List Informator
UVODNIK
Odgovornost sudaca za štetu u zakonodavstvu i sudskoj praksi Republike Hrvatske
Vrhovni sud Republike Hrvatske od 26. do 29. travnja 2005. domaćin je sastanka Stalne konferencije predsjednika vrhovnih sudova - zemlje srednje Europe. Riječ je o tijelu koje djeluje već nekoliko godina, a čine ga predsjednici vrhovnih sudova Republike Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudjeluje u radu te Konferencije kao poseban gost i jedini predsjednik vrhovnog suda iz države koja nije članica Europske unije. Stalna konferencija predsjednika vrhovnih sudova tih zemalja osnovana je u vrijeme kada su spomenutih pet država bile kandidati za prijam u članstvo Europske unije, s ciljem razmjene iskustava u području sudbene vlasti u postupku pridruživanja. Od 2002. godine predsjednici tih vrhovnih sudova pozivaju predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske da kao poseban gost i jedini predsjednik vrhovnog suda iz države koja tada nije imala status kandidata za pristup Europskoj uniji, sudjeluje u radu te konferencije. Sastanci i Stalne konferencije održavaju se svake godine u drugoj državi i do sada su održani u svih pet država članica.
Autor: Ivica Crnić, dipl. iur.
Sadržaj
Stručni članak
U ovom članku dajemo prikaz aktualne ustavnosudske prakse o dokumentima prostornog uređenja (apstraktna kontrola) i ustavnosudske prakse u povodu ustavnih tužbi podnesenih protiv pojedinačnih akata, kojima je naloženo rušenje građevine bez građevinske dozvole.
Stručni članak
U Informatoru br. 5335 od 23. travnja 2005. objavili smo prvi dio ovog članka u kojem smo pisali o kamatama u pravnom prometu, i to o značaju i funkciji kamata, najznačajnijim vrstama kamata te dospjelosti tražbina i zakašnjenju u ispunjenju obveza. U nastavku pišemo o pravnim karakteristikama zateznih kamata, odnosno o prinudnom i odštetnom značaju zateznih kamata, zateznim kamatama u nekim posebnim slučajevima, kamatama na novčane obveze izražene u stranoj valuti, anatocizmu i obračunu zateznih kamata te pravnim karakteristikama ugovornih kamata.
Stručni članak
Vrhovni sud Republike Hrvatske od 26. do 29. travnja 2005. domaćin je sastanka Stalne konferencije predsjednika vrhovnih sudova - zemlje srednje Europe. Riječ je o tijelu koje djeluje već nekoliko godina, a čine ga predsjednici vrhovnih sudova Republike Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudjeluje u radu te Konferencije kao poseban gost i jedini predsjednik vrhovnog suda iz države koja nije članica Europske unije. Stalna konferencija predsjednika vrhovnih sudova tih zemalja osnovana je u vrijeme kada su spomenutih pet država bile kandidati za prijam u članstvo Europske unije, s ciljem razmjene iskustava u području sudbene vlasti u postupku pridruživanja. Od 2002. godine predsjednici tih vrhovnih sudova pozivaju predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske da kao poseban gost i jedini predsjednik vrhovnog suda iz države koja tada nije imala status kandidata za pristup Europskoj uniji, sudjeluje u radu te konferencije. Sastanci i Stalne konferencije održavaju se svake godine u drugoj državi i do sada su održani u svih pet država članica. Dodjeljivanjem Vrhovnom sudu Republike Hrvatske uloge domaćina ovogodišnjeg sastanka, članovi Stalne konferencije dali su do znanja da se Vrhovni sud Republike Hrvatske uvažava kao ravnopravan partner i sa željom da se kroz razmjenu iskustava podupru napori sudbenog sustava Republike Hrvatske u ostvarivanju pravnih standarda Europske unije. Glavna tema konferencije je odgovornost sudaca za štetu. Razmotrit će se zakonodavni okvir i pravna praksa vezana uz situacije kada nastane šteta koja je posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada suca u obnašanju sudačke dužnosti. Također će se razmotriti pitanja dugotrajnosti sudskih postupaka te odgovornosti za slučajeve kada sudske odluke nisu donesene u razumnom roku. Stoga objavljujemo referat predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivice Crnića, dipl. iur., koji je pripremljen za ovaj skup - Stalnu konferenciju predsjednika Vrhovnih sudova - zemlje srednje Europe, koja se održava od 26. do 29. travnja 2005. u Zagrebu.
