Informator broj 5533 od 17. ožujka 2007.

UVODNIK

U povodu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o neustavnosti poreza:
• na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište
• na nekorištene poduzetničke nekretnine
• na neizgrađeno građevno zemljište

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2001. godine (Nar. nov., br. 59/01) u porezni sustav Republike Hrvatske uvedena su tri nova poreza, i to: porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine i porez na neizgrađeno građevno zemljište. Svojom Odlukom, od 21. veljače ove godine (Nar. nov., br. 26/07), Ustavni sud Republike Hrvatske sva ta tri poreza proglasio je neustavnim. Dakako, valja se zapitati kako je bilo moguće da se takvi porezni oblici uopće i uključe u naš porezni sustav, ali i kako to da su se oni ipak tako dugo zadržali i primjenjivali. O tome zašto su ti porezi uvedeni, zašto su očekivano ukinuti, piše autorica dr. sc. Barbara Jelčić, profesor u mirovini Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Autor: dr.sc. Barbara Jelčić

Sadržaj

U povodu Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o neustavnosti poreza:
Autor: Barbara Jelčić

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2001. godine (Nar. nov., br. 59/01) u porezni sustav Republike Hrvatske uvedena su tri nova poreza, i to: porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine i porez na neizgrađeno građevno zemljište. Svojom Odlukom, od 21. veljače ove godine (Nar. nov., br. 26/07), Ustavni sud Republike Hrvatske sva ta tri poreza proglasio je neustavnim. Dakako, valja se zapitati kako je bilo moguće da se takvi porezni oblici uopće i uključe u naš porezni sustav, ali i kako to da su se oni ipak tako dugo zadržali i primjenjivali. O tome zašto su ti porezi uvedeni, zašto su očekivano ukinuti, piše autorica dr. sc. Barbara Jelčić, profesor u mirovini Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Preuzimanje duga u skladu s novim Zakonom o obveznim odnosima
Autor: Jelena Čuveljak

Stručni članak

Do promjene dužnika u obveznom odnosu može doći na više načina, od kojih su preuzimanje duga, pristupanje dugu i preuzimanje ispunjenja posebno uređeni u čl. od 96. do 103. novoga Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05). U svim tim slučajevima radi se o pristupanju treće osobe dužnikovom dugu, s tim da se kod ugovora o preuzimanju duga sam dužnik u potpunosti oslobađa svoje obveze prema vjerovniku, dok sam sadržaj postojećeg obveznog odnosa ostaje neizmijenjen. Stoga se jedino kod preuzimanja duga može govoriti o pravoj promjeni osobe dužnika U ovom članku analiziraju se odredbe o preuzimanju duga sadržane u novom Zakonu o obveznim odnosima, kojima se regulira preuzimanje duga, učinci preuzimanja duga te mogući prigovori, uz osvrt na dosadašnje uređenje ovog instituta.

Novi Zakon o popisima birača
Autor: Julijano Dropulić

Stručni članak

Novi Zakon o popisima birača (Nar. nov., br. 19/07) stupio je na snagu 16. veljače 2007. godine odnosno danom objave u Narodnim novinama. Tim Zakonom uređen je sadržaj zbirke osobnih podataka o biračkom pravu, način vođenja zbirke, postupak upisa, ispravci, brisanje, provjera upisa, zaključivanje i potvrđivanje, izrada izvadaka i izdavanje isprava. Autor u članku obrađuje odredbe novog Zakona o popisima birača, čijim je donošenjem nakon 15 godina prestao važiti Zakon o popisima birača (Nar. nov., br. 19/92), te istovremeno iznosi i određene dvojbe o primjeni nekih odredaba novog Zakona o popisima birača u praksi i tih odredaba u odnosu na druge propise kojima se regulira status građana.

Sudovi - pravo na pristup informacijama
Autor: Marijan Vugić

Stručni članak

Autor raspravlja o tome treba li se u okviru prava na pristup informacijama dopustiti ili ne televizijsko snimanje glavne rasprave u parničnom postupku. Razmatra postojeći zakonski okvir te se zalaže da zakonodavac izričito propiše je li takva mogućnost prikupljanja informacija dopuštena ili nije.

Primjena članka 8. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
Autor: Koraljka Ladišić-Masnec

Stručni članak

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06), koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006., na drukčiji način regulira radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Autorica u članku piše o zakonskoj regulativi te daje odgovore na pojedina pitanja vezana uz primjenu članka 8. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koja je izazvala polemike u odnosu na djelokrug tijela lokalne samouprave odnosno na ovlasti predstavničkog tijela i poglavarstva prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje i 129/05) a i s obzirom na rijetke sjednice poglavarstva i mogućnosti donošenja rješenja o produljenju radnog vremena.

