List Informator
UVODNIK
Običaji u hrvatskom trgovačkom pravu
Za običajno trgovačko pravo karakteristično je mnoštvo izvora, zbog primjenjivane široke autonomije. U Srednjem vijeku trgovački običaji bili su osnova odnosa među trgovcima, a lex mercatoria je uglavnom bila temeljena na običajima. To je trajalo do uspostavljanja nacionalnih država i donošenja nacionalnih kodifikacija. Zakonom o obveznim odnosima danas se kod nas ta pitanja uređuju cjelovito, a njegove odredbe odgovaraju onome što se preporučuje ili se već i primjenjuje na području međunarodnog trgovačkog prava. O ovoj zanimljivoj temi za naše čitatelje govori akademik JAKŠA BARBIĆ, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: akademik Jakša Barbić
Sadržaj
SENTENCE
Nepoduzimanje učinkovitih mjera radi vraćanja podnositeljici njezinog sina, kojeg je otac protupravno odveo iz Njemačke u Hrvatsku, predstavlja povredu pozitivne obveze koja proizlazi iz članka 8. Konvencije.
SENTENCE
Rok od 15 dana, u kojem je Državna komisija dužna donijeti rješenje o žalbi, nije prekluzivni rok.
SENTENCE
Okolnost da jedna od stranaka i svjedoci borave na području drugog suda nije sama za sebe razlog za delegaciju drugog suda.
SENTENCE
Ocijenjeno je da alkoholiziranost radnika na radnom mjestu predstavlja osobito tešku povredu radne obveze koja opravdava izvanredni otkaz.
SENTENCE
Naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo i o nađenim vidljivim nedostacima obavijestiti izvođača radova bez odgađanja. O skrivenim nedostacima naručitelj je dužan obavijestiti izvođača radova u subjektivnom roku od mjesec dana, unutar objektivnog roka od dvije godine od primitka obavljenog posla.
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako se utvrđuje plaća ili naknada plaće povjerenika Vlade RH u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave i tko donosi rješenje o plaći ili naknadi plaće povjerenika?
Vi pitate - mi odgovaramo
Tuženi smo 2002. godine. Tužitelj je nakon održavanja prvog ročišta za glavnu raspravu predložio nove dokaze. Snosi li on time izazvane troškove?
Vi pitate - mi odgovaramo
Poslovna zgrada koja je izgrađena prije Drugog svjetskog rata, konfiscirana je nakon Drugog svjetskog rata. Zbog prijašnje napuštenosti bila je u vrijeme konfiskacije devastirana, tako da su od nje ostali samo vanjski zidovi. Ta zgrada je kao društveno vlasništvo dana na korištenje trgovačkom poduzeću. Ono je na tim ruševinama obnovilo, u bîti izgradilo, novu zgradu, pretvorivši je u poslovno-stambeni objekt. Stanarima su stanovi pravomoćno dodijeljeni prema tada važećim propisima i odlukama trgovačkog poduzeća. Stanari su i svojim sredstvima sudjelovali u izgradnji stanova. Prijašnji vlasnik traži povrat zgrade. Stanari su podnijeli zahtjeve za otkup stanova. Podliježe li zgrada povratu? Imaju li stanari pravo na otkup?
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesu li jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne financirati gradska, općinska i županijska društva Crvenog križa. Ako jesu, prema kojem kriteriju?
Filteri
Arhiva brojeva