Informator broj 6036 od 11. siječnja 2012.

UVODNIK

O Ustavu Republike Hrvatske prema ustavnom modelu Francuske

Francuska ustavna znanost odbacila je koncept polupredsjedničkog sustava prije više od dvadeset godina. Iskustvo Francuske Pete Republike, koja je očuvala i stabilizirala ustavno ustrojstvo vlasti i nakon kohabitacije, a Ustavnim promjenama iz 2008. godine ojačala prava čovjeka, krenula u izgradnju neposredne demokracije i poboljšanja predstavničke demokracije. Pišući o polupredsjedničkom sustavu u Republici Hrvatskoj stručnjaci su smatrali da treba potaknuti raspravu o tome. Mit o polupredsjedničkom sustavu poslužio je i za usvajanje odredaba o ustrojstvu vlasti u Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90) i prilikom izmjene tih odredaba Promjenama iz 2000. godine (Nar. nov., br. 113/00). Polupredsjednički sustav dominira u političkom životu Republike Hrvatske od prvih dana do danas te politički mobilizira za različite svrhe istim legitimitetom. Stoga, autorica, iznosi i svoje stajalište o plupredsjedničkom sustavu u Republici Hrvatskoj prema Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i predlaže određena rješenja koja je izlagala na Okruglom stolu u HAZU s naslovom »Ustavi i demokracija; strani utjecaji i domaći odgovori« 7. prosinca 2011.
Autor: prof. dr. sc. Biljana Kostadinov, profesorica na Katedri za ustavno pravo
Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

O Ustavu Republike Hrvatske prema ustavnom modelu Francuske
Autor: Biljana Kostadinov

Stručni članak

Francuska ustavna znanost odbacila je koncept polupredsjedničkog sustava prije više od dvadeset godina. Iskustvo Francuske Pete Republike, koja je očuvala i stabilizirala ustavno ustrojstvo vlasti i nakon kohabitacije, a Ustavnim promjenama iz 2008. godine ojačala prava čovjeka, krenula u izgradnju neposredne demokracije i poboljšanja predstavničke demokracije. Pišući o polupredsjedničkom sustavu u Republici Hrvatskoj stručnjaci su smatrali da treba potaknuti raspravu o tome. Mit o polupredsjedničkom sustavu poslužio je i za usvajanje odredaba o ustrojstvu vlasti u Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90) i prilikom izmjene tih odredaba Promjenama iz 2000. godine (Nar. nov., br. 113/00). Polupredsjednički sustav dominira u političkom životu Republike Hrvatske od prvih dana do danas te politički mobilizira za različite svrhe istim legitimitetom. Stoga, autorica, iznosi i svoje stajalište o plupredsjedničkom sustavu u Republici Hrvatskoj prema Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i predlaže određena rješenja koja je izlagala na Okruglom stolu u HAZU s naslovom »Ustavi i demokracija; strani utjecaji i domaći odgovori« 7. prosinca 2011.

Carinsko-porezni status plovila u Republici Hrvatskoj
Autor: Željko Dominis

Stručni članak

Novi Zakon o trošarinama2 stupio je na snagu 1. siječnja 2010. Ugrađivanjem odrednica pravne stečevine iz brojnih direktiva Europske unije, u tom Zakonu postignuta je visoka razina usklađenosti s propisima koji se odnose na harmonizirane trošarine: na alkohol i alkoholna pića, duhanske proizvode, energente i električnu energiju.3 U području neharmoniziranih trošarina odnosno oporezivanja posebnim porezima, Direktiva Vijeća 2008/118/EZ, koja utvrđuje opći sustav trošarina, ostavlja državama članicama mogućnost da ubiru poreze na proizvode koji nisu obuhvaćeni harmoniziranim sustavom, uz uvjet da ubiranje tih poreza ne prouzroči prekogranične formalnosti u trgovini država članica. Trenutno se u hrvatskom poreznom zakonodavstvu takvim posebnim porezom oporezuju, osim navedenog, i drugi proizvodi - osobni automobili, motocikli, plovila, zrakoplovi, bezalkoholna pića, luksuzni proizvodi i kava. Ti proizvodi ne ulaze u skupinu tzv. harmoniziranih trošarina, nego u skupinu nacionalnih, što znači da je oporezivanje tih proizvoda i nakon ulaska Republike Hrvatske u EU moguće, ali uz već spomenuti uvjet da odredbe propisa i provedba tih propisa ne ometa slobodno odvijanje trgovine na zajedničkom tržištu EU. Kakav je trenutno carinsko-porezni status plovila i kakav će on biti nakon ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, tema je ovog članka.

