Stručni članak

Novi Ovršni zakon, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 139/10, stupio je na snagu 18. prosinca 2010., ali njegov je prijelazni režim vrlo specifičan i u potpunosti će se početi primjenjivati tek s 1. siječnja 2012. Do tada će u primjeni biti i prijašnji Ovršni zakon (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08). Tako će do stupanja na snagu odredaba članka 247.-249. novog Ovršnog zakona pitanje vraćanja radnika na posao biti uređeno odredbama članka 237.-240. prijašnjeg Ovršnog zakona. Slijedom toga, autorica u prvom dijelu članka piše o vraćanju radnika na posao na temelju ovršne odluke suda prema prijašnjem i novom Ovršnom zakonu, odnosno prijelaznom razdoblju, isplati naknade plaće do povratka na posao i nadležnosti za postupak ovrhe. U drugom dijelu članka, koji ćemo objaviti u sljedećem broju lista, autorica će pisati o rokovima za tražanje vraćanja radnika na posao, sadržaju prijedloga za ovrhu na temelju sudske odluke i načinu provedbe ovrhe.

Stručni članak

U ovom broju nastavljamo temu o ustrojstvu i nadležnosti Suda Europske unije. U prvom smo nastavku pisali o Sudu EU kao jedinstvenoj instituciji, koja se sastoji od tri sudske instancije, i to: Europskog suda, Općeg suda i specijaliziranih sudova, odnosno do sada jedinog konstituiranog Službenog suda. Autor je u prvom dijelu članka pisao o ustrojstvu i nadležnosti Suda EU, koja se ostvaruje u povodu prethodnog pitanja (čl. 267. Ugovora o funkcioniranju EU) i različitim kategorijama tužbi (čl. 258., 263. i 265. Ugovora o funkcioniranju EU). U ovom broju autor piše o ostalim nadležnostima suda te o postupku pred Sudom EU, koji se sastoji od dva dijela, pisanog i usmenog.

Stručni članak

Na uvodnim stranicama Informatora, br. 5945 od 26. veljače 2011. objavili smo prvi dio ovog članka u kojem smo pisali o važnijim rješenjima sadržanim u Zakonu o mirenju (Nar. nov., br. 18/11), koji je stupio na snagu 17. veljače 2011., osim odredaba članka 21.-24. koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Pisali smo o svrsi Zakona, području njegove primjene (ratione personae i ratione territorii), definiciji mirenja, izmiritelja i institucije za mirenje te o načelima tumačenja. U nastavku razmatramo pitanja vezana uz ovrhu u Republici Hrvatskoj nagodbi sklopljenih prema Zakonu o mirenju te o pravnim posljedicama prethodnog nerješavanja sudskog spora mirenjem na sudske odluke o troškovima sudskog postupka. Kao dodatak dan je tekst Direktive 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o određenim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim predmetima (Sl. l. EU, L 136 od 24. svibnja 2008.).

Stručni članak

Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja pa tako i u području javne nabave. Zbog toga se jedan od najaktualnijih problema današnjice - korupcija, može promatrati i kroz prizmu javne nabave. Autorica se u ovom članku osvrće na problem korupcije u pojedinim fazama javnonabavnih postupaka. U članku zatim analizira antikorupcijske norme, sadržane u zakonodavstvu o javnoj nabavi te istodobno uočava određene probleme antikorupcijskog učinka tih normi, a osobito razmatra i potrebu unošenja antikorupcijskih normi u zakonodavstvo o javnoj nabavi.

Stručni članak

Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09 – u nastavku teksta: ZPP) stupio je na snagu 1. siječnja 2011., a prestao je važiti Zakon o platnom prometu u zemlji1, odgovarajući članci Zakona o deviznom poslovanju2 te podzakonski propisi doneseni na temelju tih zakona. ZPP-om su prenesene odredbe određenih Direktiva EZ-a,3 čime se ispunjava obveza Republike Hrvatske usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. ZPP je u platni promet unio niz novina između kojih je i eksternalizacija, ali na znatno široj osnovi glede platnog prometa jer, osim domaćih pružatelja usluga, omogućuje pod određenim zakonskim uvjetima i stranim osobama da obavljaju te poslove na teritoriju Republike Hrvatske. O svemu tome autor piše opširnije u nastavku.

Stručni članak

Institut poreznog jamstva uređen je u poreznom zakonodavstvu i to je, u pravilu, zakonsko jamstvo. Međutim, budući da se prema odredbama Općeg poreznog zakona govori o poreznim jamcima i solidarnim poreznim dužnicima, treba primjenjivati i odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Stručni članak

Ako je suditi prema novinskim napisima krajem 2010. i početkom 2011. godine, očekivanja od novog Zakona o upravljanju državnom imovinu (Nar. nov., br. 145/10) doista su velika. Tako se govori o »konačnom kraju ere pretvorbe i privatizacije«, o »pretpostavci za formiranje registra državne imovine«, o »stvaranju osnovnih preduvjeta za vlasnički strukturirano načelo upravljanja državnom imovinom« itd. Očito je da je nakon 20 godina samostalnosti Republike Hrvatske došlo vrijeme da se uspostave načela upravljanja državnom imovinom, i to samo u smislu njezina svakodnevnog korištenja, već i u smislu povećavanja vrijednosti državne imovine. U ovom radu dat ćemo osnovni prikaz odredaba Zakona, ali i prikaz tijela koja će se ubuduće baviti upravljanjem državnom imovinom.

SENTENCE

Do povrede prava na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, dolazi ukoliko nadležni sud zauzima različita pravna stajališta u predmetima iste činjenične i pravne prirode

SENTENCE

U sporu o uzdržavanju maloljetnog djeteta revizija nije dopuštena osim revizija predviđena u slučaju iz članka 382. stavak 2. ZPP-a

SENTENCE

Brodar je odgovoran za štetu koju je pretrpio član posade broda obavljajući svoj posao na brodu, ako član posade broda dokaže postojanje štete i njeno potjecanje od opasne stvari ili opasne dje¬latnosti.

SENTENCE

Da bi se otklonile štetne posljedice nezakonitog usmenog otkaza takav otkaz treba pobijati tužbenim zahtjevom jer tek pod pretpostavkom da se usmeni otkaz utvrdi nezakonitim radnik može zahtijevati prava iz radnog odnosa

Vi pitate - mi odgovaramo

Koje su sankcije propisane za neprijavljivanje podataka o kućama za odmor radi utvrđivanja poreza, te tko je nadležan za provođenje tih sankcija?

Vi pitate - mi odgovaramo

Kako ovršiti ovršenika koji je zaposlen u Republici Sloveniji, a u Republici Hrvatskoj nema otvoren niti jedan račun niti ima bilo kakva primanja, ali ima nekretninu u suvlasništvu u Republici Hrvatskoj?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li poslodavac kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće, dužan pravilnike o radu dostaviti i sindikatima?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ako je posebna imovina bračnog druga (stečena prije braka) trgovačko društvo, koje je tijekom bračne zajednice steklo nekoliko nekretnina, ima li osnove da drugi bračni drug bude suvlasnik na tim nekretninama?