List Informator
UVODNIK
Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 17. veljače 2012., donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost1, kojim je opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23,0% zamijenjena stopom od 25,0%. Najnovije izmjene i dopune Zakona, osim na izmjenu opće stope poreza na dodanu vrijednost, odnose se na sljedeće: - proširenje popisa dobara i usluga koji potpadaju pod sniženu stopu - ograničenje prava na odbitak pretporeza - povećanje praga za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Zbog izmjene stope poreza na dodanu vrijednost, potrebno je izmijeniti i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost2, kao i propisane obrasce3. Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne stupaju na snagu odjednom, već dio tih odredaba stupaju na snagu 1. ožujka 2012., a dio stupa na snagu 1. siječnja 2013., o čemu šire pišemo u nastavku.
Autor: Renata Kalčić, dipl. oec., Zagreb
Sadržaj
Stručni članak
Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 17. veljače 2012., donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost1, kojim je opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23,0% zamijenjena stopom od 25,0%. Najnovije izmjene i dopune Zakona, osim na izmjenu opće stope poreza na dodanu vrijednost, odnose se na sljedeće: - proširenje popisa dobara i usluga koji potpadaju pod sniženu stopu - ograničenje prava na odbitak pretporeza - povećanje praga za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Zbog izmjene stope poreza na dodanu vrijednost, potrebno je izmijeniti i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost2, kao i propisane obrasce3. Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne stupaju na snagu odjednom, već dio tih odredaba stupaju na snagu 1. ožujka 2012., a dio stupa na snagu 1. siječnja 2013., o čemu šire pišemo u nastavku.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Ustava Republike Hrvatske, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i drugih zakona kojima se uređuje komunalni doprinos. Kako je komunalni doprinos često pitanje na našim savjetovanjima, tako u ovom prvom nastavku pišemo o određenju pojma i donošenju rješenja o komunalnom doprinosu, dok ćemo u drugom nastavku pisati o zastari i obračunu komunalnog doprinosa, uz ogledni primjer rješenja o komunalnom doprinosu.
Stručni članak
Postupak ispravljanja pogrešnog upisa ovisi od tome je li pogreška uočena prilikom provedbe samog upisa, tek nakon što je upis proveden, kao i ovisno o tome utječe li ispravak na upisom stečena prava i zaštitu poštenih stjecatelja. Zbog toga, u smislu Zakona o zemljišnim knjigama – Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 – Odluka USRH, razlikujemo postupak ispravka pogrešnog upisa, brisovnu tužbu, ispravni postupak kod postupaka osnivanja obnove ili dopune zemljišnih knjiga i tužbu za ispravak, o čemu pišu autori u ovom članku, kojeg objavljujemo u dva dijela. Nastavak članka pročitajte u idućem broju Informatora.
Stručni članak
U članku razmatramo članak 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojom se jamči pravo na imovinu. Europski sud za ljudska prava dosta široko tumači pojam imovine pa se pod tim pojmom smatraju i dobra koja se u nacionalnim zakonodavstvima ne bi smatrala imovinom. Iz tih razloga uputno je upoznati se s praksom Europskog suda za ljudska prava u tom području.
Stručni članak
U Informatoru, broj 6048 od 22. veljače 2012., pisali smo o Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Nar. nov., br. 12/12), a osobito o osnivanju i ciljevima Agencije. Istaknuli smo značenje agencija koje nadziru financijske usluge, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, imajući, pritom, na umu značajan razvoj nebankarskog financijskog sektora. U ovom nastavku pišemo o funkcionalno-organizacijskim, statusnopravnim i radnopravnim izmjenama Zakona.
Stručni članak
Tijekom četvrtog tromjesečja 2011., provedene su brojne aktivnosti ovlaštenih institucija u svrhu uvođenja u primjenu novog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11 – u nastavku teksta: Zakon), koji je stupio na snagu 10. kolovoza 2011. Uz već prethodno objavljena obrazloženja i mišljenja, u Informatoru, broj 6013 od 22.10. 2011., 6028-6029 od 14. i 17. prosinca 2011., u svezi primjenom toga Zakona, u ovom se članku daju obrazloženja vezano uz pojedinačno postavljena pitanja, u pravilu sudionika savjetovanja, održanog 24. listopada 2011., Novog informatora, za koja se iskustveno procjenjuje da bi mogla biti od interesa i za ostale pravne i fizičke osobe koje sudjeluju u provedbi Zakona ili na koje bi se Zakon mogao odnositi. Za neke skupine pitanja već je u osnovi dan opći pristup za postupanje u prethodnim člancima, tako da je uključivanje tih upita u ovaj prikaz ovisilo o posebnostima u primjeni pojedinih odredaba Zakona i određenih propisa, koji još nisu bili podrobnije razmotreni. Stoga autorica u ovom članku donosi odgovore i iznosi svoje mišljenje na postavljena pitanja na tom savjetovanju.
SENTENCE
Ostvarivanje prava na sudsku zaštitu pod nejednakim uvjetima bilo bi suprotno temeljnim načelima prava, poretku Republike Hrvatske, a osobito načelu jednakosti i poštenog suđenja
SENTENCE
Poslodavčeva obveza savjetovanja s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom prije otkaza ugovora o radu, odnosi se i na otkaz ugovora o radu radniku s kojim je ugovoren probni rad
SENTENCE
Nositelj industrijskog dizajna može podnijeti tužbu zbog povrede svog prava, a protivna strana u tom postupku može dokazivati da registrirani industrijski dizajn nije pravno valjan
SENTENCE
Tužba radi nedopustivosti ovrhe, koju je treća osoba podnijela prije nego što ju je ovršni sud u povodu prigovora protiv ovrhe uputio na pokretanje parnice, ne će biti odbačena kao nedopuštena ako do donošenja rješenja o odbacivanju ovršni sud treću osobu,je teška povreda obveza iz radnog odnosa i opravdan razlog za izvanredan otkaz ugovora o radu
Vi pitate - mi odgovaramo
Na općinskom zemljištu izgrađena je trafostanica, koju je izgradio HEP. Ishođena je lokacijska dozvola, te sada HEP želi ishoditi i akt na temelju kojeg se može graditi, ali nisu uređeni vlasničkopravni odnosi. HEP predlaže općini da mu da u vlasništvo tu parcelu na temelju Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Nar. nov., br. 80/11). Međutim, postavlja se pitanje je li HEP osoba javnog prava u smislu članka 3. Zakona i može li doći do prijenosa vlasništva bez naknade ako je građevina već izgrađena.
Vi pitate - mi odgovaramo
Mora li tužitelj u parnici u kojoj traži da se deklaratornom presudom utvrdi neko njegovo pravo (primjerice, pravo vlasništva), navesti vrijednost predmeta spora ili će je sud utvrditi prema vrijednosti predmeta u odnosu na koji se traži utvrđenje prava vlasništva?
Vi pitate - mi odgovaramo
Tko je obveznik plaćanja poreza na cestovna motorna vozila pri promjeni vlasništva tijekom godine?