List Informator
UVODNIK
Stupanj razvijenosti civilnog društva u Republici Hrvatskoj
Osim aktivnosti namijenjenih zajedničkim interesima njihovih članova, djelovanje za opće dobro temelj je aktivnosti udruga civilnog društva. Uvjeti osnivanja i djelokrug uređeni su odredbama Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 74/14), koji je nedavno usvojen u Hrvatskom saboru odnosno 6. lipnja 2014. Očekuje se da će novi Zakon pridonijeti unaprjeđenju njihova rada, a čemu je usmjerena i Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2016. godine. O radu i perspektivama djelovanja i razvoja aktivnosti udruga u Republici Hrvatskoj, za čitatelje našega lista govori gospodin dr. sc. IGOR VIDAČAK, ravnatelj Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Autor: dr. sc. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj
Stručni članak
Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 143/13) regulira niz prekršaja, i to odredbama članaka 93., 94. i 95. U članku dajemo prikaz tih odredaba i odredaba Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 68/13) koje se odnose na prekršaj koji čini obrtnik ako u propisanom roku ne zatraži upis u sudski registar i stekne svojstvo trgovca pojedinca kad je to dužan učiniti. U jednom od sljedećih brojeva lista pisat ćemo o prekršajima obrtnika prema drugim propisima.
Stručni članak
Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (Nar. nov., br. 41/14), koji je u primjeni od 1. travnja 2014. godine, uskraćuje se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4, 8 i 10%. Zakon se odnosi na zaposlene u državnim i javnim službama, kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunane kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnove uvjeta rada, a nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Zakon se za sada primjenjuje samo na razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine, no vjerojatno će se u prosincu 2014., izmjenom Zakona, produljiti njegovo djelovanje i na čitavu 2015. godinu. Zakonom je isključena primjena odredbe članka 7. stavak 3. Zakona o radu te se time za uskraćena materijalna prava isključuje primjena za radnika najpovoljnijeg prava utvrđenog Zakonom o radu.
Stručni članak
Radi učestalih dvojbi i pitanja vezanih uz sastavljanje godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u članku pojašnjavamo njihovo sastavljanje.
Stručni članak
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku teksta: HZZO) usvojilo je, na sjednici održanoj 26. veljače 2014., novi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. S obzirom na potrebu usklađenja općih akata HZZO-a s novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13. i 137/13. – u nastavku teksta: ZOZO), a budući da je donedavno važeći Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 67/09, 116/09, 4/10, 13/10, 88/10, 131/10, 1/11, 87/11, 137/11, 39/12, 69/12, 126/12, 38/13, 77/13, 101/13, 103/13, 119/13 i 125/13) pretrpio je u međuvremenu brojne izmjene i dopune te se, umjesto izmjena i dopuna kojima bi se on uskladio s odredbama ZOZO-a, pristupilo donošenju novog Pravilnika. Tim više što se radi o osnovnom općem aktu kojim se u najvećoj mjeri razrađuju uvjeti i način ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđenih ZOZO-om. Novi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14) donosi određene novine u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, o čemu autorice pišu u članku.
Stručni članak
Na uvodnim stranicama Informatora, broj 6289 od 14. lipnja 2014. i u Informatoru, broj 6292-6293 od 25. i 28. lipnja 2014., objavili smo prva dva dijela ovog članka, u kojima smo pisali o individualnoj pravnoj zaštiti, kolektivnoj pravnoj zaštiti, pravozaštitnoj funkciji kolektivne pravne zaštite te različitim modelima kolektivne pravne zaštite. U ovom, posljednjem nastavku pišemo o nedoumicama u odnosu općeg i posebnih izvora kolektivne pravne zaštite i pokušavamo razriješiti pojedine sporne točke. Pritom prezentiramo osnovne značajke kolektivne pravne zaštite u Republici Hrvatskoj, i to aktivnu procesnu legitimaciju, tužbeni zahtjev i učinke donesene odluke.
SENTENCE
Razumnost duljine postupka mora se ocijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i s obzirom na kriterije kao što su složenost predmeta, ponašanje podnositelja i nadležnih vlasti te ono što je bilo od važnosti za podnositelje u sporu
SENTENCE
Nalogodavac nije dužan isplatiti naknadu nalogoprimcu za njegov rad kad je nalogoprimac postupio suprotno sklopljenom ugovoru o nalogu ne ispunivši preuzetu ugovornu obvezu
SENTENCE
Kad se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, prije podnošenja tužbe obratila državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a nakon podnošenja tužbu preinači povećanjem tužbenog zahtjeva, ne postoji dužnost podnošenja novog zahtjeva za mirno rješenje spora
SENTENCE
Propuštanje nadležnog tijela da u roku propisanom odredbom članka 132. stavka 5. Zakona o strancima (Nar. nov., br. 79/07 i 36/09) dostavi suglasnost javnopravnom tijelu nadležnom za donošenje rješenja, ima za posljedicu nastupanje pretpostavke da je suglasnost dana
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li sud zbog pogoršanja prilika u društvu, odlukom odrediti ima li član nadzornog odbora pravo na naknadu za rad u nadzornom odboru?
Vi pitate - mi odgovaramo
Uračunava li se vrijeme provedeno u statusu osiguranika u svojstvu individualnog poljoprivrednika, u radni staž za ostvarenje prava iz državne službe?
Vi pitate - mi odgovaramo
Na koji se način u upravno tijelo jedinice lokalne samouprave prima u službu osoba na određeno vrijeme i kad se izabranog kandidata može rasporediti na radno mjesto u slučaju kad je podnesena žalba na izbor kandidata?
Vi pitate - mi odgovaramo
Kod obveznika fiskalizacije došlo je do prekida elektroničke veze i slijedom toga, obveznik ručno izdaje račune tijekom redovitog obavljanja svoje djelatnosti. Što je obveznik fiskalizacije na tako ispostavljenim računima i dostavljenim putem naknadno uspostavljene elektroničke veze s Poreznom upravom, dužan učiniti?