Informator broj 6031 od 24. prosinca 2011.

UVODNIK

Dopuštena sloboda prosudbe države u primjeni Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Autorica u ovom članku, osim prikaza razvitka doktrine koja određuje pravne dosege slobode prosudbe država u primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, piše o onim elementima i uvjetima koje Europski sud za ljudska prava razmatra kad odlučuje o dosegu slobode prosudbe države ili državnih tijela, kad djeluju ograničavajući zajamčena prava i slobode građanima. U članku, se stoga, razmatra doktrina dopuštene slobode prosudbe države, kako je definira Europski sud za ljudska prava, njezin razvitak i neke odluke tog suda, ne ulazeći u pojedinosti ili manje razlike u definicijama pojedinih pojmova kojima se bavi navedena doktrina. Naime, autorica Ivana Goranić, ravnateljica Pravosudne akademije, razjašnajva neke od pojmova u svezi s odlukama Europskog suda za ljudska prava, pri čemu veću pozornost usmjerava na one članke koji se smatraju izvorno ishodištem doktrine dosega dopuštene slobode procjene država stranaka Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – MU, br. 18/97, 6/99 – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02, 1/06 i 2/10).
Autor: Ivana Goranić, mag. iur., ravnateljica Pravosudne akademije

Sadržaj

Dopuštena sloboda prosudbe države u primjeni Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Autor: Ivana Goranić

Stručni članak

Autorica u ovom članku, osim prikaza razvitka doktrine koja određuje pravne dosege slobode prosudbe država u primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, piše o onim elementima i uvjetima koje Europski sud za ljudska prava razmatra kad odlučuje o dosegu slobode prosudbe države ili državnih tijela, kad djeluju ograničavajući zajamčena prava i slobode građanima. U članku, se stoga, razmatra doktrina dopuštene slobode prosudbe države, kako je definira Europski sud za ljudska prava, njezin razvitak i neke odluke tog suda, ne ulazeći u pojedinosti ili manje razlike u definicijama pojedinih pojmova kojima se bavi navedena doktrina. Naime, autorica Ivana Goranić, ravnateljica Pravosudne akademije, razjašnajva neke od pojmova u svezi s odlukama Europskog suda za ljudska prava, pri čemu veću pozornost usmjerava na one članke koji se smatraju izvorno ishodištem doktrine dosega dopuštene slobode procjene država stranaka Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – MU, br. 18/97, 6/99 – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02, 1/06 i 2/10).

Akti isporučitelja vodnih usluga
Autor: Desanka Sarvan

Stručni članak

Autorica u članku piše o obvezama isporučitelja vodnih usluga, prema Zakonu o vodama (Nar. nov., br. 153/09 i 130/11 – u nastavku teksta: ZoV), Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. nov., br. 153/09 - u nastavku teksta: ZFVG/09) i Uredbi o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga te vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (Nar. nov., br. 122/10). U sklopu ove aktualne teme, kao prilog raspravi, pišemo o obvezama jedinica lokalne samouprave i/ili javnog isporučitelja. Napominjemo da smo o aktima jedinica lokalne samouprave u provedbi tih Zakona pisali u Informatoru, broj 6030 od 21. 12. 2011.

Godišnji popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacija
Autor: Ivana Uroić

Stručni članak

Sve neprofitne organizacije koje primjenjuju Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08 - u nastavku teksta: Uredba), obvezatne su na kraju poslovne kalendarske godine obaviti popis sve svoje imovine i obveza, sa stanjem na dan 31. prosinca. Uredbom je propisana obveza provođenja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine, sa stanjem na dan bilance. Iznimno, neprofitne organizacije, koje obavljaju knjižničarsku ili bibliotečnu djelatnost, popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije dulji od tri godine. Takve neprofitne organizacije obvezatne su obaviti popis svoje ostale imovine i obveza na kraju svake poslovne godine. O svemu opširnije pišemo u nastavku.

Novi Ovršni zakon i uloga javnih ovršitelja iz perspektive pravne prakse
Autor: Mirka Vuletić

Stručni članak

Autorica u članku daje kratak osvrt na novi Ovršni zakon (Nar. nov., br. 139/10 i 125/11) te izlaže neka pitanja za koja drži da ih treba riješiti prije primjene novih propisa iz područja ovrhe. Radi se o pitanju postupanja s ovršnim predmetima u kojima, do 31. prosinca 2011., sud nije poduzeo ni jednu radnju te o pitanju nemogućnosti suda da odgodi ovrhu po prijedlogu ovršenika kad prijeti nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta.

