List Informator
UVODNIK
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu
Hrvatski je sabor na svojoj 23. sjednici, održanoj 20. svibnja 2011., usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Te su izmjene rezultat socijalnog dogovora o nekim od spornih pitanja koja su ostala otvorena nakon donošenja Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09). Stoga u ovom broju lista autorica INGA ŽIC, dipl. iur., ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, piše o sadržaju Novele Zakona, koja se ponajprije odnosi na institut noćnog rada, preraspodjele radnog vremena, godišnjeg odmora, suglasnosti za otkazivanje ugovora o radu te evidencijama o radnicima i radnom vremenu.
Autor: Inga Žic, dipl. iur., ravnateljica Uprave za rad i tržište u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva
Sadržaj
Stručni članak
Hrvatski sabor je 13. svibnja 2011., po hitnom postupku, uz obrazloženje da se na taj način hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s propisima Europske unije, donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 57 od 25. svibnja 2011., a stupa na snagu osmog dana od dana objave. U ovom članku autor piše o utjecaju odredaba Novele na postupke u parnicama iz radnih odnosa. Riječ je o novinama koje se odnose na nadležnost općinskih sudova, iznimki od pravila da se tužbeni zahtjevi za novčane tražbine koje se utvrđuju u bruto iznosu moraju utužiti u tom iznosu, te o novom pravilu da sud drugog stupnja u parnicama iz radnih odnosa, prvostupanjsku presudu smije ukinuti samo jedanput.
Stručni članak
U Informatoru, broj 5976 od 14. svibnja 2011. i 5968-5969 od 18. i 21. svibnja 2011. pisali smo, pod naslovom Primjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa, o temeljnim institutima tog Zakona. U ovom članku nastavljamo s obradom odredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11) i to o obvezama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi tog Zakona. Istovremeno donosimo i dva ogledna primjera koje donose jedinice lokalne samouprave u postupku primjene ovog Zakona, a koji mogu poslužiti samo kao jedno od mogućih rješenja u praksi.
Stručni članak
Institut povrat u prijašnje stanje omogućava, u određenim zakonom propisanim slučajevima ublažavanje strogih zakonskih odredaba o gubitku prava (prekluziji) zbog propuštanja ročišta ili roka za poduzimanje kakve radnje u parničnom postupku. U članku autorica razmatra odredbe Zakona o parničnom postupku i Ovršnog zakona koje reguliraju taj institut.
Stručni članak
Ponekad se objavom neke informacije u medijima nekome počini šteta. Za naknadu štete počinjene objavom sporne informacije u medijima odgovoran je nakladnik kojem se oštećenici trebaju obratiti u slučajevima kada smatraju da im je objavom neke informacije počinjena šteta. Nastali spor oštećenik može s nakladnikom pokušati riješiti izvansudskim ili sudskim putem, podnošenjem tužbe radi naknade štete protiv nakladnika u svojstvu odgovorne osobe. U članku autor iscrpno prikazuje sve relevantne aspekte i propise u svezi s naknadom štete zbog objave sporne informacije u medijima te ujedno, daje i odgovarajuće prijedloge de lege ferenda.
Stručni članak
Hrvatski je sabor na svojoj 23. sjednici, održanoj 20. svibnja 2011., usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Te su izmjene rezultat socijalnog dogovora o nekim od spornih pitanja koja su ostala otvorena nakon donošenja Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09). Stoga u ovom broju lista autorica INGA ŽIC, dipl. iur., ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, piše o sadržaju Novele Zakona, koja se ponajprije odnosi na institut noćnog rada, preraspodjele radnog vremena, godišnjeg odmora, suglasnosti za otkazivanje ugovora o radu te evidencijama o radnicima i radnom vremenu.
Stručni članak
U praksi su često prisutni slučajevi kada se pri obavljenim isporukama dobara i usluga ne mijenja porezna osnovica, ali se mijenja iznos poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) iskazan u računu. To se događa kada porezni obveznik na računu iskaže veći iznos poreza od onoga koji prema zakonu duguje ili je obračunao porez, a prema odredbama o mjestu oporezivanja isporuka nije oporeziva u Republici Hrvatskoj ili je porezni obveznik iskazao PDV, a radi se o isporuci koja je oslobođena PDV-a, kao i kad netko tko nije za to ovlašten, posebno na računu iskaže PDV. Osim navedenog, događa se da na računu nisu navedeni svi propisani podaci iz članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 – 94/09 - u nastavku teksta: Zakon o PDV-u), pa je takav račun manjkav u smislu prava na odbitak pretporeza. O svemu više piše autorica u članku.
SENTENCE
Zakonodavac može postupovnim odredbama ograničiti pravo na pravni lijek u interesu učinkovitog pravosuđa, ali ograničenja ne smiju spriječiti niti umanjiti pristup pravnom lijeku na takav način ili do takve mjere da bi sama suština toga prava bila umanjena ili oslabljena
SENTENCE
Kad sud naloži isplatu protuvrijednosti strane valute u kunama prema tečaju na dan isplate, zatezne kamate teku u stranoj valuti, a preračunavaju se u kune prema tečaju na dan isplate
SENTENCE
Zabilježbom se u sudskom registru ne upisuju nikakva prava niti se njome mogu stjecati, mijenjati ili prestajati kakva prava, nego se njome čine vidljivim pravno relevantne okolnosti koje proizvode određene pravne učinke važne za trgovačko društvo
SENTENCE
Ocijenjeno je da je osiguravatelj saznao za svoju obvezu isplate osigurane svote kad mu je dostavljena medicinska dokumentacija u mirnom postupku, a ne kad je vještak na raspravi (temeljem iste dokumentacije) dao svoj nalaz i mišljenje.
Vi pitate - mi odgovaramo
Mora li raspored godišnjih odmora sadržavati i raspored korištenja preostalog godišnjeg odmora iz prethodne godine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kada osoba mijenja adresu stanovanja, odnosno prebivališta, mijenja li se i osobni identifikacijski broj?
Vi pitate - mi odgovaramo
Urbana cjelina grada, tj. kulturno-povijesna cjelina grada, je zaštićena kao kulturno dobro. Odnose li se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara o pravu prvokupa i na nekretninu (građevinu) koja nije utvrđena kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, ali koja se nalazi na području te Urbane cjeline?
Vi pitate - mi odgovaramo
Dioničari su postavili zahtjev za dopunu dnevnog reda glavne skupštine koji uprava nije prihvatila. Što dioničari mogu učiniti da se raspravlja o pitanju kojim su predlagali dopunu dnevnog reda?