Stručni članak

Mirovanje postupka kao institut građanskog parničnog prava, reguliran je odredbama članaka 216.-218., 465. i 499. Zakona o parničnom postupku. U članku dajemo prikaz tog instituta te ga analiziramo, pri čemu autor zaključuje da se, uglavnom radi o dobro uređenom institutu. Međutim, da bi mirovanje postupka trebalo de lege ferenda predvidjeti u statusnim sporovima i sporovima radi uzdržavanja. U tom smislu autor nudi i odgovarajuće prijedloge.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 6013 od 22. listopada 2011., objavili smo prvi dio članka s odgovorima na upite postavljene na savjetovanju, održanom 15. rujna 2011. pod nazivom »Novine u prostornom uređenju i gradnji 2011.«, a odnosili su se na postavljene upite kroz odgovore na pojmovnik, pojam nezakonite zgrade i broj etaža. U ovom broju nastavljamo s odgovorima na upite, na cjeline koje se odnose na osnovne uvjete ozakonjenja zgrada, područja (površine) zgrade na koja se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne odnosi. U jednom od sljedećih brojeva lista dovršit ćemo objavu odgovora na brojne upite koji su se odnosili na Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11) i Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru (Nar. nov., br. 101/11).

Stručni članak

Oporezivanje prometa dobara i obavljenih usluga uređeno je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost1 i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost2. Pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost inozemnim poduzetnicima. Porezni obveznici koji u Republici Hrvatskoj nemaju sjedište niti prebivalište, poslovnu upravu, podružnicu ili drugu poslovnu jedinicu i ne obavljaju isporuke dobara i usluga u Republici Hrvatskoj koji su im zaračunali porezni obveznici na području Republike Hrvatske za isporuke pokretnih dobara i obavljene usluge uređeno je odredbom članka 21.a Zakona i člancima 149.-154. Pravilnika. O tome šire pišemo u nastavku, uz prikaz na konkretnom primjeru.

Stručni članak

Suočeni s problematikom nedostatka kadra u zdravstvenoj struci, poslodavci-bolnice i druge zdravstvene ustanove, nastoje zaštititi svoje interese, između ostalog, sklapajući ponekad i restriktivne ugovore sa specijalizantima -liječnicima. Unatoč tomu, znatan broj sudskih sporova ukazuje na to da veliki broj liječnika krši odredbe ugovora o specijalizaciji. S tom problematikom osobito su suočene manje atraktivne zdravstvene ustanove, udaljenije od većih gradskih središta. Liječnici koji prekrše odredbe ugovora o specijalizaciji obvezatni su plaćati ugovorne kazne, kao i nadoknaditi ustanovi izdatke koje je imala tijekom specijalističkog staža liječnika, a koji se, najčešće, utvrđuju u visini isplaćenih bruto plaća, naknade za odvojen život od obitelji, materijalnih troškova specijalističkog ispita, božićnice i sl. U sudskoj praksi pojavilo se pitanje ustavnosti takvih ugovornih utvrđenja, budući da su specijalizanti za vrijeme specijalizacije de facto obavljali rad i za taj rad primali plaću. Također, bile su dvojbene pojedine sudske odluke, a glede ništetnosti ugovora o specijalizaciji ili pojedinih njegovih odredaba, a koje se odnose, kako na duljinu vremena na koje se specijalizanti obvezuju ostati raditi u ustanovi nakon položenog specijalističkog ispita, tako i na visinu ugovorne kazne. Članak objavljujemo u dva dijela. Nastavak članka objavit ćemo u sljedećem broju Informatora.

Stručni članak

Od 1. siječnja 2012. počinje primjena najvećeg dijela odredaba novih propisa ovršnog prava u Republici Hrvatskoj. U njihovu se primjenu ulazi unatoč prijedlozima, primjedbama i kritikama pravničke javnosti da je riječ o nedorečenim, nejasnim i donekle proturječnim propisima koji će izazvati probleme u praksi. Naime, na održanom XXVI. savjetovanju Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, održanom 20. i 21. listopada 2011. u Opatiji, jedna od središnjih tema bio je i novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima. Stoga, u ovom broju, donosimo članak u kojem naš autor Ivica Crnić, dipl. iur., odvjetnik u Zagrebu, ukazuje na sve manjkavosti i nedorečenosti Zakona o javnim ovršiteljima i možebitnoj promjeni tog Zakona. Ovdje navodimo neke osnovne informacije o radu te nove službe, ali upućujemo i na neka od (dosad) uočenih spornih pitanja u Zakonu.

Stručni članak

Hrvatski sabor je na 24. sjednici 21. listopada 2011. usvojio novi Kazneni zakon, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013., osim odredaba članka 84.-86. (zastara izvršenja kazne te izvršenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi i predmeta), koje prestaju važiti donošenjem posebnog zakona. Stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona prestat će se primjenjivati važeći Kazneni zakon (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11). Tim se Zakonom uvodi novo poglavlje, u Glavi XII., koje obuhvaća kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Novim je Kaznenim zakonom kao kazneno djelo predviđen i slučaj neisplate plaće. U ovom članku autorica piše o povredi prava na rad, neisplati plaće i zlostavljanju na radu.

SENTENCE

Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu uzročnosti

SENTENCE

Vjerovnik ne može od preostalih solidarnih dužnika tražiti ispunjenje onog dijela obveze kojeg mu je već ispunio solidarni dužnik budući da je taj dio obveze prestao ispunjenjem

SENTENCE

Bez rješenja o ponovnom otvaranju glavne rasprave, sud ne može provoditi ročišta niti donijeti rješenje o presumiranom povlačenju tužbe zbog nedolaska stranaka na ta ročišta

SENTENCE

Odluka o izmjeni odluke Hrvatske agencije za telekomunikacije o pre-nosivosti broja i predodabiru operatora nije upravni akt

Vi pitate - mi odgovaramo

Možemo li tužbom tražiti izdavanje platnog naloga umjesto da predložimo određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave? Svaki put kad predložimo ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dužnik uloži prigovor i postupak se nastavlja kao po prigovoru na platni nalog, što produljuje cijeli postupak.

Vi pitate - mi odgovaramo

Što poslodavac mora platiti radniku koji radi 1. studenoga 2011., odnosno na blagdan Svih svetih? Ima li radnik pravo na uvećanu plaću i na naknadu plaće prema Zakonu o blagdanima?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može se li osobi koja je na dobrovoljnom praktičnom radu (volonter) isplatiti naknada troškova prijevoza na posao i s posla neoporezivo? Pit

Vi pitate - mi odgovaramo

Jedan je suvlasnik kuće proveo radove izoliranja i obnove fasade na zgradi, svojim sredstvima, jer je fasada bila dotrajala i toplinski nezaštićena, bez potrebne suglasnosti ostalih. U kojem roku može suvlasnik od ostalih suvlasnika zahtijevati naknadu ulaganja u nekretninu?