List Informator
UVODNIK
Običaji u hrvatskom trgovačkom pravu
Za običajno trgovačko pravo karakteristično je mnoštvo izvora, zbog primjenjivane široke autonomije. U Srednjem vijeku trgovački običaji bili su osnova odnosa među trgovcima, a lex mercatoria je uglavnom bila temeljena na običajima. To je trajalo do uspostavljanja nacionalnih država i donošenja nacionalnih kodifikacija. Zakonom o obveznim odnosima danas se kod nas ta pitanja uređuju cjelovito, a njegove odredbe odgovaraju onome što se preporučuje ili se već i primjenjuje na području međunarodnog trgovačkog prava. O ovoj zanimljivoj temi za naše čitatelje govori akademik JAKŠA BARBIĆ, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: akademik Jakša Barbić
Sadržaj
Stručni članak
S obzirom na to da se u praksi često postavljaju pitanja kako postupiti s primljenim i danim donacijama u sustavu proračunskog računovodstva, u članku dajemo kraći prikaz računovodstvenog postupanja s donacijama na nekoliko primjera.
Stručni članak
Za običajno trgovačko pravo karakteristično je mnoštvo izvora, zbog primjenjivane široke autonomije. U Srednjem vijeku trgovački običaji bili su osnova odnosa među trgovcima, a lex mercatoria je uglavnom bila temeljena na običajima. To je trajalo do uspostavljanja nacionalnih država i donošenja nacionalnih kodifikacija. Zakonom o obveznim odnosima danas se kod nas ta pitanja uređuju cjelovito, a njegove odredbe odgovaraju onome što se preporučuje ili se već i primjenjuje na području međunarodnog trgovačkog prava. O ovoj zanimljivoj temi za naše čitatelje govori akademik JAKŠA BARBIĆ, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Stručni članak
U Informatoru broj 5422 od 22. veljače 2006. objavili smo prvi dio članka, koji se bavi pitanjem ograničavanja prava vlasništva radi osiguravanja djelovanja sustava zaštite i spašavanja u slučaju katastrofa, većih nesreća i nesreća. Tada se pisalo o regulativi Republike Hrvatske koja propisuje ograničenje prava vlasništva pravnih i fizičkih osoba u slučaju prirodnih ili drugih katastrofa te većih nesreća. U drugom dijelu članka nastavlja se s prikazom i obradom Zakona o zaštiti i spašavanju.
Stručni članak
Člancima 27. i 28. Zakona o sudovima propisan je način zaštite od povrede ustavnog prava na pravedno suđenje u razumnom roku. O Zakonu o sudovima pisali smo u Informatoru, br. 5405-5408 od 24., 28. i 31. 12. 2005. te 4. 1. 2006. u dva članka, i to u članku »Razmišljanje o (ne)ustavnosti nekih odredaba (novog) Zakona o sudovima« autora i ovog članka te u članku »Novi Zakon o sudovima« autora Đure Sesse. Nastavljamo s temom započetom u prvospomenutom članku, o uvođenju usporedne nadležnosti za zaštitu ustavnog prava na suđenje u razumnom roku. Razmatraju se i kritički analiziraju odredbe članka 27. i 28. Zakona o sudovima. Autor ukazuje na njihovu nedorečenost te predlaže načine kako razriješiti time otvorene dvojbe i moguće probleme.
Stručni članak
Predmet ovog članka su odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba i 178/04) kojima se uređuje opskrba pitkom vodom i odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda i odredbe Zakona o vodama (Nar. nov., br. 107/95 i 150/05) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. nov., br. 107/95, 19/96, 88/98 i 150/05) kojima se regulira način financiranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda. Naime, Novelom Zakona o vodama (Nar. nov., br. 150/05) i Novelom Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. nov., br. 150/05) uveden je nov način financiranja te u ovom prvom nastavku pišemo o cijeni komunalne usluge i načelima, izvorima financiranja vodnog gospodarstva. U sljedećem nastavku pisat ćemo o vodnim naknadama.
Stručni članak
Autor u članku analizira postupak utvrđivanja carinske osnovice kod uvoza, elemente (stavke) koji se dodatno uračunavaju u carinsku osnovicu, kao i odbitne stavke te daje primjer utvrđivanja carinske osnovice na konkretnom primjeru.
SENTENCE
Nepoduzimanje učinkovitih mjera radi vraćanja podnositeljici njezinog sina, kojeg je otac protupravno odveo iz Njemačke u Hrvatsku, predstavlja povredu pozitivne obveze koja proizlazi iz članka 8. Konvencije.
SENTENCE
Rok od 15 dana, u kojem je Državna komisija dužna donijeti rješenje o žalbi, nije prekluzivni rok.
SENTENCE
Okolnost da jedna od stranaka i svjedoci borave na području drugog suda nije sama za sebe razlog za delegaciju drugog suda.
SENTENCE
Ocijenjeno je da alkoholiziranost radnika na radnom mjestu predstavlja osobito tešku povredu radne obveze koja opravdava izvanredni otkaz.
SENTENCE
Naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo i o nađenim vidljivim nedostacima obavijestiti izvođača radova bez odgađanja. O skrivenim nedostacima naručitelj je dužan obavijestiti izvođača radova u subjektivnom roku od mjesec dana, unutar objektivnog roka od dvije godine od primitka obavljenog posla.
Vi pitate - mi odgovaramo
Kako se utvrđuje plaća ili naknada plaće povjerenika Vlade RH u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave i tko donosi rješenje o plaći ili naknadi plaće povjerenika?
Vi pitate - mi odgovaramo
Tuženi smo 2002. godine. Tužitelj je nakon održavanja prvog ročišta za glavnu raspravu predložio nove dokaze. Snosi li on time izazvane troškove?
Vi pitate - mi odgovaramo
Poslovna zgrada koja je izgrađena prije Drugog svjetskog rata, konfiscirana je nakon Drugog svjetskog rata. Zbog prijašnje napuštenosti bila je u vrijeme konfiskacije devastirana, tako da su od nje ostali samo vanjski zidovi. Ta zgrada je kao društveno vlasništvo dana na korištenje trgovačkom poduzeću. Ono je na tim ruševinama obnovilo, u bîti izgradilo, novu zgradu, pretvorivši je u poslovno-stambeni objekt. Stanarima su stanovi pravomoćno dodijeljeni prema tada važećim propisima i odlukama trgovačkog poduzeća. Stanari su i svojim sredstvima sudjelovali u izgradnji stanova. Prijašnji vlasnik traži povrat zgrade. Stanari su podnijeli zahtjeve za otkup stanova. Podliježe li zgrada povratu? Imaju li stanari pravo na otkup?
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesu li jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne financirati gradska, općinska i županijska društva Crvenog križa. Ako jesu, prema kojem kriteriju?