Stručni članak

Poseban pravni status groblja i grobova ogleda se u dvojakosti prava koja na njima postoje, i to, ponajprije, prava vlasništva koja osobe javnog prava (jedinice lokalne samouprave i/ili Grada Zagreba), kao vlasnik nekretnine - groblja, imaju na njima kao stvari u svome vlasništvu, ali čije je pravo ograničeno tuđim subjektivnim pravima, i to pravom korištenja grobnog mjesta i pravom vlasništva na opremi groba i uređajima. U članku, stoga, pišemo o tom posebnom pravnom statusu groblja i grobnog mjesta, pravu korištenja grobnog mjesta, pravu ukopa kao i o poreznopravnom aspektu prijenosa prava korištenja grobnog mjesta i kupoprodaje vlasništva opreme, odnosno uređaja groba.

Stručni članak

Autori u radu analiziraju institut osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem kao posebnu vrstu osiguranja privremenim mjerama na pokretninama i nekretninama. Najprije se institut prikazuje s obzirom na posebna i opća pravila kojima je uređen. Potom analiziraju ključna obilježja uređenja. Zaključno uspoređuju posebna i opća pravila te prikazuju temeljne razlike u uređenju instituta prema pravilima Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Nar. nov., br. 145/10) u odnosu na uređenje prema pravilima Ovršnog zakona. Apostrofiraju se: a) pravne učinke koje proizvodi upis zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u posebnom režimu, b) posebna pravila o oduzimanju i povjeravanju na čuvanje nekretnine, c) vrijeme za koje se privremena mjera određuje u posebnom režimu, te d) izlučni prigovor.

Stručni članak

Radi prevladavanja još uvijek prisutne nelikvidnosti, smanjenja poreznog opterećenja te gospodarskog restrukturiranja donesen je novi Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba (Nar. nov., br. 55/13). Odredbama toga Zakona uređeni su uvjeti, način i postupak naplate dospjelog nenaplaćenog odnosno neplaćenog poreznog duga fizičkih osoba, čiju knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava. Novim Zakonom fizičkim osobama omogućuje se otpis poreznog duga s osnove kamata, uz istodobno reprogramiranje glavnice duga, čiji broj obroka ovisi o visini poreznog duga na dan podnošenja zahtjeva ili otpis duga s osnove kamata, uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom. U prvom dijelu ovog članka autorica piše o subjektima na koje se Zakon odnosi, potom što se smatra poreznim dugom i za koja se javna davanja ne može reprogramirati naplata, a u drugom dijelu članka bit će više riječi o propisanom roku za podnošenje zahtjeva za reprogram duga, kao i o otpisu poreznog duga s osnove kamata, uz istovremeni reprogram glavnice poreznog duga, potom o otpisu duga s osnove kamata jednokratnom uplatom glavnice duga, zatim način utvrđivanja visine poreznog duga, kao i olučivanje o zahtjevu za reprogram duga te zahtjevu za odgodu ovrhe s naslova poreznog duga. Pisani i obrazloženi zahtjev za otpis duga s osnove kamata, fizičke osobe mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 6. kolovoza 2013., a više o navedenom, autorica piše u nastavku članka.

Stručni članak

Predmet ovog članka je sadržaj presude Visokog upravnog suda Us-9216/2011-6 od 21. ožujka 2013. o »slučaju Dajla«. Stoga autor Božo Gagro sudac Upravnog suda RH (sada) Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u ovom članku ističe da »slučaj Dajla« predstavlja upozorenje nadležnim državnim tijelima da u granicama svojih ovlasti, pravovremeno, poduzimaju zakonima propisane mjere i pravovremeno izjavljuju pravne lijekove u slučaju donošenja nezakonitih rješenja te zaključuje da se samo tako može postići ostvarenje pravne države i načela vladavine prava. Naime, člankom 3. Ustava Republike Hrvatske je načelo vladavine prava proglašeno jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. To, dakako, pod pretpostavkom da nadležna državna tijela (tijela državne uprave i sudovi) pri donošenju svojih odluka polaze isključivo od važećih zakona, lišeni svih nepravnih utjecaja, kao što je u ovom, konkretnom slučaju učinio Visoki upravni sud prilikom donošenja presude o kojoj je riječ u ovom članku.

