Stručni članak

U protekle gotovo četiri godine provedbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09 i 55/11) i praćenja njegovih učinaka kroz brojne postupke izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja te obilnu prvostupanjsku i drugostupanjsku upravnopravnu praksu izdavanja akata za provođenje tih dokumenata, izdavanja akata za građenje i uporabu građevina, uočene su određene nedorečenosti u njegovoj provedbi, određene pravne praznine i odredbe koje su negativno utjecale na njegovu provedbu, a za koje je ocijenjeno da se mogu otkloniti izmjenama i dopunama navedenog Zakona, koji je nedavno i donesen. U članku se, stoga, daje pregled novina koje je u sustav prostornog uređenja i gradnje donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 90/11). S obzirom na brojnost izmijenjenih i dopunjenih odredaba Zakona o prostornom uređenju i gradnji, čiji prikaz i analizu autor daje, članak zbog opsega objavljujemo u tri dijela. Drugi i treći dio članka objavit ćemo u idućim brojevima Informatora, u rubrici »Vlasničkopravni odnosi«.

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 61/11 od 3. lipnja 2011. izmijenjen je i dopunjen Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08). Time je, prema obrazloženju u postupku donošenja izmjena i dopuna tog Zakona, ujedno izvršeno usklađivanje tog službeničkog zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09). O provedbi natječajnog postupka za prijam službenika i namještenika u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te odlučivanje o drugim pravima i obvezama u vezi s lokalnom i područnom službom i donošenju rješenja nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZSNLP(R)S-a piše i iznosi svoje mišljenje ŠTEFANIJA KASABAŠIĆ, dipl. iur. iz Zagreba.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 5988-5989 od 27. i 30. srpnja 2011., objavili smo prvi dio ovog članka u kojem smo pisali o pojmu i karakteristikama ugovora o doživotnom uzdržavanju, strankama tog ugovora, pravima i obvezama ugovornih strana, obliku ugovora te upisu ugovora u javnu knjigu. U nastavku pišemo o prestanku ugovora o doživotnom uzdržavanju sporazumnim raskidom i sudskim raskidom, razlozima za raskid, utjecaju izmijenjenih okolnosti na ugovor te o utjecaju smrti davatelja uzdržavanja na ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Stručni članak

Zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (Nar. nov., br. 45/11 - u nastavku teksta: Zakon o posebnoj mjeri naplate), koji je stupio na snagu 20. travnja 2011., propisani su uvjeti, način i postupak naplate neplaćenog poreznog duga poduzetnika, nastalog do 31. prosinca 2010. Sukladno odredbama tog Zakona, naplata poreznog duga provodi se na temelju pisanog i obrazloženog zahtjeva poduzetnika za reprogramiranje naplate poreznog duga u cijelosti ili djelomično, na rok do 30 mjeseci, pri čemu je Porezna uprava poduzetnicima mogla odobriti najmanje dvije, a najviše trideset rata. Opširnije o samom postupku plaćanja mjesečnih anuiteta reprogramiranog poreznog duga, piše autorica.

Stručni članak

Obiteljska mirovina jest pravo, odnosno primanje iz mirovinskog osiguranja, koje na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 - Odluka USRH, 79/07, 35/08, 40/10 - Odluka USRH, 121/10 i 61/11), mogu ostvariti članovi obitelji u povodu smrti osiguranika ili korisnika. Mogućnost ostvarivanja obiteljske mirovine nije ograničena samo na članove uže obitelji (bračne drugove i djecu) osiguranika ili korisnika mirovine, već je pristupačna širem krugu mogućih korisnika, uključujući tu i izvanbračne drugove. U ovom članku donosimo prikaz stjecanja prava na obiteljsku mirovinu, uvjete za njegovo ostvarivanje, korištenje i prestanak.

Stručni članak

U Informatoru, u broju 5988-5989 od 27. i 30. srpnja 2011., objavili smo na uvodnim stranicama lista prvi dio članka dr. sc. NIKOLE GAVELLE, prof. emerit. u kojem autor analizira odredbu članka 117. stavak 3. (u pročišćenom tekstu čl. 118. st. 3.) Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst), kojom je izričito navedeno da sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i »drugih važećih izvora prava«. Naime, posljednjom Promjenom Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 76/10) stavak 3. članak 117., izmijenjen je te autor analizira koji su to »drugi važeći izvori prava« hrvatskog građanskog prava. U prvom nastavku autor je kao izvore našeg formalnog građanskog prava, obradio pravila bivšeg prava i običajnog prava, pišući o drugim pravnim običajima. U ovom broju nastavljamo s obradom teme »drugi važeći izvori« hrvatskog građanskog prava, autonomnom stranom pravu, sudskoj praksi, ustavnosudskoj praksi, praksi Europskog suda za ljudska prava, praksi tijela izvršne vlasti, pravu EU i pravnoj znanosti.

SENTENCE

Kad presuda sadrži oznake tvrtke obrta i vlasnika obrta, stranka u postupku je vlasnik obrta neovisno o tome koja se od navedenih oznaka nalazi na prvom a koja na drugom mjestu

SENTENCE

Osobi kojoj je određeni iznos isplaćen na temelju pravomoćne presude koja je kasnije povodom revizije preinačena, dužna je vratiti primljeni iznos jer je otpala osnova s obzirom na koju je taj iznos primljen

SENTENCE

Nema pravni interes žalbom pobijati rješenje o upisu osnivanja društva zbog sličnosti tvrtke osobe koja je ranije odjavila obrt sa sličnim nazivom ili društvo koje je pravomoćno odbijeno sa zahtjevom za upis slične tvrtke

SENTENCE

Hrvatski državljanin koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj nema pravo na privremeni uvoz plovila bez plaćanja državnih davanja, jer se ne smatra osobom koja ima prebivalište izvan teritorija privremenog uvoza.

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li radnik koji nije koristio godišnji odmor pravo na isplatu regresa?

Vi pitate - mi odgovaramo

Uključuju li se plaće zaposlenika u masu sredstava za plaće u slučaju osnivanja komunalnog pogona, prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11 i 84/11)?

Vi pitate - mi odgovaramo

Smije li ugostiteljski objekt u kojem se održava svadba raditi cijelu noć, te smiju li se gosti u objektu zadržavati nakon proteka propisanog, odnosno odobrenog radnog vremena?

Vi pitate - mi odgovaramo

Treba li bankama naplaćivati porez na tvrtku za postavljene bankomate s obzirom na to da je na njima istaknut naziv tvrtke?