List Informator
UVODNIK
Promjene u stjecanju stvarnih prava stranaca na nekretninama u Republici Hrvatskoj
Hrvatski je sabor, na sjednici od 5. prosinca 2008., donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zakon je objavljen u Narodnim novinama, broj 146/08 i stupa na snagu 1. veljače 2009., osim odredaba članaka 1. i 4. koje stupaju na snagu 17. svibnja 2009. Najznačajnije izmjene i dopune u tom Zakonu, koje autor prikazuje i analizira u članku, odnose se na stjecanje prava vlasništva kao i drugih stvarnih prava stranih državljana na nekretninama. Te izmjene stupaju na snagu 1. veljače 2009.
Autor: prof. dr. sc. Vlado Belaj
Sadržaj
Stručni članak
Hrvatski je sabor, na sjednici od 5. prosinca 2008., donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zakon je objavljen u Narodnim novinama, broj 146/08 i stupa na snagu 1. veljače 2009., osim odredaba članaka 1. i 4. koje stupaju na snagu 17. svibnja 2009. Najznačajnije izmjene i dopune u tom Zakonu, koje autor prikazuje i analizira u članku, odnose se na stjecanje prava vlasništva kao i drugih stvarnih prava stranih državljana na nekretninama. Te izmjene stupaju na snagu 1. veljače 2009.
Stručni članak
Među nedavno donesenim novim propisima nalazi se i Novela Zakona o šumama, odnosno Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o šumama (Nar. nov., br. 129/08), koja svojim opsegom možda nije velika, ali svakako zaslužuje pozornost, posebice s vlasničkopravnog stajališta. Tom se Novelom, naime, u dosadašnji Zakon o šumama (Nar. nov., br. 140/05 i 82/06) uvode određene promjene u načinu reguliranja izdvajanja šuma i/ili šumskog zemljišta iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske.
Stručni članak
Društvena događanja u zadnje vrijeme aktualizirala su pitanje širine slobode govora na Internetu, koji je defi nitivno postao jedan od najutjecajnijih medija današnjice. Iznimno laka objava bilo kakvih sadržaja, povezana s relativnom anonimnošću koju Internet donosi, dovela je i do objave čitavog niza sadržaja koji prelaze granicu slobode govora. Za određivanje gdje se nalazi uska granica između slobode izražavanja i iznošenja sadržaja koji ulaze u govor mržnje, svakako su bitne odredbe Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne prirode, počinjenih s pomoću računalnih sustava, koji je stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. studenoga 2008. godine.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01, 10/02 - Odluka USRH, 155/02 - v. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, 45/03, 43/04 - Odluka USRH, 40/05, 45/05 - proč. tekst, 44/06 - v. čl. 27. st. 3. Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske kojim je prestao važiti čl. 30. st. 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i 109/07 - v. čl. 93. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, danom početka njegove primjene prestaje vrijediti odredba čl. 38. Zakona o izborima članova predstavnička tijela ...), a osobito odredba članak 7. kojom se regulira institut ostavke člana predstavničkog tijela. Stoga se autor, u ovom članku, bavi odredbama stavka 2. članka 7. i izlaže određene probleme u praksi o valjanosti pisane ostavke člana predstavničkog tijela i bitnim uvjetima koji moraju biti ispunjeni da bi takva pisana ostavka proizvodila pravne učinke.
SENTENCE
Rok od dva mjeseca za donošenje i dostavu rješenja o žalbi prema Općem poreznom zakonu je instruktivne prirode
SENTENCE
Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja
SENTENCE
Šteta (zbog tjelesnog ozljeđivanja neprijateljskom granatom) koju je pretrpio pripadnik specijalnih postrojbi policije sudjelujući u vojnoj akciji (u Vukovaru 1991.) ratna je šteta, za koju država ne odgovara
SENTENCE
Ako se ugovorom o nalogu nalogoprimac obveže u ime i za račun nalogodavca sklopiti određeni ugovor, on od nalogodavca može zahtijevati samo naknadu za izvršenje naloga, ali ne i koristi koje je nalogodavac tim ugovorom ostvario, budući da obveza nalogodavca nije prijenos koristi na nalogoprimca već samo isplata naknade
Vi pitate - mi odgovaramo
Koji je obvezatni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada?
Vi pitate - mi odgovaramo
Pripada li državnom službeniku, kojemu je državna služba na određeno vrijeme prestala istekom roka na koji je bio primljen u državnu službu, pravo na naknadu (i u kojem iznosu) za vrijeme trajanja službenog postupka odnosno do konačnosti rješenja o prestanku službe?
Vi pitate - mi odgovaramo
Naša udruga za pomoć oboljelima iz svojih sredstava prikupljenih donacijama daje pomoć svojim članovima za zdravstvene potrebe. Može li se ta pomoć isplatiti u gotovu novcu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Smiju li se svi dopušteni prekovremeni sati odraditi u jednom danu, npr. u subotu ili nedjelju, ako radnik inače radi od ponedjeljka do petka?