Stručni članak

U ovom članku autori pišu o značenju i prinosima Savjetodavnog vijeća sudaca Europe (u nastavku teksta: SVSE), odnosno Consultative Council of European judges (u nastavku teksta: CCJE), koje djeluje kao savjetodavno tijelo pri Vijeću Ministara Vijeća Europe u donošenju mišljenja koja usmjeravaju i unapređuju pravosuđe. Osobito se bave najnovijim Mišljenjem (2012.) br. 15. CCJE-a, koje je usvojeno 5. i 6. studenoga 2012., a odnosi se na specijalizaciju sudaca. Istodobno autori ističu rad i položaj SVSE-a u konteksu djelovanja Vijeća Europe (u nastavku teksta: VE) u nastojanjima promicanja vladavine prava i ljudskih prava uopće, u kojem SVSE ima određenu savjetodavnu ulogu, a koju Vijeće ministara VE, ali i druga tijela, ne samo VE, sve više uvažavaju i oslanjaju se na rezultate tog rada. Stoga se u ovom tekstu donose glavna težišta Mišljenja broj 15. SVSE-a, koja konačno predstavljaju podlogu za zaključke u donošenju tog Mišljenja, a jednoglasno su prihvaćena.

Stručni članak

U članku komentiramo Odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Revr-1106/2011-2 od 18. listopada 2011. U Odluci se odlučivalo o tome je li došlo do prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca u slučaju kad je on zakupio cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika.

Stručni članak

Zakon o doprinosima1 uredio je sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznike doprinosa, obveznike obračunavanja doprinosa, obveznike plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihovog utvrđivanja, obveze i način obračunavanja, obveze plaćanja i rokova za uplatu, obveze izvješćivanja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa. U međuvremenu Zakon o doprinosima doživio je više izmjena i dopuna.2 Zadnje izmjene i dopune izvršene su u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 144/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. O kakvim je izmjenama i dopunama riječ, pišemo u nastavku.

Stručni članak

Središnji ured Porezne uprave dao je tumačenje za primjenu snižene stope svim područnim uredima radi jedinstvenog postupanja

Stručni članak

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 144/12) stupio je na snagu 29. prosinca 2012. Tim Zakonom izmijenjen je naslov iza članka 39., a dopunjeni su članci 6., 18., 23. i 32. U prijelaznim i završnim odredbama utvrđena je obveza Središnjeg državnog tijela državne uprave nadležnog za komunalno gospodarstvo u drugom stupnju, da u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, preda spise i arhivu predmeta u kojima se odlučuje o žalbama protiv rješenja iz članka 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona. Autorica, stoga, u ovom članku piše o sadržaju te Novele Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 84/11, 90/11 i 144/12).

Stručni članak

U članku pišemo o vrstama oboljenja i drugim razlozima zbog kojih je osiguranicima zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj moguće dobiti pravo na liječenje u inozemstvu. Posebno pišemo o razlozima i postupku ostvarivanja prava na liječenje u inozemstvu, sudjelovanju osigurane osobe u troškovima korištene zdravstvene zaštite, naknadi troškova prijevoza, boravku uz dijete za vrijeme liječenja u inozemstvu te boravku doktora specijalista u inozemstvu.

Stručni članak

Svi proračuni i proračunski korisnici obvezatni su obaviti godišnji popis cjelokupne imovine i obveza sa stanjem na dan bilance, tj. na dan 31. prosinca. Osnovna svrha tog popisa je usklađivanje knjigovodstvenog stanja imovine i obveza sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom, da bi pozicije bilance bile iskazane prema općim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnog iskazivanja. U članku dajemo kratke upute za pripremu i provođenje popisa imovine i obveza kod proračuna i proračunskih korisnika, kao i primjere knjiženja inventurnih razlika u sustavu proračunskog računovodstva.

Stručni članak

U Informatoru, broj 6138-6139 od 2. i 5. siječnja 2013., objavili smo na malim stranicama članak Otvoreni postupak javne nabave s primjerima iz prakse istog autora. Ovaj članak je njegov nastavak u kojem se razmatraju odredbe Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11), kojima je regulirano pravo na žalbu u otvorenom postupku javne nabave.

SENTENCE

Organizacijske promjene u sustavu državne uprave, provedene nakon stupanja na sna¬gu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave ne otklanjaju pasivnu legitimaciju Republike Hrvatske glede ostvarivanja prava iz radnog odnosa državnih službenika

SENTENCE

Izvanredna revizija nije dopuštena ako stranka nije određeno naznačila pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela niti izložila razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana

SENTENCE

Sud nije ovlašten nakon zaključenja stečajnog postupka narediti općini da preuzme arhivsko gradivo stečajnog dužnika

SENTENCE

Posebne odredbe o obnovi postupka prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ne isključuju primjenu odredaba Zakona o općem uprav¬nom postupku

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se i prije otvaranja predstečajne nagodbe tražiti donošenje privremene mjere kojom bi se prekinula ovrha, odnosno deblokirao račun dužnika?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad upravni sud poništi rješenje i vrati predmet tuženiku na ponovni postupak, je li riječ o istome upravnom postupku u kojem je doneseno poništeno rješenje ili o novome upravnom postupku? Je li pritom od utjecaja okolnost da je postupak bio pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako kod poslodavca djeluje više sindikata kako se, u smislu članka 249. stavak 4. Zakona o radu, određuje broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu: prema broju članova sindikata ili prema ukupnom broju zaposlenih kod poslodavca?

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo otkazalo je ugovor svom revizoru zbog štete koja je nastala trgovačkom društvu zbog obavljene usluge revizije. Što se računa kao minimalni iznos pokrića po nastalom štetnom događaju?