List Informator
UVODNIK
Subjektivna prava glede mora, morske obale i otoka
U prvom dijelu ovog članka o subjektivnim pravima glede mora, morske obale i otoka, na temelju odredaba Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst i 55/01 – ispr.), Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06), Zakona o otocima (Nar. nov., br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06), Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (Nar. nov., br. 23/04, 101/04, 30/06 i 63/08) i drugih propisa, piše autor mr. sc. Jadranko Jug, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Također razmatra pojam, razvoj i značenje te pravni režim mora, morske obale i otoka, kao dijelova prirode koji su na temelju odredaba Ustava Republike Hrvatske proglašeni dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku, a zatim se zadržava na postojanju subjektivnih prava glede mora i morske obale putem koncesija. U drugom dijelu ovog članka, koji objavljujemo u rubrici Vlasničkopravni odnosi, nastavljamo s obradom ove teme, pišući o stjecanju koncesija na pomorskom dobru odnosno moru i morskoj obali, raspolaganju koncesijom, kao i o institutu koncesijskog odobrenja te o subjektivnim pravima glede otoka.
Autor: mr. sc. Jadranko Jug
Sadržaj
SENTENCE
Protiv odluke, u postupku isključenja iz političke stranke, sindikata i druge udruge ili organizacije, ne može se podnijeti zahtjev u smislu članka 66. Zakona o upravnim sporovima jer se njome ne dira u slobode ili prava građana zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske
SENTENCE
Stranka u sudskom postupku, koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku
SENTENCE
Kad prijedlog za ovrhu nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka, sud će odrediti da se podnesak i prilozi prepišu na trošak stranke, uz odgovarajuću primjenu propisa o sudskim pristojbama (čl. 109. st. 5. Zakona o parničnom postupku), a nije ovlašten ovrhovoditelja pozivati na dostavu daljnjeg primjerka prijedloga za ovrhu
SENTENCE
Tužitelj može u istoj tužbi istaknuti dva ili više zahtjeva koji su u međusobnoj vezi i to tako da sud prihvati sljedeći od tih zahtjeva ako ocijeni da onaj koji je istaknut ispred njega nije osnovan. Ako sud prihvati prvi postavljeni tužbeni zahtjev pa iz tog razloga odbije sljedeće zahtjeve, smatra se da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu te mu je, stoga, tuženik dužan naknaditi sve troškove postupka
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li vlasništvo posebnog dijela nekretnine postojati na, kako se to često vidi u ugovorima, »zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade«?
Vi pitate - mi odgovaramo
Stan, koji je zajednička imovina bračnih drugova, stečen je prije 1. 7. 1999., a 1995. je upisan na ime jednog bračnog druga. Bračni drug, koji je upisan kao vlasnik nekretnine, 2000. je darovnim ugovorom darovao svoju polovicu stana drugom bračnom drugu, te se oba bračna druga uknjižbom u zemljišnim knjigama vode kao suvlasnici, svaki po ½ stana. Pripada li sporni stan a u cijelosti bračnom drugu kojem je drugi bračni drug darovao svoju polovicu zajedničke imovine, ili svaki ima svoju polovicu stana koja predstavlja njihov posebni dio?
Vi pitate - mi odgovaramo
Rezident - fizička osoba, boravi u inozemstvu, na temelju važeće radne dozvole, dulje od godine dana. Smije li u inozemstvo, po osnovi poklona, osobno prenijeti u eurima veći iznos od maksimalno dopuštenog bez odobrenja Hrvatske narodne banke?
Vi pitate - mi odgovaramo
Na zamolbu tijela grada da provjeri postojanje obilježja kaznenog djela u određenim postupanjima, općinsko državno odvjetništvo dostavilo nam je negativan odgovor. Jedna od osoba u toj prepisci obratila se nadležnom tijelu u gradu, zahtjevom za pristup informacijama, na način da od grada dobije uvid u odgovor državnog odvjetništva. Jesmo li dužni uvažiti takav zahtjev?
Filteri
Arhiva brojeva