Informator broj 6948-6949 od 13. srpnja 2026. i 20. srpnja 2026.

UVODNIK

(Ne)dopušteni učinci prijelaznih zakonskih odredaba - odluka USRH-a U-i-2767/2025 U-I-2768/2025 od 31. ožujka 2026.

Jednak položaj usporedivih skupina adresata u odnosu na zakonom propisana prava i ovlasti u "prizmi i objektivu" su Ustavnog suda Republike Hrvatske u postupcima pokrenutim prijedlogom (ili zahtjevom) podnositelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom. Riječ je o jednom dijelu nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske propisane za slučajeve kada zakonodavac izmjenama ili dopunama izmjenjuje/dopunjuje već postojeću zakonsku odredbu, ili postojeći (stari) zakon u cijelosti izmjenjuje donoseći novi (istovrstan) zakon.

U ovom članku autorica se osvrće na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2767/2025, U-I-2768/2025 od 31. ožujka 2026. (Nar. nov., br. 39/26), donesenu u postupku pokrenutom po prijedlogu dvoje predlagatelja za ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 36/24), a koji je bio uvršten u prijelazne i završne odredbe. Tom zakonskom odredbom (između ostalih) zakonodavac je propisao moguću primjenu novog zakona na postupke koji u vrijeme njegova stupanja na snagu nisu okončani, ali je propisao i iznimke od tog pravila kao "moguću produženu" primjenu (starog) Zakona o upravnim sporovima na postupke upravnog spora i nakon stupanja na snagu novoga.

Ustavni sud Republike Hrvatske iznimno rijetko u postupcima pokrenutim za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske "zahvaća i ulazi" ocjenom u prijelazne i završne zakonske odredbe. Međutim, u postupku čiji prikaz autorica daje, nakon provedene ustavnosudske analize, je ocijenio nesuglasnost s Ustavom Republike Hrvatske osporenog stavka 2. članak 169. Zakona o upravnim sporovima, pa u nastavku prezentira i razloge za takvu odluku.

Autorica: Renata Gerkam Rudec, mag.iur.

Sadržaj

(Ne)dopušteni učinci prijelaznih zakonskih odredaba
Autor: Renata Gerkman Rudec

Stručni članak

Jednak položaj usporedivih skupina adresata u odnosu na zakonom propisana prava i ovlasti u "prizmi i objektivu" su Ustavnog suda Republike Hrvatske u postupcima pokrenutim prijedlogom (ili zahtjevom) podnositelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom. Riječ je o jednom dijelu nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske propisane za slučajeve kada zakonodavac izmjenama ili dopunama izmjenjuje/dopunjuje već postojeću zakonsku odredbu, ili postojeći (stari) zakon u cijelosti izmjenjuje donoseći novi (istovrstan) zakon. U ovom članku autorica se osvrće na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2767/2025, U-I-2768/2025 od 31. ožujka 2026. (Nar. nov., br. 39/26), donesenu u postupku pokrenutom po prijedlogu dvoje predlagatelja za ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 36/24), a koji je bio uvršten u prijelazne i završne odredbe. Tom zakonskom odredbom (između ostalih) zakonodavac je propisao moguću primjenu novog zakona na postupke koji u vrijeme njegova stupanja na snagu nisu okončani, ali je propisao i iznimke od tog pravila kao "moguću produženu" primjenu (starog) Zakona o upravnim sporovima na postupke upravnog spora i nakon stupanja na snagu novoga. Ustavni sud Republike Hrvatske iznimno rijetko u postupcima pokrenutim za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske "zahvaća i ulazi" ocjenom u prijelazne i završne zakonske odredbe. Međutim, u postupku čiji prikaz autorica daje, nakon provedene ustavnosudske analize, je ocijenio nesuglasnost s Ustavom Republike Hrvatske osporenog stavka 2. članak 169. Zakona o upravnim sporovima, pa u nastavku prezentira i razloge za takvu odluku.

Traditio iuridica: Accusatione pendente, promoveri ad dignitatem quis non debet
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Accusatione pendente, promoveri ad dignitatem quis non debet, lat. dok postoji optužba, ne smije biti promaknut u (crkveno) dostojanstvo, brokarda je izvedena iz naslova dekretala sadržanog u zbirci kanonskog prava Liber Extra iz 1234. godine, X 5, 1, 4, kojim je propisano da za vrijeme dok traje kazneni postupak protiv određene osobe ona ne može biti promaknuta u crkvenu službu, odnosno preuzeti određeno crkveno dostojanstvo.

Femicid kao samostalno kazneno djelo: komparativna analiza kaznenopravnog okvira Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Autor: Ivan Gržić

Stručni članak

U Informatoru, br. 6946 - 6947 objavili smo prvi dio članka, u kojem je autor pojasnio pojam kaznenog djela femicida i način na koji je to kazneno djelo ugrađeno u kaznenopravni sustav Republike Hrvatske. U nastavku pojašnjava kako je ubojstvo ženske osobe sankcionirano u kaznenopravnom sustavu Bosne i Hercegovine i utvrđuje razlike u tretmanu toga kaznenog djela.

