Stručni članak

U ovom članku autor dr. sc. Alen Rajko, pročelnik za upravni razvitak Grada Opatije, piše o novom Zakonu o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10), koji stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine, u obliku sistematizacije i prikaza odredaba članka 22. toga Zakona, koje se odnose na tužbe radi poništenja ili oglašavanja ništavom pojedinačne odluke, odnosno radi donošenja pojedinačne odluke u slučaju šutnje uprave, tužbe radi postupanja koje je tuženik, sukladno propisima ili pojedinačnom aktu, dužan izvršiti te o tri vrste tužbi vezanih uz upravne ugovore (čl. 22. st. 2. t. 4. ZUS-a). U jednom od sljedećih brojeva donijet ćemo tablični prikaz u povodu žalbe protiv odluke upravnog suda (čl. 66. i 67. ZUS-a) te u povodu prijedloga za obnovu spora i u povodu zahtjeva za ocjenu zakonitosti općih akata.

Stručni članak

U članku autor analizira slučaj iz sudske prakse u kojem sudovi nisu imali jedinstveno shvaćanje glede vremena saznanja oštećenika za štetu i ocjene osnovanosti prigovora zastare tražbine naknade štete.

Stručni članak

Autorica u članku piše o Saveznom ustavnom sudu SR Njemačke koji tumači da je važeći Ustav uspostavio ustrojstvo vrijednosti koje ograničava javnu vlast. Tim se ustrojstvom štiti samostalnost, odgovornost i dostojanstvo čovjeka u državnoj zajednici. Ustavni su lomovi isključeni, ustavno sudovanje nadzire podređenost zakonodavca Ustavu. Sud zaključuje da zakoni nisu u skladu s Ustavom, već samim donošenjem prema formalnom postupku. Zakoni moraju biti materijalno usklađeni s najvišim vrijednostima, primjerice, načelom pravne države i načelom socijalne države. Zakoni ne smiju povrijediti ljudsko dostojanstvo koje u Ustavu predstavlja najvišu vrijednost. Prema članku 79. stavak 3. Temeljnog zakona (u nastavku teksta: TZ) nedopustiva je ustavna izmjena kojom se zadire u podjelu Saveza na zemlje, u pravo sudjelovanja zemalja u zakonodavstvu ili u načela utvrđena u odredbama članka 1. i 20. TZ-a. Takva je ustavna promjena zabranjena. Riječ je o jamstvu ustavne vječnosti (Ewigkeitsgarantie, čl. 79. st. 3.). U ustavnoj povijesti Savezne Republike Njemačke, posljednjih šezdeset godina možemo odrediti dva razdoblja jurisprudencije Ustavnog suda u primjeni članka 79. stavak 3. TZ-a: a) razdoblje do kraja 20. stoljeća, u kojem Ustavni sud daje usko materijalno tumačenje članka 79. stavak 3. i određuje ustavni sadržaj izuzet od revizije Ustava; b) drugo razdoblje posljednjih desetak godina u kojem Ustavni sud koristi klauzulu vječnosti da bi opravdao širenje svojih nadležnosti prema ustavotvornom aktivizmu, o čemu pišemo u ovom članku. Istovremeno napominjemo da smo o ustavima drugih država pisali na uvodnim stranicama Informatora, br. 5949 od 2. ožujka 2011. i u br. 5887-5888 od 11. kolovoza 2010.

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, objavljenom u Narodnim novinama, broj 139/10, od 1. siječnja 2011., se u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osiguravaju i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, te prestaje s radnm dotadašnji Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. Prema tim izmjenama Zakona, Zavod je nadležan i za osiguravanje specifične zdravstvene zaštite radnika. Autorica u članku piše o osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava, i o opsegu osiguranih prava u sklopu prava iz zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, načinu ostvarivanja prava, postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti, kao i izmjenama općih akata Zavoda.

Stručni članak

U Informatoru, br. 5949 od 12. ožujka 2011., objavili smo članak pod naslovom »Partnerska vijeća statističkih regija«, u kojem je autorica IVANA JURAS ANIĆ, dipl. iur. iz Zagreba, pisala o primjeni Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Tim je Zakonom postavljen pravni temelj za izradu planskih dokumenata regionalnog razvoja. U ovom broju pišemo o županijskim razvojnim strategijama, kao procesu strateškog planiranja na razini županija, koji je započeo provedbom programa CARDS 2001. Posebno obrađujemo sadržaj županijske razvojne strategije te prethodno vrednovanje ili »ex-ante« evaluacije županijske razvojne strategije.