Koja se imovina mora prijaviti nadležnom poreznom tijelu do 31. ožujka 2007.
Autor: Desanka Đikandić

Stručni članak

Nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo kao neustavne neke odredbe Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93 - 132/06), a prema kojima su općine i gradovi mogli uvoditi poreze na nekorištenje nekretnina, kao što su porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, neizgrađeno građevno zemljište i nekorištene poduzetničke nekretnine, vlasnici takvih nekretnina ne će više plaćati taj porez pa ni podnositi podatke o vlasništvu. Kao što je na uvodnim stranicama obrazloženo, Ustavni sud Republike Hrvatske ocijenio je da navedeni porezi imaju obilježje kaznenih poreza kojima se vlasnik - porezni obveznik, kažnjava jer je propustio koristiti nekretninu određenu osporenim Zakonom, a ta obveza nije u skladu s Ustavom dopuštenim ograničenjima prava vlasništva. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske objavljena je u Narodnim novinama, br. 26/07. Tako sada postoji obveza prijave vlasništva kuća za odmor te prijava obavljanja djelatnosti u nepokretnom kulturnom dobru (spomenička renta).

Optantska imovina u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske
Autor: Robert Peček

Stručni članak

U posljednje vrijeme učestale su rasprave u našem političkom životu glede Ugovora o miru s Italijom i o imovini koja je, na temelju tog Ugovora, prenesena u vlasništvo bivše Jugoslavije, odnosno tada u društveno vlasništvo, a sada u vlasništvo općina i gradova na čijem se području ta imovina nalazi. U praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske povremeno se, također, pojavljuju predmeti u kojima se osporava prijenos tzv. optantske imovine u vlasništvo pojedinih općina na području Republike Hrvatske, a na koje se odnosi navedeni Ugovor o miru s Republikom Italijom. U članku prikazujemo nekoliko odluka koje se neposredno odnose na tu imovinu.

Odlučivanje o naknadi parničnih troškova
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad tužitelj smanji tužbeni zahtjev, naknadu parničnih troškova, koji se odnose na smanjeni dio zahtjeva, tuženik može zatražiti prije donošenja odluke o glavnoj stvari, zajedno sa zahtjevom za naknadu ostalih troškova obračunanih prema smanjenom tužbenom zahtjevu.

Prekršaji protiv gospodarstva
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Osoba koja je korisnik mjernog ili drugog uređaja energetskog sustava, a verbalno se protivi da ovlašteni predstavnik energetskog subjekta isključi mjerni ili drugi uređaj i stoga on ne bude isključen, počinila je time prekršaj iz čl. 36. st. 1. t. 2. i st. 3. Zakona o energiji.

Stečajni postupak - raspravljanje u parnici radi utvrđenja osporene tražbine
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Da bi sud mogao raspravljati o osnovanosti tražbine, osporene u stečajnom postupku, mora izvršiti uvid u rješenje stečajnog suca kojim je stečajnog vjerovnika uputio na parnicu radi utvrđivanja te tražbine, odnosno osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja.

Upis u zemljišne knjige - prethodno pitanje
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Uknjižba prava vlasništva na temelju rješenja o nasljeđivanju nije spor glede prava vlasništva niti je prethodno pitanje u postupku upisa u posjedovni list.

Nasljeđivanje - izjava o ustupanju nasljednog dijela

Vi pitate - mi odgovaramo

Kakav je oblik izjave kojom se jedan od nasljednika odriče nasljedstva u korist drugog ili drugih sunasljednika?

Parnični postupak – opunomoćenik

Vi pitate - mi odgovaramo

Koje posljedice mogu nastupiti ako pravnu osobu u postupku zastupa osoba koja je s njome u radnom odnosu i nema položen pravosudni ispit, a vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna?

Zakon o nasljeđivanju - nasljednička zajednica

Vi pitate - mi odgovaramo

Na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi upisani su nasljednici, uz napomenu u vlastovnici: »Nasljednička zajednica«. Ni u rješenju o nasljeđivanju, a ni u zemljišnoj knjizi nema stoga oznake dijela koji bi pripadao pojedinom od nasljednika. Može li jedan od nasljednika, bez suglasnosti drugoga, otuđiti svoj udjel iz te nasljedničke zajednice?

Vjerodostojnost godišnjeg financijskog izvještaja na CD-u prilikom predaje u Registar godišnjih financijskih izvještaja

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo je odlučilo da preda svoj godišnji financijski izvještaj u Registar na CD-u. Je li za vjerodostojnost dokumentacije financijskog izvještaja na CD-u prilikom predaje u Registar dovoljan CD?

Filteri