List Informator
UVODNIK
Uz Konačni prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka
Razvitak informacijske tehnologije, proširenje informatičke infrastrukture i novih telekomunikacijskih usluga, te brojne promjene u političkom i gospodarskom poretku u svijetu, stvorile su izuzetnu osjetljivost u području prikupljanja i korištenja osobnih podataka u javnom i privatnom sektoru, ali i uvjete za prepoznavanje područja zaštite osobnih podataka. Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka u Republici Hrvatskoj pripremljen je u suradnji sa stručnjacima Vijeća Europe. Prijedlog zakona prihvaćen je u prvom čitanju u Hrvatskom saboru u svibnju 2002. godine, a sukladno primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na Prijedlog zakona koji su izneseni u raspravi, pripremljen je tekst Konačnog Prijedloga zakona koji se nalazi u postupku donošenja u Hrvatskom saboru, o čijem sadržaju u ovom broju piše JADRANKA JURINJAK, dipl. iur.
Autorica: Jadranka Jurinjak, dipl. iur.
Sadržaj
Stručni članak
Razvitak informacijske tehnologije, proširenje informatičke infrastrukture i novih telekomunikacijskih usluga, te brojne promjene u političkom i gospodarskom poretku u svijetu, stvorile su izuzetnu osjetljivost u području prikupljanja i korištenja osobnih podataka u javnom i privatnom sektoru, ali i uvjete za prepoznavanje područja zaštite osobnih podataka. Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka u Republici Hrvatskoj pripremljen je u suradnji sa stručnjacima Vijeća Europe. Prijedlog zakona prihvaćen je u prvom čitanju u Hrvatskom saboru u svibnju 2002. godine, a sukladno primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na Prijedlog zakona koji su izneseni u raspravi, pripremljen je tekst Konačnog Prijedloga zakona koji se nalazi u postupku donošenja u Hrvatskom saboru, o čijem sadržaju u ovom broju piše JADRANKA JURINJAK, dipl. iur.
Stručni članak
Autor u članku iznosi svoje stavove o načinu provođenja revizije pripajanja i revizije spajanja dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću u postupcima pripajanja i spajanja kao statusnim promjenama.
Stručni članak
Nakon dvogodišnje primjene Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00) uslijedile su njegove prve izmjene i dopune. Na sjednici održanoj 6. prosinca 2002. godine Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak s primjenom od 1. siječnja 2003. godine. Tim je Zakonom propisano više značajnih novosti u dijelu koje se odnose na porezne stope, poreznu osnovicu, osnovni osobni odbitak, osobni odbitak, utvrđivanje predujma poreza na dohodak i prireza kod nekih oblika dohotka, podnošenje godišnje porezne prijave i drugom koje pojašnjavamo u ovom članku. Iscrpnija pojašnjenja izmijenjenih i dopunjenih odredbi Zakona biti će, međutim, moguća tek po donošenju izmjena i dopuna postojećeg Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 54/01) i to posebice u dijelu koji se odnosi na neoporezivi dio dohotka, odnosno osobni odbitak. Izmjene i dopune toga Pravilnika donijet će se početkom 2003. godine. I bez usklađenja odredbi postojećeg Pravilnika s izmijenjenim i dopunjenim Zakonom, većih teškoća pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak ne bi smjelo biti, jer se odredbe Zakona koje treba pojasniti i proširiti Pravilnikom, uglavnom odnose na postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza, a na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
Stručni članak
U članku su ukratko izložene promjene u oporezivanju premija osiguranja, koje su uslijedile donošenjem Zakona o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila te Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, a koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2003.
Stručni članak
Imovinske odnose bračnih drugova reguliraju članci 251.- 261. Obiteljskog zakona (Nar. nov., br. 162/98). Te se odredbe na odgovarajući način primjenjuju i na imovinske odnose izvanbračne zajednice žene i muškarca koja je trajala dulje vrijeme. Navedeni članci su kratki i jasni, i naizgled se čini da se u praksi ne stvaraju dvojbe oko pitanja što predstavlja vlastitu imovinu, a što bračnu stečevinu bračnih drugova. No, dvojbe ipak postoje, pa autorica ukazuje na njih, istovremeno nudeći neka praktična rješenja. Možemo zaključiti da će o tom pitanju posljednju riječ ipak reći sudska praksa.
Stručni članak
Nedavno je u Narodnim novinama br. 136/02 objavljen pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. To kao i nadolazeći blagdani i neradni dani prilika su da damo prikaz odredaba tog Zakona i podsjetimo se na prava radnika u dane blagdana, neradnih dana i spomendana.
SENTENCE
Postupak se može ponoviti po službenoj dužnosti samo uz sudjelovanje stranke o čijem je pravu riješeno ranijim aktom.
SENTENCE
Za suđenje u sporu između osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost radi povrata samovlasnooduzetih stvari ili isplatu njihove vrijednosti nadležan je općinski sud.
SENTENCE
Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili se osoba oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati niti kao zastupnik člana društva.Postojanje sukoba interesa između društva i člana društva treba biti vidljivo iz zapisnika, a u protivnom nije valjano isključenje prava glasa člana društva.
SENTENCE
Radnik ne može s osnovom zahtijevati zaključenje ugovora o radu na neodređeno vrijeme nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme koji je poništen u sudskom postupku kad je nakon isteka tog roka zaključivao nove ugovore o radu na određeno vrijeme koje nije pobijao.
SENTENCE
Putni nalog koji nije popraćen priloženim računima o faktičnom trošku i izvješću o obavljenom putu i rezultatima tog puta, nije knjigovodstvena isprava u smislu odredbi Zakona o računovodstvu.
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li se pokrenuti i voditi upravni postupak radi donošenja rješenja o oduzimanju predmeta čijom je izradom i stavljanjem u promet počinjeno kazneno djelo iz odredbe čl. 230. st. 1. Kaznenog zakona i zbog čega je počinitelju izrečena mjera upozorenja (uvjetna osuda s rokom kušnje od 1. godine), a sud nije donio rješenje kojim bi se predmeti oduzeli i vratili?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ako je poslodavac dužan radnicima isplatiti božićnicu, dobivaju li svi radnici isti novčani iznos božićnice ili ne? Naime, zanima nas dobivaju li radnici koji rade nepuno radno vrijeme isti iznos božićnice kao i radnici koji rade puno radno vrijeme?
Vi pitate - mi odgovaramo
Obveznik smo poreza na dodanu vrijednost. S obzirom na to da u ovoj godini nećemo ostvariti promet veći od 85.000,00 kuna, zanima nas što moramo poduzeti u smislu izlaska iz sustava PDV-a?
Vi pitate - mi odgovaramo
U kojem se slučaju terenski dodatak smatra plaćom radnika koji je po potrebi izvršenja posla boravio izvan sjedišta svog poslodavca?