Stručni članak

Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska postaje dio jedinstvenog europskog tržišta i mora usvojiti i početi primjenjivati nova načela oporezivanja u prometu dobara i usluga, jer među državama članicama Europske unije više ne postoje granične kontrole, nema klasičnog uvoza između država članica i PDV se ne ubire na granicama unutar Europske unije, već samo na granici između tzv. trećih zemalja i Europske unije. Isporuka dobara iz jedne države članice u drugu državu članicu nije više izvoz, već isporuka unutar Europske unije, a nabava dobara iz druge države članice nije više uvoz dobara, već stjecanje dobara unutar Europske unije. Iako je postojeći hrvatski Zakon o PDV-u u velikoj mjeri bio usklađen s odredbama Direktive 2006/112/EZ i drugih direktiva o PDV-u u trenutku kada Republika Hrvatska postaje punopravnom članicom Europske unije, mijenja se mnogo toga u načinu ubiranja PDV-a. U vrijeme pisanja ovog članka, hrvatski Zakon o PDV-u, koji treba stupiti na snagu 1. srpnja 2013. godine, još uvijek nije usvojen u Hrvatskom saboru, ali je na stranicama Hrvatskog sabora objavljen Prijedlog Zakona o PDV-u, za koji ćemo u nastavku teksta koristiti izraz »Zakon o PDV-u«.

Stručni članak

U ovom članku autor razmatra institut obnove poreznog postupka na temelju odredaba Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12 i 136/12) i Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09). Naime, temeljni propis o poreznim stvarima - Opći porezni zakon, u članku 4. uređuje odnos ovog Zakona prema Zakonu o općem upravnom postupku odnosno supsidijarnu primjenu Zakona o općem upravnom postupku na postupanje poreznih tijela u primjeni poreznih propisa. Člankom 4. Općeg poreznog zakona, stoga, utvrđuje se da, ako ovim Zakonom nije uređeno drukčije, na postupanje poreznih tijela primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. Budući da institut obnove poreznog postupka nije reguliran tim propisom, autor u članku analizira i piše o odredbama članaka 123.-127. Zakona o općem upravnom postupku, kojima se uređuje taj institut.

SENTENCE

U smislu Općih uvjeta za osiguranje kućanstva, nije odlučno je li kuća u kojoj se nalaze osigurane stvari kućanstva bila stalno nenastanjena iz opravdanih ili neopravdanih razloga

SENTENCE

Prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, poslodavac je dužan savjetovati se o namjeravanoj odluci s radničkim vijećem, te je odluka donesena bez savjetovanja s radničkim vijećem ništava

SENTENCE

Kad se tužitelj prije podnošenja tužbe u skladu s odredbom članka 186.a Zakona o parničnom postupku obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora, na koji tuženik nije odgovorio, time je tuženik dao povod za tužbu pa ni priznanje tužbenog zahtjeva koje bi bilo dano u odgovoru na tužbu ne bi utjecalo na tuženikovu obvezu naknade troškova

SENTENCE

Prijevremenim raskidom ugovora za usluge kabelske televizije, korisnik je obvezan podmiriti sve preostale mjesečne pretplate za ugovorenu uslugu do kraja ugovorenog roka

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslovni subjekt obveznik je fiskalizacije od početka 2013. U međuvremenu, početkom veljače 2013., došlo je do prekida veze poradi kvara računala pa se nisu mogli izdavati računi putem naplatnog uređaja, a nastavljena je prodaja robe bez obzira na kvar računala. Smije li se nakon popravka računala i uspostave veze, nastaviti izdavanje računa s naplatnog uređaja s istom oznakom?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li u upravnom sporu pravilno koristiti izraz »tužba« ili »upravna tužba«?

Vi pitate - mi odgovaramo

Prema našem vjerovniku podmirili smo dug nakon što je on tražbinu koju ima prema nama ustupio svom vjerovniku da bi on na taj način pokušao namiriti tražbinu koju ima prema njemu. Sad nas vjerovnik našeg vjerovnika traži da ispunimo tražbinu koja mu je ustupljena iako smo je već podmirili našem vjerovniku (cedentu). Jesmo li dužni tražbinu podmiriti vjerovnikovom vjerovniku (cesionaru)?

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnica je u 2012. otišla na odobreni neplaćeni dopust, za vrijeme kojeg su joj prava i obveze iz radnog odnosa mirovali. Nije koristila zbog toga ni jedan dan godišnjeg odmora iz 2012. Vratila se na rad u travnju ove godine. Ima li sada radnica pravo koristiti godišnji odmor iz 2012.?