kao subjekta u predstečajnoj nagodbi, analiziramo i kroz prizmu članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Cilj je utvrditi može li se pravni položaj nagodbenog vijeća u okviru FINE podvesti pod pojam »suda« u skladu sa shvaćanjima Europskog suda za ljudska prava, i ako da, ima li potrebne karakteristike nezavisnosti i nepristranosti.

SENTENCE

Kad je isti sudac odbio podnositeljevu građansku tužbu kao neosnovanu u jednom postupku, a nakon toga u drugom, činjenično i pravno povezanom građanskom postupku između istih stranaka, postupao kao žalbeni sudac, podnositelj je imao objektivne razloge sumnjati u nepristranost žalbenog suda

SENTENCE

Pravno pitanje koje se odnosi na ocjenu doprinosa tužitelja nastanku štete i pravične novčane naknade neimovinske štete, ovisi o činjeničnom i pravnom temelju svakog konkretnog slučaja, zbog čega navedeno pravno pitanje, zbog kojeg je revizija podnesena,nije važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana

SENTENCE

Ovrha se ne može provesti na nekretnini na kojoj je, prije nego je zabilježba ovrhe upisana u zemljišnu knjigu, došlo do promjene vlasnika na ovršenikovoj nekretnini

SENTENCE

Upis u zemljišne knjige na temelju presude protiv tuženika koji nisu uknjiženi kao vlasnici, zemljišnoknjižni sud dopustit će ako je u izreci presude utvrđeno da se radi o isključivim nasljednicima, odnosno o svim pravnim sljednicima knjižnog prednika, dok je u svim drugim slučajevima nužno uz prijedlog za upis i presudu dostaviti knjižne isprave koje dokazuju slijed od knjižnog prednika do tuženika

Vi pitate - mi odgovaramo

Odlučuje li sud o izjavi tužitelja danoj u tužbi, da se tuženik može osloboditi činidbe na koju je usmjeren tužbeni zahtjev ako učini neku drugu određenu činidbu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li moguće i dopušteno da se preneseni godišnji odmor iz prethodne godine počne koristiti do 30. lipnja tekuće godine i nastavi neprekidno koristiti i nakon tog datuma?

Vi pitate - mi odgovaramo

Uprava dioničkog društva donijela je odluku o stjecanju vlastitih dionica društva, da bi ih stekli zaposlenici društva. U međuvremenu, a prije nego što je do kraja provedena navedena odluka, društvo je primilo obavijest o obveznoj ponudi za preuzimanje društva. Može li uprava društva, s obzirom na ponudu za preuzimanje, provesti do kraja odluku o stjecanju vlastitih dionica društva?

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji način mali obveznik fiskalizacije fiskalizira izdane račune u prometu gotovinom?