Informator broj 6957 od 14. rujna 2026.

UVODNIK

Naknada troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti u postupku izravne naplate nakon zaključka sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2026.

U ovom članku autor razmatra zaključak usvojen na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2026., kojim je zauzeto stajalište da ovrhovoditelju kojega zastupa odvjetnik u postupku izravne naplate pokrenutom u povodu javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne pripada naknada troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti. Polazeći od obveze javnoga bilježnika iz članka 283. Ovršnog zakona da tu potvrdu stavi i bez zahtjeva ovrhovoditelja, autor pokazuje da se razlikovni kriterij zauzetoga stajališta ne nalazi u potrebnosti pribave klauzule za provedbu izravne naplate, nego u postojanju radnje koju bi ovrhovoditelj poduzeo. Iz toga se argumentacijom a contrario izvodi da ovrhovoditelju u postupku pokrenutom na temelju sudske ovršne isprave takva naknada i dalje pripada. Analizom prijašnje prakse zaključuje da zaključak iz 2026. ne odstupa od pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. lipnja 2023. ni od revizijskih odluka donesenih u istom razdoblju, nego njihov doseg sadržajno sužava. Naposljetku, u svjetlu presude u predmetima Hann-Invest i dr. te brisanja članka 40. Zakona o sudovima, razmatra pravnu snagu ovakvih zaključaka.

Autor: Tomislav Špiljak

Sadržaj

Naknada troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti u postupku izravne naplate nakon zaključka sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2026.
Autor: Tomislav Špiljak

Stručni članak

U ovom članku autor razmatra zaključak usvojen na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2026., kojim je zauzeto stajalište da ovrhovoditelju kojega zastupa odvjetnik u postupku izravne naplate pokrenutom u povodu javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne pripada naknada troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti. Polazeći od obveze javnoga bilježnika iz članka 283. Ovršnog zakona da tu potvrdu stavi i bez zahtjeva ovrhovoditelja, autor pokazuje da se razlikovni kriterij zauzetoga stajališta ne nalazi u potrebnosti pribave klauzule za provedbu izravne naplate, nego u postojanju radnje koju bi ovrhovoditelj poduzeo. Iz toga se argumentacijom a contrario izvodi da ovrhovoditelju u postupku pokrenutom na temelju sudske ovršne isprave takva naknada i dalje pripada. Analizom prijašnje prakse zaključuje da zaključak iz 2026. ne odstupa od pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. lipnja 2023. ni od revizijskih odluka donesenih u istom razdoblju, nego njihov doseg sadržajno sužava. Naposljetku, u svjetlu presude u predmetima Hann-Invest i dr. te brisanja članka 40. Zakona o sudovima, razmatra pravnu snagu ovakvih zaključaka.

Traditio iuridica: In ambiguis rebus humaniorem sententiam sequi oportet
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

In ambiguis rebus humaniorem sententiam sequi oportet, lat. u dvojbenim stvarima treba slijediti humanije rješenje, izreka je rimskog pravnika Ulpijana kojom je izraženo jedno od načela tumačenja pravnih poslova prihvaćeno u rimskoj pravnoj tradiciji.

Ne bis in idem i pitanje dvostrukog kažnjavanja u paralelnim postupcima
Autor: Tena Tomljanović

Stručni članak

Načelo ne bis in idem jamči da se nikome ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti za isto kazneno djelo nakon što je o njemu već donesena pravomoćna presuda. U praksi se, međutim, često javlja pitanje odnosa kaznenog i prekršajnog postupka koji proizlaze iz istog životnog događaja. U ovom članku autorica analizira kriterije koje je Europski sud za ljudska prava utvrdio u presudi A. i B. protiv Norveške za ocjenu dopuštenosti paralelnog vođenja tih postupaka te prikazuje njihovu primjenu u presudi Općinskog suda u Dubrovniku K-179/2023. Analiza pokazuje kako se u suvremenoj sudskoj praksi usklađuje zaštita načela ne bis in idem s potrebom učinkovitog sankcioniranja protupravnih ponašanja kroz različite pravne režime.

Crtice iz upravnog prava: Kada se o prigovoru ne mora donijeti rješenje?
Autor: Alen Rajko

Stručni članak

O prigovoru izjavljenom na temelju Zakona o općem upravnom postupku donosi se rješenje, ali ne u svakom slučaju. Autor podsjeća na situacije u kojima se rješenje o prigovoru ne donosi, kako je to već i potvrdila sudska praksa.

AI incidenti i odgovornost
Autor: Anica Drmić Kunić

Stručni članak

Širenje sustava umjetne inteligencije u ključnim sektorima gospodarstva i društva prati rastuća izloženost rizicima, dok se dosadašnji pravni odgovor pretežno oslanja na reaktivne mehanizme odgovornosti. Organizacija za europsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je u veljači 2025. zajednički okvir za prijavu AI incidenata. Članak analizira OECD-ov zajednički okvir koji predlaže jedinstvenu metodologiju izvještavanja, a posebna pozornost posvećena je taksonomiji veza između AI sustava i incidenta. Autorica kritički razmatra dobrovoljni karakter okvira te njegovu relevantnost u kontekstu povlačenja Direktive o odgovornosti za umjetnu inteligenciju i ograničenog dosega revidirane Direktive o odgovornosti za neispravne proizvode.