Stručni članak

Vijeće Europske unije, 3. lipnja 2003., prihvatilo je Direktivu o oporezivanju kamate na štednju1, s ciljem da se osigura minimum oporezivanja kamata na štednju u okviru Europske zajednice. Građani Europske unije mogu uložiti svoju štednju tamo gdje očekuju najbolje kamate, ali porez moraju plaćati u državi čiji su rezidenti. Međutim, države članice gube dio prihoda ako njihovi rezidenti ne prijavljuju u svojoj državi kamate od štednje koju ostvaruju u drugoj državi članici. Od 1. srpnja 2005., Direktiva o kamatama na štednju osigurava da isplatitelji kamate ili izvješćuju o isplaćenim kamatama fizičkim osobama rezidentima druge države članice ili ubiru porez po odbitku na kamate koje isplaćuju.2 Europska je komisija nedavno prihvatila prijedlog nacrta izmjena Direktive o kamatama na štednju, koje bi trebale popuniti praznine postojeće Direktive i smanjiti opasnost od poreznih utaja. Te su izmjene nastale kao rezultat izvješća Komisije o provedbi Direktive o kamatama3. U izvješću je istaknuto da je Direktivu u postojećim okvirima moguće izbjegavati. Stoga je bilo potrebno postojeću Direktivu proširiti i dopuniti ne bi li se osiguralo oporezivanje kamata čije se isplate usmjeravaju raznim kanalima radi izbjegavanja plaćanja poreza. Također, predloženo je da se područje primjene Direktive proširi i na dohodak koji je izjednačen s kamatama, a odnosi se na ulaganja u neke financijske instrumente kao i u određene instrumente životnog osiguranja. Kada Republika Hrvatska pristupi u članstvo Europske unije, morat će, poput drugih država članica, sudjelovati u razmjeni informacija vezanih uz Direktivu. U članku autorica daje prikaz Direktive i prijedloga za njezinu izmjenu i dopunu.

Stručni članak

Novi Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010., u odredbama članka 159. i 160. regulira institut potvrde, dok je prijašnji Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 – Odluka USRH), u člancima 171. i 172. uređivao postupak izdavanja uvjerenja. Riječ je samo o terminološkom usklađenju. Međutim, u primjeni tih odredaba razvila se bogata upravnosudska praksa, pa i u ovom članku, stoga, pišemo o pravnoj prirodi potvrde u upravnom postupku te donosimo stajalište Ustavnog suda u povodu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-II-617/2006 od 25. siječnja 2011. (Nar. nov., br. 20/11).

SENTENCE

Postupci pred sudbenim tijelima moraju biti u skladu s načelima vladavine prava, a obveza je sudbene vlasti obrazlagati svoje odluke odnosno pažljivo ispitati tvrdnje predočene pred sudom odnosno nadležnim tijelom da ne bi doveli u pitanje načela dobrog rada pravosuđa i pravičnost suđenja

SENTENCE

Stranka može sama podnijeti reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao opunomoćenik osoba koja ju je prema odredbama zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik - ako ima položen pravosudni ispit

SENTENCE

Ništava je odluka o otkazu ugovora o radu koju je poslodavac kod kojeg nije utemeljeno radničko vijeće, donio bez prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom

SENTENCE

Vjerovnici ostavitelja, koji su pod pretpostavkama iz odredbe članka 140. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju zahtijevali odvajanje ostavine od imovine nasljednika, ovlašteni su izjaviti žalbu protiv rješenja o nasljeđivanju

SENTENCE

Sud ne može obustaviti ovrhu ako je ovrhovoditelj, postupajući po zaključku suda, uplatio predujam troškova ovršnog postupka neovisno o tome što u sudskom roku nije sudu dostavio i dokaz o uplati tog predujma na koji ga je sud također pozvao zaključkom

Vi pitate - mi odgovaramo

U kojem trajanju mobilni radnici u cestovnom prijevozu imaju pravo na stanku?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se osloboditi kaznene odgovornosti osoba koja ozbiljno prijeti i izazove osobi kojoj je upućena osjećaj straha i nesigurnosti, ako nije imala namjeru prijetnje i ostvariti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kreditna je institucija, u svrhu poticanja štednje kod studenata, organizirala javnu promidžbenu akciju u kojoj su mogli sudjelovati i njihovi roditelji, odnosno skrbnici koji su imali mogućnost da jednokratno polože početni iznos (minimalna uplata: 50,00 kn) za otvaranje štednje. Smatraju li se troškovi tako organizirane javne promidžbene akcije kreditne institucije, porezno priznatim rashodom glede oporezivanja porezom na dobit?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li gradskim upravnim tijelom umjesto pročelnika upravljati »koordinator« po ovlasti gradonačelnika?