Budućnost rada: suradnja čovjeka i umjetne inteligencije
Autor: Božica Jurković

Stručni članak

Budućnost rada oblikovana je sve snažnijom suradnjom čovjeka i umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija preuzima zadatke koji zahtijevaju brzinu, preciznost i obradu velikih količina podataka, dok ljudi ostaju ključni u područjima emocionalne inteligencije, etičkog prosuđivanja i kreativnog razmišljanja. Umjesto zamjene ljudskog faktora, umjetna inteligencija postaje partner koji povećava produktivnost i otvara prostor za kompleksnije oblike djelovanja. U ovom članku autorica analizira odnos čovjeka i umjetne inteligencije u kontekstu suvremenih potreba tržišta rada, s posebnim naglaskom na njihove komplementarne uloge i utjecaj na organizacijske procese. Posebno obrađuje regulatorni okvir Europske unije, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i Uredbu (EU) br. 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji, u cilju sagledavanja nekih izazova u njihovoj primjeni.

Granice komunalne regulacije oglašavanja i sudske interpretacije prijelaznih rokova
Autor: Ante Drezga

Stručni članak

Visoki upravni sud Republike Hrvatske je svojom presudom potvrdio široku ovlast Grada Zagreba da radi komunalnog reda i zaštite vizualnog identiteta grada uređuje postavljanje reklama i reklamnih panoa, uključujući i na privatnim nekretninama vidljivima s javne površine. Istodobno, ukinuo je odredbe kojima je Grad Zagreb bez zakonske osnove propisao plaćanje naknade za panoe istaknute na tuđim nekretninama, određivanje naknade prepustio gradonačelniku i zahtijevao sklapanje ugovora prije izdavanja odobrenja za postavljanje panoa. Autor u članku prikazuje ključna stajališta Suda te se posebno osvrće na dvije dvojbene točke presude: ograničenje velikih reklamnih panoa prema svrsi oglašavanja i sudsko tumačenje početka tijeka prijelaznog roka za usklađivanje postojećih panoa s novim komunalnim režimom.

Vremeplov: Pravila nogometne igre – 1863.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Prva pravila nogometne igre (engl. Laws of the Game) datiraju iz 1863. godine, kada je osnovan prvi i danas najstariji Nogometni savez (engl. The Football Association) za Englesku, Krunske posjede Jersey, Gernesey i otok Man, a napisao ih je prvi tajnik saveza, Ebenezer Cobb Morley. 

Imovinska korist od kaznenog djela
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Imovinska korist koja se treba oduzeti, ako se utvrdi da je ostvarena kaznenim djelom, nije samo izravna korist koja se sastoji od svakog uvećanja ili sprječavanja umanjenja imovine do kojeg je došlo počinjenjem kaznenog djela, nego to može biti i neizravna korist, dakle svaka druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u koju je ona promijenjena ili pretvorena.

Pravično suđenje - trošak zastupanja po odvjetniku izvan sjedišta suda
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Da bi revizija bila djelotvoran mehanizam za prevladavanje nekonzistentnosti sudske prakse, Vrhovni sud mora adekvatno razmotriti postavljeno pravno pitanje i prethodnu praksu Vrhovnog suda koja se na njega odnosi.

Obvezno pravo – pobude za sklapanje ugovora – nedopuštena pobuda – ugovor bez učinka
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ugovor sklopljen zbog nedopuštene pobude koja je bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor, a što je drugi ugovaratelj znao ili morao znati, nije ništetan, već je bez učinka među ugovornim strankama sukladno članku 273. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima pa je pravilno odbiti tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje njegove ništetnosti.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju – pretpostavke za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi ozljede na radu
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Postupak priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po osnovi ozljede na radu, ne pretpostavlja nužno postojanje prekršajne ili kaznenopravne odgovornosti, već se postojanje neodgovornog ili nesavjesnog ponašanja utvrđuje prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Novák protiv Češke
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Sudovi su povrijedili očevo pravo na poštovanje obiteljskog života jer su odlukom o povjeravanju djece na čuvanje i odgoj majci efektivno legitimizirali njezino nezakonito preseljenje djece.

Prihodi poslovanja jedinice lokalne samouprave

Vi pitate - mi odgovaramo

Dopuštena masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinici lokalne samouprave određuje se u postotku od prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u godini koja prethodi godini izrade proračuna. S tim u vezi, molimo da nam pojasnite što čini prihode poslovanja jedinice lokalne samouprave za potrebe utvrđivanja dopuštene mase sredstava za plaće.

Prijava JLS-a kao sudionika projekta financiranog od EU-a

Vi pitate - mi odgovaramo

Prijavljujemo se na natječaj za financiranje projekta iz sredstava EU-a, a jedan od partnera na projektu je i Općina na čijem području djelujemo. U obrascima koje treba popuniti i priložiti prijavi navode se i podaci o registraciji pravnih osoba koje će sudjelovati u projektu. S tim u vezi, molimo da nam odgovorite gdje se registriraju jedinice lokalne samouprave, odnosno koje podatke o registraciji trebamo upisati u obrazac?

Prigovor na privremeno porezno rješenje

Vi pitate - mi odgovaramo

Do kojeg se roka može uložiti prigovor na privremeno porezno rješenje kojim se utvrđuje predujam poreza na dohodak i na koji način te ovisi li o tome je li Porezna uprava već izvršila povrat poreza?

Dodatni rad medicinskog tehničara

Vi pitate - mi odgovaramo

Dom za odrasle osobe, ustanova koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, zaposlila je na ugovor o dodatnom radu dva medicinska tehničara iz jedne bolnice. Primjenjuje li se u ovom slučaju Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca i treba li zdravstveni djelatnik sklopiti ugovor s bolnicom kako nalaže pravilnik?

Filteri