Mišljenja Ministarstva zaštite okolišta, prostornog uređenja i graditeljstva o značajnim pitanjima u provedbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)
Autor: Josip Bienenfeld

Stručni članak

U ovom broju Informatora objavljujemo još jedan izbor mišljenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koja se odnose na primjenu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11 – u nastavku teksta: ZPUG). Napominjemo da smo do sada, vezano uz primjenu navedenog propisa, objavili: - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 1. dio, Informator br. 5794 – 5795 od 16. rujna 2009.; - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 2. dio, Informator br. 5796 od 23. rujna 2009. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 3. dio, Informator br. 5798 od 30. rujna 2009. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 4. dio, Informator br. 5900 od 22. rujna 2010. i - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, 5. dio, Informator br. 5927-5928 od 25. i 29. prosinca 2010. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, 6. dio, Informator br. 5936 od 26. siječnja 2011. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, 7. dio, Informator br. 5943 od 19. veljače 2011. - Pregled upravnopravne prakse u provođenju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, 8. dio, Informator br. 5948 od 9. ožujka 2011.

Vođenje poslovnih knjiga, obveza izdavanja računa te obračun doprinosa kod paušalnog plaćanja poreza
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Za plaćanje paušalnog poreza, nadležna ispostava Porezne uprave donosi porezno rješenje kojim se utvrđuje iznos godišnjeg paušalnog dohotka te godišnji i mjesečni iznos paušalnog poreza i prireza, kao i rokovi njihovog plaćanja. Rješenjem utvrđen godišnji paušalni porez na dohodak je konačan, pa porezni obveznik po toj osnovi ne može podnijeti Godišnju poreznu prijavu. Za svoje poslovanje obrtnici paušalisti ne vode poslovne knjige, osim evidencije o prometu, ali su obvezatni za svaku isporuku dobara i obavljenu uslugu, kupcu izdati račun propisanog sadržaja. Fizičke osobe koje su započele s obavljanjem djelatnosti i žele plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu, jer udovoljavaju propisanim uvjetima i obavljaju dopuštenu samostalnu djelatnost, dužne su nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu na Obrascu RPO, u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti. Porezni obveznici, koji već obavljaju djelatnost, a žele u 2012. plaćati paušalni poreza na dohodak, zahtjev za promjenom načina obračunavanja poreza dužni su dostaviti Poreznoj upravi na Obrascu RPO najkasnije do 15. siječnja 2012.

Forfaiting
Autor: Jelena Čuveljak

Stručni članak

Financiranje putem forfaitinga u poslovnoj praksi danas je razvijeno sa svojim posebnim karakteristikama u odnosu na druge slične instrumente autonomnog trgovačkog prava. Stoga autorica obrazlaže najvažnija pitanja koja se javljaju prilikom financiranja putem forfaitinga, u skladu sa suvremenim karakteristikama tog instituta.

Obrazovanje i rad - Vijeće Europe
Autor: Ivan Čulo

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06, 6/99 i 2/10) i aktima Vijeća Europe, a osobito Europske socijalne povelje. Naime, Europska socijalna povelja (Nar. nov. - MU, br. 15/02 i 8/03) obvezuje članice da radi učinkovitog ostvarivanja prava na rad, osigurava i promiče odgovarajuće profesionalno usmjeravanje, izobrazbu ili rehabilitaciju, o čemu autor piše u ovom tekstu.

Izvanredni otkaz - razlozi za otkaz
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Alkoholiziranost na radnom mjestu voditelja gradilišta odgovornog za pravilnost izvođenja radova i sigurnost radnika predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa

Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Okolnost da je u vrijeme nastanka štetnog događaja štetnik upravljao motornim vozilom dopuštenom brzinom ne mora značiti da je on brzinu prilagodio uvjetima na cesti

Stvarno pravo - stjecanje vlasništva na temelju zakona
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Vlasnik poljoprivrednog zemljišta je ex lege 1991. stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu postala Republika Hrvatska

Pravo na doplatak za djecu
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Privremeni prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu korisnika prava do¬platka za djecu nema značaj prestanka života u zajedničkom kućan¬stvu

Zemljišnoknjižni postupak – pravni lijekovi – revizija

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li u zemljišnoknjižnom postupku dopuštena revizija?

Isplata predujma dividende

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li uprava odnosno izvršni direktori dioničkog društva ovlaštena donijeti odluku o isplati predujma dividende bez suglasnosti glavne skupštine i postoji li ograničenje u svezi s visinom isplaćenog predujma?

Državni službenici – produljenje vježbeničkog staža

Vi pitate - mi odgovaramo

Produljuje li se vježbenici, koja nakon prijma u službu otvori bolovanje zbog komplikacija u trudnoći, vježbenički staž za onoliko koliko je trajalo bolovanje ili rodiljni dopust ili ne?

Plaćanje prireza porezu na dohodak

Vi pitate - mi odgovaramo

Porezni obveznik ima prebivalište u Osijeku, a boravište u Zagrebu, gdje je stalno zaposlen. Plaća li prirez prema prebivalištu ili boravištu?

Filteri