Presumirano povlačenje tužbe u zakonodavstvu i sudskoj praksi
Autor: Vladimir Vučković

Stručni članak

Parničnim postupkom predviđeno je da se, u slučajevima određenim zakonom, ima smatrati da je tužitelj povukao tužbu. Uz prikaz zakonodavnog uređenja, autor u ovom članku daje sustavan prikaz stajališta koja su u odnosu na presumirano povlačenje tužbe zauzeta u sudskoj praksi.

Vremeplov: Sporazumi iz Camp Davida o odnosima Egipta i Izraela – 17. rujna 1978.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Osnivanjem države Izrael na području Palestine, 1947., te njezinim proglašenjem 1948. započeo je prvi arapsko-izraelski rat, koji se pretvorio u višedesetljetni sukob između ove zemlje i susjednih arapskih država Egipta, Sirije, Libanona i Jordana, koje su stale na stranu Palestinaca u njihovoj borbi za očuvanje teritorija i identiteta. 

Nagodba – odricanje od prava na naknadu štete
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Kada se tužiteljica nagodbom odrekla daljnjih potraživanja po štetnom događaju, za odluku o zahtjevu za naknadu buduće štete zbog izgubljene zarade zbog privremene nesposobnosti za rad odlučno je je li tužiteljica u trenutku potpisivanja nagodbe znala da će joj nastati šteta u obliku izgubljene zarade pa kako je tužiteljica izgubljenu zaradu trpjela u trenutku potpisivanja nagodbe i znala je da će je trpjeti ubuduće, tako je nagodbom obuhvaćeno i utuženo potraživanje naknade izgubljene zarade.

Trgovačko pravo – statusne promjene – podjela s preuzimanjem – pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U parnici koja se vodi radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, kada je podjela društva s preuzimanjem upisana u sudski registar prije otvaranja stečajnog postupka, o osnovanosti zahtjeva za utvrđenje da je ugovor o podjeli bez učinka prema stečajnoj masi i za vraćanje imovinskih koristi odlučuje se primjenom Zakona o trgovačkim društvima kao lex specialis, pri čemu se nakon upisa podjele takav ugovor više ne može pobijati niti se može utvrđivati njegova ništetnost.

Pravo na suđenje u razumnom roku - pretpostavke dopuštenosti ustavne tužbe
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Podnositelj ne mora koristiti žalbu kad mu je usvojen zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, ali ustavnu tužbu ne može podnijeti prije proteka roka određenog prvostupanjskim rješenjem za okončanje sudskog postupka.

Zakon o prebivalištu – odjava prebivališta
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ishod upravnog postupka pokrenutog radi odjave prebivališta ovisi o tome ima li osoba o kojoj je riječ na adresi prijavljenog prebivališta stvarno i trajno središte životnih interesa ili na tu adresu dolazi samo povremeno.

Procesno pravo – pravila o teretu dokazivanja (prijenos ugovora)
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Teret dokazivanja istinitosti sadržaja isprave, uključujući i činjenicu da je isprava potpisana od osobe koja je navedena kao potpisnik, koju u svrhu dokaza predaje u spis, na stranci je koja se na tu ispravu poziva.

NADA Austria i dr.
Sud: Sud Europske unije

SENTENCE

Nacionalni propis kojim se nacionalnim antidopinškim tijelima nalaže obveza objave na internetu imena sportaša sankcioniranih zbog dopinga, trajanja zabrane i razloga za nju, u skladu je s Općom uredbom o zaštiti podataka samo ako se voditeljima obrade omogućuje da, i izvan unaprijed utvrđenih iznimaka, prije objave provedu pojedinačno odvagivanje interesa kad god to zahtijeva razmjernost zadiranja u prava ispitanika

Isplate potpore radnicima zbog posljedica požara

Vi pitate - mi odgovaramo

Kakav je porezni tretman pomoći koje bi poslodavci isplatili svojim radnicima za ublažavanje posljedica požara koji je 13. kolovoza 2026. zahvatio područje Grada Omiša?

Pravo na godišnji odmor nakon nezakonitog otkaza ugovora o radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Pripada li radniku koji se nakon nezakonitog otkaza ugovora o radu vrati na rad, pravo na godišnji odmor kao da je radio?

Obavljanje komunalne djelatnosti ukopa pokojnika

Vi pitate - mi odgovaramo

Općina u ovom trenutku nema uređeno obavljanje komunalne djelatnosti ukopa pokojnika. Stoga bismo rado dogovorili da tu komunalnu djelatnost za područje naše Općine obavlja komunalno trgovačko društvo u vlasništvu obližnjeg Grada. Možemo li obavljanje te komunalne djelatnosti dogovoriti izravno s komunalnim trgovačkim društvom u vlasništvu susjedne lokalne jedinice?

Nagrađivanje službenika koji obavljaju dodatne dužnosti

Vi pitate - mi odgovaramo

Službenicima koji uz poslove svoga radnog mjesta obavljaju i dodatne dužnosti (poput dužnosti službenika za informiranje, povjerenika zaštite na radu i sl.) pravilnikom o unutarnjem redu utvrdili smo povećanje koeficijenta njihova radnog mjesta, pa tako povećan koeficijent, pomnožen s osnovicom daje njihovu plaću. Je li to u skladu sa zakonom?

Filteri