Stručni članak
Internet bankarstvo je novi oblik usluge ili financijskog servisa razvijen za fizičke osobe koji su klijenti pojedinih komercijalnih banaka. Internet postaje u svijetu sve masovniji i dominan-tniji u finanicijskom servisu kućanstava sa svojim nesumnjivim prednostima, ali i nedostacima. Prednosti su mu da je transakcija brza i jeftina, a i sigurna od mogućih prepada razbojnika prilikom čekanja u redu u nekoj od poslovnica banaka. Nedostaci su mu u pucanju elektroničke veze s bankom, mogući napadi i prepadi spretnih i prepredenih hakera na individualni račun klijenta (iako to prema sustavu »dvostrukih ključeva« sigurnosti linije postaje sve manje izgledno) ili neovlašteno »skretanje« sredstava nekih od bankovnih službenika koji su odlučili preko noći obogatiti se uz sve rizike otkaza s posla i mogućeg sudskog progona. Uvjet da se može koristiti takva usluga je posjedovanje elektroničkog računala kod kuće, modemska veza i informatička pismenost klijenta kao i potpisan ugovor s bankom o korištenju usluge internet bankarstva uz odgovarajuću naknadu. U Pepublici Hrvatskoj, internet bankarstvo postaje sve popularnije i pristupačnije, posebice mlađoj generaciji radno sposobnog stanovništva koje je informatički pismeno i posjeduje el. računalo kod kuće. O aspektima korištenja internet bankarstva u Republici Hrvatskoj autor teksta šire piše u nastavku članka.
Stručni članak
Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalne djelatnosti, a nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak mogu se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Takva mogućnost paušalnog oporezivanja predviđena je i za djelatnost iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova. Na temelju odredaba članka 44. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04), ministar financija donio je Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova, koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (Nar. nov., br. 48/05), o čemu opširno pišu autori članka.
Stručni članak
Informatorov prilog pod nazivom Državna uprava pokrenut je u veljači 1992. g. U prilogu obavještavamo čitatelje o novostima iz područja državne uprave, dajemo upute za primjenu propisa, iznosimo mišljenja, priopćenja i obvezne naputke Središnjeg državnog ureda za upravu Do sada smo objavili četrdesetšest priloga, počevši od broja 1 - Informator br. 3957 od 8. veljače 1992. pa do broja 46 - Informator br. 5297 od 11. prosinca 2004.
SENTENCE
Kad je prvostupanjsko tijelo rješenjem odbacilo žalbu kao nepravodobnu, tada predmetom raspravljanja u žalbenom postupku ne može biti meritum stvari radi kojeg je žalba nepravodobna.
SENTENCE
Za odlučivanje o zahtjevu da se poništi odluka o poništenju odluke o ponovnom izboru tužitelja u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora,nadležan je općinski sud.
SENTENCE
Kad je ugovor ništav jer je protivan Ustavu Republike Hrvatske, nije odlučno je li u suprotnosti s prisilnim propisom.
SENTENCE
Bračnom drugu pripada pravo na uzdržavanje ako su u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za rastavu ili poništaj braka, postojale pretpostavke iz čl. 221. OBZ-a i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje.
SENTENCE
Autorski ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak, osim u dijelu u kojem su stranke izvršile usmeni autorski ugovor.
SENTENCE
Ako je sud u prekršajnom postupku za prekršaj za koji je zakonom propisan zastarni rok od jedne godine za pokretanje prekršajnog postupka proveo radnju ispitivanja okrivljenika i nakon toga u razdoblju duljem od jedne godine od ispitivanja okrivljenika nije poduzeo nijednu postupovnu radnju koja ima za cilj prekršajni progon i dovršetak postupka, nastupila je u tom slučaju zastara prava na dovršetak pokrenutog prekršajnog postupka protiv okrivljenika i postupak se treba rješenjem obustaviti, sukladno odredbi članka 196. stavka 1. točke 9. Zakona o prekršajima (Nar. nov., br. 88/02, 122/02, 187/03, 105/04 i 127/04)
Vi pitate - mi odgovaramo
Radniku koji ide na službeni put odobren je trošak javnog prijevoza, a on je koristio vlastiti automobil. Za obračun putnih troškova pribavio je potvrdu o cijeni javnog prijevoza, čije je izdavanje prijevoznik naplatio prema određenoj tarifi. Je li poslodavac dužan uz obračun putnih troškova, osim cijene javnog prijevoza, priznati radniku i trošak plaćen za potvrdu o cijeni prijevoza?
Vi pitate - mi odgovaramo
U zemljišnim knjigama upisani smo kao vlasnici određene nekretnine već 11 godina. Sada naš knjižni prethodnik podiže tužbu na utvrđenje njegovog prava vlasništva sa zahtjevom uknjižbe brisanja našeg upisanog vlasništva i upisom na njegovo ime i vlasništvo. Možemo li se, s obzirom na dugogodišnje trajanje našeg upisa, pozvati na tabularnu dosjelost?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li poslodavac dužan postupiti prema ispravi ovjerenoj od strane javnog bilježnika kojom radnik daje suglasnost na zapljenu dijela plaće radi naplate tražbine vjerovnika i u slučaju ako radnik nije glavni dužnik nego samo solidarni jamac?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se izuzeti upravno tijelo županije, nadležno za komunalno gospodarstvo od rješavanja o žalbi protiv rješenja o komunalnom doprinosu koje je donijelo upravno tijelo jedinice lokalne samouprave na području te*županije, ako je član poglavarstva iste županije stranka u toj upravnoj stvari i koje tijelo je stvarno i mjesno nadležno, ako se tijelo izuzme od rješavanja?