Stručni članak

Zakon o doprinosima (u nastavku teksta: ZOD)1 jedinstven je propis kojim su uređena sva pitanja vezana uz doprinose za sva obvezna socijalna osiguranja2 u Republici Hrvatskoj. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima3 (u nastavku teksta: ZIDZOD) stupio jr na snagu 1. ožujka 2012. Razlozi za izmjene i dopune Zakona o doprinosima su sljedeći: - smanjenje opće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje - kao izravna mjera povećanja troškovne konkurentnosti gospodarstva; - davanje ovlasti Vladi Republike Hrvatske da Uredbom može propisati način provedbe uplate doprinosa prema plaći; - poboljšanje naplate doprinosa kroz prijeboj potraživanja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima nastalih na temelju ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje; - usklađenje odredaba ZOD-a s odredbama propisa koji su doneseni nakon njegove zadnje izmjene (Nar. nov., br. 18/11).4 Pojedine odredbe ZOD-a bilo je potrebno dodatno preurediti radi sigurnije primjene i tumačenja, kao i boljeg nomotehničkog uređenja ZOD-a. O svemu tome autori pišu opširnije u članku.

Stručni članak

U članku prikazujemo sadržaj odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 74/11). Autor istovremeno daje i kritičku ocjenu novina i zaključuje da će Zakon poslužiti ostvarivanju ciljeva, utvrđenih Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. godine.

Stručni članak

U prosincu 2011. provedeni su izbori za Hrvatski sabor. Kratko vrijeme nakon izbora najbolje je vrijeme za ukazati na pojedine sporne značajke izbornog sustava, kako bi se možebitno, nakon rasprave, takve značajke izmijenile znatno prije no što će se razmišljati o novim parlamentarnim izborima. U nizu prijašnjih radova ukazivali smo na pojedine značajke hrvatskog izbornog zakonodavstva kada je riječ o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pa ih u ovom članku ne ćemo opširnije naglašavati.1 No, imajući na umu rezultate proteklih parlamentarnih izbora, iznosimo naše mišljenje o tome i prijedloge što bi se trebalo mijenjati u hrvatskom zakonodavstvu.

Stručni članak

U današnje vrijeme brojna su nastojanja usmjerena k poboljšanju prava pacijenata. Sve više jača svijest da pacijent ima isključivo pravo donijeti konačnu odluku o svom zdravlju i životu, čime mu se omogućava sačuvati svoje dostojanstvo i samostalno odrediti svoju sudbinu. Kao instrument promicanja prava pacijenata, sve se više ističe pacijentovo pravo pristanka na određeni dijagnostički ili terapijski postupak koji mu predloži liječnik, tek nakon što od njega dobije valjanu informaciju o postupku. Navedeno pravo u pronađenoj i obrađenoj literaturi najčešće je nazivano informirani pristanak ili pravo obaviještenog pacijenta, a u hrvatskom Zakonu o zaštiti prava pacijenata, koji je stupio na snagu 11. prosinca 2004., isto pravo zove se pravo na suodlučivanje.1 Napominjemo da smo o ovoj temi pisali nedavno, u članku mr. sc. Zvonimira Boškovića: »Pravo na samoodlučivanje liječnika i pravo na samoopredjeljenje pacijenta«, objavljenog u Informatoru, br. 6038 od 18. siječnja 2012.

SENTENCE

Ustavni sud ne smatra prihvatljivim da provodi postupak na temelju članka 63. stavak 1. Ustavnog zakona, prije no što nadležni sud pravomoćno odluči o pravima i obvezama podnositelja ustavne tužbe te će odgoditi izvršenje osporenog upravnog akta, kako bi tom sudu omogućio nepristranu i objektivnu kontrolu njegove zakonitosti

SENTENCE

Kupac može ostvariti povrat plaćene cijene stana koja se odnosila na zemljište, ako je prethodno zatražio izmjenu sklopljenog kupoprodajnog ugovora u zakonom propisanom roku

SENTENCE

Na diobni popis svaki stečajni vjerovnik može podnijeti prigovor, neovisno o tome je li mu u ranijoj fazi stečajnog postupka (ranijom djelomičnom diobom) njegova tražbina isplaćena u cijelosti

SENTENCE

Kada je, radi naplate tražbine ovrhovoditelja od 9.912,50 kn te troškova ovrhe, određena ovrha na kući i oranicama, onda je predložena ovrha nerazmjerna tražbini, pa je tegobna i nepovoljna za ovršenika

Vi pitate - mi odgovaramo

Zbog nedostataka posla poslodavac šalje radnike kući na nekoliko tjedana, odnosno na tzv. »čekanje«, dakle, do poziva natrag na posao. Smije li poslodavac takvo »čekanje« pokriti institutom pripravnosti iz članka 42. Zakona o radu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Tko obračunava i uplaćuje predujam poreza na mirovine iz inozemstva?

Vi pitate - mi odgovaramo

Grad je za potrebe izgradnje groblja osigurao nekretninu u vlasništvu grada. Može li se na ime vrijednosti te nekretnine u proračunu osigurati sredstva iz sredstava grobne naknade za druge namjene?

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojem roku dioničar može podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke o nekoj točki dnevnog reda glavne skupštine i može li se on podnijeti na samoj glavnoj skupštini? Mora li protuprijedlog biti obrazložen?