Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
List Informator
UVODNIK
Ustavne promjene i članstvo u EU
Povod ovog članka su ustavne promjene koje se pripremaju u Hrvatskom saboru. Te su promjene, barem u hrvatskim medijima, bile najavljene kao promjene koje su, u prvom redu, nužne radi ostvarivanja članstva Hrvatske u EU. U međuvremenu su, u saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pristigli brojni prijedlozi za izmjene Ustava koji nisu vezani uz članstvo Hrvatske u EU. Tako se, primjerice, traži spominjanje Državne revizije u Ustavu, proširenje ovlasti Pučkog pravobranitelja, smanjivanje ovlasti Predsjednika države, ukidanje zastare za neka kaznena djela ili jačanje prava djece.1 S druge strane, jedino što se, za sada, u medijskom prostoru pojavljuje vezano uz EU jest potreba da se izmijeni odredba o referendumu koji je predviđen člankom 141. Ustava Republike Hrvatske. Međutim, autorica u ovom tekstu ukazuje na druga bitna pitanja koja bi trebalo uključiti u ustavnu raspravu, a vezana su uz članstvo u EU.
Autor: dr. sc. Tamara Ćapeta
Sadržaj
SENTENCE
Obavijest dužniku nije pretpostavka valjanosti ugovora o ustupanju potraživanja (cesija)
SENTENCE
Utvrđenje staža nije prethodno pitanje u postupku priznavanja prava na mirovinu
SENTENCE
Ako je stečajnom vjerovniku osporeno potraživanje o kojem se prije otvaranja stečaja vodio parnični postupak, on neovisno o rješenju stečajnog suca o upućivanju u parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine, ne će pokretati novi parnični postupak, već će nastaviti prije započeti postupak preuzimanja te parnice. U slučaju da stečajni vjerovnik pokrene novi parnični postupak, sud njegovu tužbu zbog dvostruke litispendencije mora odbaciti
SENTENCE
Radnik može ostvariti pravo na izgubljenu zaradu, prouzročenu poslodavčevom odlukom o rasporedu na drugo radno mjesto uz umanjenu plaću, samo ako s uspjehom pobije tu odluku
SENTENCE
Za postupanje u sporu koji se vodi radi potraživanja za pružene komunalne usluge, nadležan je općinski sud
Vi pitate - mi odgovaramo
Sklopili smo ugovor koji nema učinak zbog toga što nije sklopljen u propisanom obliku. Prilikom sklapanja ugovora dali smo kaparu koju protivna strana ne želi vratiti jer smatra samim time što je kapara dana da je ugovor valjan. Mogu li se odredbe o kapari u Zakonu o obveznim odnosima primijeniti i ako se radi o nevaljanom ugovoru.
Vi pitate - mi odgovaramo
Javni bilježnik donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dva puta ga pokušao dostaviti ovršeniku, fizičkoj osobi. Oba puta dostavnica se vratila s napomenom »obaviješten – nije podigao pošiljku«. Može li ovrhovoditelj, u tom slučaju, zahtijevati od javnog bilježnika da dostavu rješenja o ovrsi, ovršeniku izvrši osobno kao sudski dostavljač?
Vi pitate - mi odgovaramo
Hrvatski poduzetnik koji nije banka, dao je financijski zajam poduzetniku sa sjedištem u inozemstvu. Treba li hrvatski poduzetnik platiti porez na dodanu vrijednost na kamate, po osnovi toga zajma?
Vi pitate - mi odgovaramo
Naslijedila sam 1/3 zemljišta s kućom iza pokojnog oca. Sada smo suvlasnici te nekretnine očeva sestra, moj brat i ja, svaki u 1/3 dijela. Teta tvrdi da kuća na nekretnini pripada samo njoj. Je li to točno? Ona, naime, tvrdi da su se ona i moj pokojni otac usmeno dogovorili da pola zemljišta uređuje i koristi ona, a pola on. O tome nema pisanog traga, a osim nje nitko o tome ne zna ništa pa tu tvrdnju ne može potvrditi. U zemljišnoj knjizi nekretnina se vodi kao kuća s dvorištem. Što sam, prema navedenom, ja naslijedila?