Informator broj 5291 od 20. studenog 2004.

UVODNIK

Teorijska ekonomija i privredna praksa

U stručnim raspravama i svakodnevnom govoru često susrećemo različite pojmove kojima se opisuje naša ekonomska stvarnost. Najčešće se govori o ekonomskoj misli i ekonomskoj praksi te o njihovom skladu ili neskladu. U tom se kontekstu govori o obrazovanju ekonomista te o stručnoj osposobljenosti ljudi koji upravljaju poduzećima, političkim partijama, vladama i državama. Osim toga, govori se o teorijskoj ekonomiji i poslovnoj ekonomiji, zatim o gospodarstvu i gospodarskoj politici, privredi, ekonomiji, ekonomskom sustavu, itd. Ti se pojmovi često brkaju ili koriste u različitim značenjima, što izaziva nesporazume i poteškoće u stručnim komunikacijama. Temeljna znanja o navedenim pojmovima naši studenti stječu na kolegijima koji se predaju na ekonomskim fakultetima, pravnim fakultetima, Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i višim poslovnim školama. O navedenim pojmovima i odnosu ekonomske misli i ekonomske prakse razgovarali smo s dr. Đurom Š. Medićem, profesorom na Katedri za ekonomsku teoriju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje dva općeobrazovna teorijska kolegija: Počela ekonomije i Povijest ekonomske misli. Zanimala nas je, prije svega, njegova procjena stanja teorijske ekonomije u Hrvatskoj i uporaba teorijske ekonomije u gospodarskoj praksi.

Sadržaj

Teorijska ekonomija i privredna praksa
Autor: Božidar Majić

Stručni članak

U stručnim raspravama i svakodnevnom govoru često susrećemo različite pojmove kojima se opisuje naša ekonomska stvarnost. Najčešće se govori o ekonomskoj misli i ekonomskoj praksi te o njihovom skladu ili neskladu. U tom se kontekstu govori o obrazovanju ekonomista te o stručnoj osposobljenosti ljudi koji upravljaju poduzećima, političkim partijama, vladama i državama. Osim toga, govori se o teorijskoj ekonomiji i poslovnoj ekonomiji, zatim o gospodarstvu i gospodarskoj politici, privredi, ekonomiji, ekonomskom sustavu, itd. Ti se pojmovi često brkaju ili koriste u različitim značenjima, što izaziva nesporazume i poteškoće u stručnim komunikacijama. Temeljna znanja o navedenim pojmovima naši studenti stječu na kolegijima koji se predaju na ekonomskim fakultetima, pravnim fakultetima, Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i višim poslovnim školama. O navedenim pojmovima i odnosu ekonomske misli i ekonomske prakse razgovarali smo s dr. Đurom Š. Medićem, profesorom na Katedri za ekonomsku teoriju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje dva općeobrazovna teorijska kolegija: Počela ekonomije i Povijest ekonomske misli. Zanimala nas je, prije svega, njegova procjena stanja teorijske ekonomije u Hrvatskoj i uporaba teorijske ekonomije u gospodarskoj praksi.

Izvedeni financijski instrumenti
Autor: Mijo Jozić

Stručni članak

Financijski derivati, kao najmanje poznati segment financijskih instrumenata kod nas su: obveznice s varijabilnom kamatnom stopom, nul kupon obveznice, obveznice na dvojnu valutu, obveznice zamjenjive u dionice, obveznice s varantom, opcije, swap poslovi, terminski poslovi (futures). Transakcije derivatima imaju dva cilja: zaštitu od rizika (hedging) i zaradu. Za razliku od klasičnih financijskih instrumenata, poslovanje s derivatima vodi se u izvanbilančnoj evidenciji. U članku autor1 analizira uzrok pojava izvedenih financijskih instrumenata (izvedenica), gospodarske učinke njihove pojave te njihovu podjelu na pojedine vrste. Nadalje, autor analizira učinke korištenja financijskih izvedenica na razvoj financijskog tržišta.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske
Autor: Mario Jelušić

Stručni članak

Na temelju članka 94. stavka 5. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/ 01 - proč. tekst i 55/01 - isp.) izbor predsjednika Republike Hrvatske obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata. Stoga, u nastojanju da pridonesemo pripremama oko provedbe skorašnjih predsjedničkih izbora, donosimo članak o izbornom sustavu za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske, izvod iz odredaba Glave IV. Ustava Republike Hrvatske o predsjedniku Republike Hrvatske, izvod iz Glave IX. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 49/02 - proč. tekst) kojom se regulira nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora i državnog referenduma i izborni sporovi, Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 22/92, 42/92 - isp., 71/97, 69/04 - Odluka USRH i 99/04 - isp. Odluke USRH - redakcijski pročišćeni tekst), Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 105/04), Zakon o popisima birača (Nar. nov., br. 19/92) te Zakon o političkim strankama (Nar. nov., br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01 - redakcijski pročišćeni tekst), odnosno propise koji se odnose na predstojeće predsjedničke izbore.

Sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva i drugih prava na nekretninama
Autori: Jadranko Crnić Ana-Marija Končić

Stručni članak

Tema članka je stvarnopravna i zemljišnoknjižna regulativa koja se odnosi na prijenos prava vlasništva i drugih prava na nekretninama. Autori osobito ukazuju na sve bitne činjenice na koje treba paziti pri sklapanju pravnog posla kojim se prenosi pravo vlasništva, kako bi se pravni posao mogao realizirati prema očekivanjima stranaka i kako bi ugovor kao isprava o prijenosu prava vlasništva mogao biti podoban za zemljišnoknjižni upis. Na kraju članka autori donose ogledne primjere ugovora o prodaji nekretnine i izjave o plaćenoj prodajnoj cijeni nekretnine.

Ustavna obveza objave zakona
Autor: Ljubomir Valković

Stručni članak

U članku se autor dr. sc. LJUBOMIR VALKOVIĆ, odvjetnik iz Zagreba, osvrće na rokove u kojima nakon objave u Narodnim novinama stupaju na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela. Daje kritički prikaz sadašnje koncepcije Narodnih novina kao službenog lista Republike Hrvatske te se zalaže za razdvajanje službenog i oglasnog dijela Narodnih novina u zasebne publikacije, ali istovremeno i za objedinjavanje objave zakona, drugih propisa i međunarodnih ugovora u jedinstveni službeni list Republike Hrvatske. Autor predlaže donošenje posebnog zakona kojim bi se uredila sva relevantna pitanja vezana uz objavu zakona i drugih propisa.

Financiranje lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sud: Upravni sud

SENTENCE

Porezni obveznik je dužan plaćati porez na kuću za odmor i kad tu kuću koriste druge osobe bez pravne osnove.

Pravo na uvećanu plaću na područjima od posebne državne skrbi
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad je pravo na uvećanu plaću vezano za »mjesto zaposlenja«, odlučno je mjesto gdje se nalazi sjedište policijske postaje u kojoj je djelatnik bio zaposlen, a nije odlučno je li radne zadatke izvršavao u tom ili u nekom drugom mjestu.

Ovrha na nekretnini radi naplate novčane tražbine
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad se u ovršnom postupku prodaje nekretnina hipotekarnog dužnika kao ovršenika, a koji nije i osobni dužnik ovrhovoditelja, založenu nekretninu može kupiti i osoba koja je osobno dužna ovrhovoditelju, odnosno prema kojoj ovrhovoditelj ima tražbinu osiguranu hipotekom.

Ugovorna kamata
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Na temelju ugovora o prodaji između trgovačkih društava, sudska zaštita se može pružiti onoj stopi ugovorne kamate koju banke ugovaraju za takvu vrstu poslova, a to je kamatna stopa na ugovore o robnom kreditu koje banke u Republici Hrvatskoj daju poduzetnicima.

Slučajevi u kojima se ne provodi otvoreni stečajni postupak
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ako se u stečajnom postupku nakon zaključenja stečajnog postupka naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu, na prijedlog stečajnog upravitelja stečajnog vjerovnika, ili po službenoj dužnosti stečajni sudac će odrediti nastavak stečajnog postupka radi naknade diobe.

Rokovi u prekršajnom postupku
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Zaštita na radu - alkoholiziranost na radnom mjestu

Vi pitate - mi odgovaramo

S obzirom na to da je novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 105/04) propisano da vozači ne smiju upravljati vozilom na cesti pod utjecajem alkohola, i da će smatrati da je vozač u prometu pod utjecajem alkohola bez obzira na utvrđenu količinu u organizmu (tzv. odredba o 0,0%°), odnosi li se odredba o alkoholiziranosti iz tog Zakona i na utvrđivanje alkoholiziranosti na radnom mjestu u smislu propisa zaštite na radu, budući da Zakon o zaštiti na radu tolerira prisutnost alkohola u organizmu radnika na radnom mjestu do 0,5%.?

Državni službenici - rješenje o prijamu

Vi pitate - mi odgovaramo

Koja je pravna sudbina rješenja o prijamu u državnu službu i rješenja o rasporedu na radno mjesto, ako osoba primljena u državnu službu na neodređeno vrijeme ne počne raditi na dan određen u rješenju o rasporedu?

Povrat više uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje iznad najviše osnovice

Vi pitate - mi odgovaramo

Kad se najranije može podnijeti zahtjev Poreznoj upravi za povrat više uplaćenog doprinosa iznad najviše mjesečne osnovice obračuna doprinosa?

Filteri