Pitanje zaštite prava intelektualnog vlasništva na internetu danas je važnije nego ikad. Dinamičan razvoj digitalnih tehnologija, globalna dostupnost sadržaja te brza i često anonimna razmjena informacija otvorili su niz novih mogućnosti, ali istodobno i stvorili ozbiljne izazove za nositelje prava intelektualnog vlasništva.

U tom kontekstu, građanskopravna zaštita prava intelektualnog vlasništva u slučaju povreda počinjenih putem interneta sve je složenija i zahtijeva specifičan pristup. Posebno se ističe problem postizanja ravnoteže između prava intelektualnog vlasništva i prava na zaštitu osobnih podataka – dvaju prava koja su u pravu Europske unije uzdignuta na razinu temeljnih prava.

Knjiga Građanskopravna zaštita prava intelektualnog vlasništva na internetu u svjetlu odluka Suda Europske unije primarno se bavi tim osjetljivim i iznimno složenim odnosom, s posebnim naglaskom na pitanje dokazivanja: kako utvrditi da je neko pravo povrijeđeno, kako dokazati tko je počinitelj povrede, na koji način prikupiti i upotrijebiti relevantne podatke, a da se pritom ne povrijede prava drugih, osobito pravo na zaštitu privatnosti.

U digitalnom prostoru, koji nije opipljiv i ne poznaje klasične geografske granice, dokazivanje postaje znatno složenije negoli u analognom svijetu. S obzirom na to da su tradicionalna pravila o sudskoj nadležnosti i mjerodavnom pravu oblikovana u kontekstu fizičkog svijeta, njihova primjena na povrede koje se događaju na internetu često dovodi do brojnih nejasnoća i praktičnih poteškoća.

U knjizi se stoga detaljno analiziraju tipični oblici povreda prava intelektualnog vlasništva na internetu, od neovlaštenog streaminga i učitavanja sadržaja na platforme, do trgovine krivotvorenim proizvodima putem interneta.

Također se obrađuju pitanja identifikacije počinitelja, uključujući tehničke i pravne alate koji su dostupni nositeljima prava, kao i pravne zapreke s kojima se pri tome suočavaju. Posebna pažnja posvećena je postupcima otkrivanja identiteta počinitelja, mogućnostima dobivanja podataka od internetskih posrednika i

Intelektualno vlasništvo na internetu - generirano obrojavanje.indd 13 21-May-26 5:30:20 PM ograničenjima koja proizlaze iz propisa o zaštiti osobnih podataka i tajnosti elektroničkih komunikacija.

Uz to, razmatraju se pravni mehanizmi koji stoje na raspolaganju nositeljima prava, od privremenih mjera i zahtjeva za dostavu podataka, do sudskih naloga i tužbi za naknadu štete. Analizira se i pitanje sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u prekograničnim situacijama, koje su u ovom kontekstu gotovo pravilo, a ne iznimka.

Naposljetku, knjiga se bavi i odgovornošću internetskih posrednika, pružatelja različitih internetskih usluga i platformi, osobito u svjetlu prakse Suda Europske unije, koja je postupno redefinirala granice njihove odgovornosti, osobito ako posrednici imaju aktivniju ulogu u širenju povreda ili od njih ostvaruju znatnu ekonomsku korist. Knjiga je namijenjena studentima prava, odvjetnicima, sudcima, nositeljima prava intelektualnog vlasništva, zakonodavcima, ali i svim drugim stručnjacima koji se bave zaštitom prava u digitalnom okružju.

U njoj čitatelj može saznati, među ostalim, kako prepoznati i dokumentirati povredu na internetu, koje pravne i tehničke korake poduzeti za utvrđivanje počinitelja, koji se podatci mogu zatražiti od internetskih posrednika, kome se obratiti za zaštitu prava, u kojoj državi pokrenuti postupak, kao i kakve privremene mjere ili sudske naloge može zatražiti.

Ova je knjiga plod intenzivnog rada i tijekom sveučilišnog interdisciplinarnoga specijalističkog studija intelektualnog vlasništva u Zagrebu i na konkretnim predmetima u ulozi sudskog savjetnika na Sudu Europske unije, u kabinetu slovenskoga sudca prof. dr. sc. Marka Ilešiča. Od srca zahvaljujem mentorici i recenzentici, prof. dr. sc. Romani Matanovac Vučković, kao i pokojnom sudcu, prof. dr. sc. Marku Ilešiču, bez njihove podrške i stručnosti ovo djelo ne bi bilo moguće. Također zahvaljujem kolegi Mladenu Milošu, mag. iur., na nesebično poklonjenoj lekturi rukopisa završnog rada na temelju kojega je nastala ova knjiga. Zahvaljujem i recenzentici izv. prof. dr. sc. Ani Rački Marinković te glavnoj urednici Novog informatora, Slavici Banić, dipl. iur., na svim konstruktivnim komentarima i prijedlozima.

Iako knjiga ne teži pružiti sve odgovore, njezina je svrha ponuditi strukturiran i praktičan pregled ključnih pravnih pitanja i mehanizama zaštite prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okružju, ali i potaknuti zakonodavca na razmatranje mogućih, sveobuhvatnih rješenja de lege ferenda, osobito u pogledu trenutačno manjkave pravne osnove za pohranu, pristup i analizu podataka o prometu, koji su od ključne važnosti za učinkovitu zaštitu prava na internetu.

Nadam se da će čitatelju poslužiti kao koristan alat za razumijevanje ove iznimno složene tematike te kao podloga za učinkovitiju primjenu pravnih pravila, daljnja istraživanja, stručne rasprave i pronalaženje konkretnih rješenja u praksi.

Knjiga odražava stanje propisa i sudske prakse na dan 10. veljače 2026.

Danijel Stanković