List Informator
UVODNIK
HGK – svestrana suradnja u zakonodavnim aktivnostima Vlade Republike Hrvatske
Gospodarstvenici iz gotovo svih sektora već dugo izražavaju nezadovoljstvo uvjetima u kojima posluju. Između ostalog i zbog sporosti tijela državne uprave, zbog dugotrajnih parničnih postupaka i posebice zbog velikog opterećenja porezima, taksama i drugim nametima, od onih koje uvode jedinice lokalne samouprave, pa do Vlade Republike Hrvatske. Te obveze temelje se na odredbama brojnih zakonskih propisa koje na prijedlog Vlade donosi Hrvatski sabor. Koliko i s kakvim uspjehom na te zakone djeluje HGK, surađujući s predlagačima, za naše čitatelje govori gospođa JASMINKA TRZUN, potpredsjednica za pravne poslove i unutrašnji ustroj Hrvatske gospodarske komore.
Autor: Jasminka Trzun, potpredsjednica za pravne poslove i unutrašnji ustroj Hrvatske gospodarske komore
Sadržaj
Stručni članak
U Informatoru broj 6140 objavili smo prvi dio ovoga članka koji obrađuje pitanje dosjelosti kao načina stjecanja prava vlasništva Republike Hrvatske na poljoprivrednom zemljištu. Naime, društveno-pravne osobe dugogodišnjim su samostalnim posjedovanjem nekretnina, u razdoblju više od 20 godina, bile u poštenom posjedu tih nekretnina. Takvim posjedovanjem koje ima i potreban rok, a i kvalitetu posjeda potrebnu barem za izvanrednu dosjelost, te su društveno-pravne osobe stekle pravo korištenja tih nekretnina pa su one iz privatnog vlasništva dosjelošću prešle u društveno vlasništvo. Time su stvorene pretpostavke za zaključak da je Republika Hrvatska prema samom zakonu, i to temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, stekla pravo vlasništva na tim nekretninama. Ovo je jedan od načina rješenja problema stjecanja vlasništva Republike Hrvatske i pretvorbe društvenog vlasništva na poljoprivrednom zemljištu koji se na odgovarajući način može primijeniti i na šume i šumsko zemljište.
Stručni članak
Hrvatski sabor donio je 30.studenoga 2012. Zakon o sanaciji javnih ustanova (Nar. nov., br. 136/12), koji je stupio na snagu 1.siječnja 2013. Donošenjem ovoga Zakona omogućit će se sanacija onih javnih ustanova kojima osnivač nije u mogućnosti pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u Zakonom utvrđenim rokovima, čime se pokazuje i veći stupanj odgovornosti u njihovu upravljanju. Krajnji je cilj zakonodavca povećati kvalitetu i efikasnost u pružanju javnih usluga koje su u djelokrugu takvih ustanova. U ovom članku autor daje pregled zakonskih rješenja u svezi sa sanacijom javnih ustanova, uz kritičke opaske na neka nedorečena rješenja.
Stručni članak
Novac je opći ekvivalent robne vrijednosti, odnosno sredstvo za razmjenu dobara kojeg izdaje državna emisijska banka u apoenima na temelju nominacije parlamenta i stavlja u optjecaj radi normalnoga održavanja robno-novčanih odnosa. Povijesni razvoj novca nosi sa sobom negativnost od koje se nikako ne može odvojiti, ali, na žalost, smatra se da će i budući razvoj biti prožet tom negativnošću - krivotvorenjem novca. Krivotvoreni novac slabi povjerenje u financijske transakcije i platni promet, unosi nesigurnost i zastoje plaćanja, a posljedica je nelikvidnost i insolventnost. Provjera autentičnosti novca jedna je od važnih mjera u borbi protiv krivotvorenja novca. O svemu tome više u nastavku.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11) i drugih propisa kojima se uređuju obveze naručitelja javne nabave osim onih koje se odnose na pojedine postupke javne nabave. Autorica stoga upućuje na određene obveze naručitelja i olakšava kontrolu njihova izvršenja u za to propisanim rokovima, posebice zbog toga što su te obveze inače sadržane u različitim dijelovima Zakona te jer se marginaliziraju pored svih ostalih obveza vezanih uz pojedine postupke javne nabave. U jednom od idućih brojeva lista nastavit ćemo s obradom ove teme.
Stručni članak
Prema novom Ovršnom zakonu (Nar. nov., br. 112/12) pravila o dostavi nisu bitnije izmijenjena. U radu analiziramo pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovršnom postupku. Pravila o dostavi u članku se promatraju kombiniranjem više kriterija: 1. kriterija adresata dostave; 2. kriterija obavlja li se dostava na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave; 3. prema ulozi javnih bilježnika u ovršnom postupku. U tom se smjeru razmatraju i opća i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku.
SENTENCE
Izjava svjedoka ne mora uvijek biti dana pred sudom da bi se priznala kao dokaz. Ono što je bitno da bi se osiguralo pravo na pošteno suđenje u građanskim postupcima je mogućnost da se osoba koja je u pitanju, upozna sa dokumentima, osporava ih i komentira
SENTENCE
Registracija vršne internet domene koja u svom nazivu sadrži ži¬gove odnosno zaštićene znakove te promoviranje proizvoda na toj internetskoj stranici kroz poznatost i ugled tih žigova predstavljaju povredu prava koja proizlaze iz žiga
SENTENCE
Odluka kojom se utvrđuju novčani iznosi mjesečne akontacije odlaznih poziva za pretplatnike javnih telekomunikacijskih usluga nije pojedinačni akt
SENTENCE
Rješenje kojim je naknada za oduzetu imovinu priznata nasljednicima koji nisu nasljednici prvog nasljednog reda je nezakonito, ali sa¬mim time ne i ništavo
Vi pitate - mi odgovaramo
U trgovačkom društvu uslijedile su statusne promjene pa je stoga sastavljen godišnji financijski izvještaj za razdoblje kraće od godine dana. Podliježe li takav izvještaj obvezi revizije financijskih izvještaja?
Vi pitate - mi odgovaramo
U našem Pravilniku o radu propisano je da radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju 4 radna dana u slučaju elementarne nepogode? Smatra li se elementarnom nepogodom požar, budući da je radniku u požaru izgorio stan?
Vi pitate - mi odgovaramo
Prigovor podnositelja prijave za natječaj u lokalnu službu, čija je prijava pogrešno bila utvrđena nepravodobnom, usvojen je nakon dovršenja natječajnog postupka. Koji pravni učinak u takvoj situaciji ima rješenje o usvajanju prigovora?
Vi pitate - mi odgovaramo
Na koje ugovore se odnosi naknada od 300,00 kn, propisana člankom 13. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Jesu li i građani dužni plaćati tu naknadu?