Nedostaci novog zakonskog uređenja sudskih pristojbi u postupcima u upravnim sporovima
Autor: Franciska Dominković

Stručni članak

Novi Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10) stupa na snagu 1. siječnja 2012. Kako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (Nar. nov., br. 125/11) uređuje nove sudske pristojbe i za upravne sporove, tako autorica u prvom dijelu članka, koji je objavljen u Informatoru, broj 6030 od 21. prosinca 2011., ukazuje na određene manjkavosti u uređenju visine pristojbi i oslobođenju od plaćanja pristojbi. U ovom broju dovršavamo tu temu, pišući o utvrđivanju vrijednosti spora i naplati pristojbe te o određenim problemima koje treba riješiti prilikom izmjena tog propisa.

Prijedlozi za izmjenu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakona o prostornom uređenju i gradnji
Autor: Ana-Marija Končić

Stručni članak

Unatoč dobrim namjerama zakonodavca, koji je pojedinim odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 90/11), želio postići afirmaciju načela potpunosti, istinitosti i povjerenja u upise u zemljišnim knjigama koji se odnose na već upisane zgrade, te zgrade i građevine koje će tek biti predmet upisa, rezultati četveromjesečne primjene tih propisa pokazuju upravo suprotno. Budući da je zakonodavac već najavio promjene navedenih propisa, autorica ovim člankom daje svoj doprinos u stvaranju izmjena tih Zakona te predlaže zakonodavcu izmjenu određenih odredaba čija je provedba vezana uz postupanje zemljišnoknjižnih sudova. Time bi se, smatra autorica, pokrenulo ionako zamrlo tržište nekretnina, a jasan i nedvosmislen propis koji će svakoj službi dati mjesto koje joj je Ustavom Republike Hrvatske i zakonima namijenjeno, omogućit će da pravni promet teče uz nepobitnu sigurnost izvršenih upisa.

Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad se radnik u roku koji mu je odredio poslodavac nije izjasnio o ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ugovor o radu nije sklopljen

Odgovornost grada za štetu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ocijenjeno je da grad nije odgovoran za štetu koju je padom pretrpio pješak, krećući se zaleđenom površinom koja ne predstavlja nogostup niti javnu površinu grada

Zadužnica - ovrha na tražbini na računu kod banke
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zadužnica ima učinak i pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu, pa ne postoji opravdan razlog da ovrhovoditelj, umjesto izravno, prisilno naplaćuje svoju tražbinu na ovršenikovim tražbinama po računima kod banke putem suda.

Stjecanje prava vlasništva povjerenjem u zemljišne knjige
Sud: Županijski sud Šibenik

SENTENCE

Kada je pravo vlasništva uknjiženo opravdanjem predbilježbe, savjesnost stjecatelja se ocjenjuje prema trenutku podnošenja prijedloga za upis, a ne u trenutku opravdanja predbilježbe

Glasovanje na glavnoj skupštini putem elektroničke komunikacije

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li dioničarima dioničkog društva dopušteno glasovati na glavnoj skupštini, koristeći jedan od oblika elektroničke komunikacije, kad nisu u mogućnosti osobno prisustvovati?

Smanjenje tužbenog zahtjeva

Vi pitate - mi odgovaramo

Tužitelj potražuje od tuženika naknadu neimovinske štete u iznosu od 100.000,00 kn zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje. Tijekom parničnog postupka provodi se medicinsko vještačenje, te tužitelj smanjuje tužbeni zahtjev na iznos od 50.000,00 kn, kojem smanjenju se tuženik protivi. Može li se tuženik protiviti preinaci tužbenog zahtjeva i kakav utjecaj ima to protivljenje na odluku o troškovima postupka?

Predmet Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Nar. nov., br. 80/11)

Vi pitate - mi odgovaramo

Uređuju li se Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa, u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Nar. nov., br. 80/11), imovinskopravni odnosi i oslobađa li se od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i vlasništvu jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne samouprave) isključivo kad se radi o sudjelovanju u Kohezijskoj politici Europske unije i korištenju sredstava iz fondova Europske unije?

Mišljenje ovlaštenog revizora na uočene probleme trgovačkog društva, bez ograđivanja od tog mišljenja

Vi pitate - mi odgovaramo

Ovlašteni revizor u reviziji godišnjeg financijskog izvješća trgovačkog društva, uočio je neke probleme u poslovanju trgovačkog društva. Može li u svom revizorskom izvješću, dati svoje mišljenje o uočenim problemima i upozorenja, i ujedno se ograditi od izraženog mišljenja?

Filteri