Informator broj 6938 od 04. svibnja 2026.

UVODNIK

Uz nadolazeće izmjene Zakona o obveznim odnosima:
Treba li Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju biti javan?

Usprkos postojanju normativnog i institucionalnog okvira za suzbijanje korupcije u postupku sklapanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavaju, anegdotski dokazi ukazuju kako su zloporabe i dalje prisutne pojave prilikom sklapanja istoimenih ugovora. Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavaju vodi Javnobilježnička komora. Sadržaj i način vođenja Registra propisan je odredbama Pravilnika. Registar nije javan. Spomenuto stanje prouzročilo je niz rasprava u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj javnosti, koje još traju. Neki tvrde kako je takav restriktivan pristup, između ostalog, prouzročio narušavanje načela javnosti i demokratskog zahtjeva za transparentnošću te povredu prava na slobodan pristup informacijama. S druge strane, nejavnost se opravdava potrebom za zaštitom osobnih podataka pojedinca protiv moguće zloporabe, što je posebno relevantno u doba brzog i lakog prijenosa podataka online. Ističe se potreba za zaštitom privatnosti i digniteta pojedinca. Cilj je članka analizirati treba li postojeću razinu transparentnosti Registra povećati odnosno predstavlja li identificiranje stranaka predmetnih ugovora u Registrima uplitanje u njihovo pravo na privatni život te je li takvo uplitanje ustavno-konvencijski opravdano.

Autori: izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul i izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić

Sadržaj

Treba li Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju biti javan?
Autori: Dejan Bodul Sanja Grbić

Stručni članak

Usprkos postojanju normativnog i institucionalnog okvira za suzbijanje korupcije u postupku sklapanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavaju, anegdotski dokazi ukazuju kako su zloporabe i dalje prisutne pojave prilikom sklapanja istoimenih ugovora. Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavaju vodi Javnobilježnička komora. Sadržaj i način vođenja Registra propisan je odredbama Pravilnika. Registar nije javan. Spomenuto stanje prouzročilo je niz rasprava u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj javnosti, koje još traju. Neki tvrde kako je takav restriktivan pristup, između ostalog, prouzročio narušavanje načela javnosti i demokratskog zahtjeva za transparentnošću te povredu prava na slobodan pristup informacijama. S druge strane, nejavnost se opravdava potrebom za zaštitom osobnih podataka pojedinca protiv moguće zloporabe, što je posebno relevantno u doba brzog i lakog prijenosa podataka online. Ističe se potreba za zaštitom privatnosti i digniteta pojedinca. Cilj je članka analizirati treba li postojeću razinu transparentnosti Registra povećati odnosno predstavlja li identificiranje stranaka predmetnih ugovora u Registrima uplitanje u njihovo pravo na privatni život te je li takvo uplitanje ustavno-konvencijski opravdano.

Traditio iuridica: Amisi equum, quia dixi equum, quod non fuit equum
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Amisi equum, quia dixi equum, quod non fuit equum, lat. izgubio sam konja jer sam rekao što je pravedno, što nije bilo pravično (pošteno), izreka je koja se pripisuje glosatoru Bulgaru, pravniku 12. stoljeća, jednome od četvorice doktora prava i nasljednika Irnerija, začetnika glosatorske škole.

Obavljanje civilne službe prema noveli Zakona o obrani iz 2025.
Autor: Dragan Zlatović

Stručni članak

Nakon 18 godina od ukidanja obveze služenja vojnog roka Republika Hrvatska ponovo je uvela temeljno vojno osposobljavanje. Pritom, polaznici temeljnog vojnog osposobljavanja mogu zatražiti i civilno služenje vojnog roka. Na tom tragu, autor podsjeća kako je zakon uredio prava i obveze ročnika koji su se opredijelili za civilno služenje vojnog roka.

Granice transparentnosti: Kako digitalni omnibus redefinira pravo na pristup osobnim podacima
Autor: Dino Čubrilo Bobesić

Stručni članak

U ovom članku autor se primarno bavi ocjenom predloženih izmjena članka 12. st. 5. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ, a tom se izmjenom predlaže novo ograničenje prava na pristup, jer o navedenoj analizi ne ovisi samo doseg članka 15. Uredbe, već i cjelokupan sustav zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji.

Bitne izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju
Autor: Tajana Zlabnik

Stručni članak

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju donesen je 1997. te je do danas doživio nekoliko izmjena i dopuna kojima su se najčešće mijenjale i nadopunjavale odredbe vezane uz vrstu i razinu obrazovanja odgojno-obrazovnih i drugih radnika u dječjem vrtiću, postupak zasnivanja radnog odnosa te postupak upisa djece u dječji vrtić. Posljednje izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju donesene su 20. veljače 2026., stupile su na snagu 13. ožujka 2026., a njegove bitne izmjene ponovno se kao i do sada odnose na nositelje odgojno-obrazovnog programa i postupak njihova zapošljavanja u dječjem vrtiću te na ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić.

Vremeplov: Ruski ustav (Osnovni državni zakoni) – 6. svibnja 1906.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Listopadski manifest iz 1905. kojim je car Nikola pokušao umanjiti gnjev revolucionara koji su digli svoj glas protiv njegove autokratske vladavine i opće neravnopravnosti označio je uvod u donošenje prvog Ruskog ustava, 6. svibnja 1906. (23. travnja po julijanskom kalendaru), odnosno Osnovnih državnih zakona. Po svom sadržaju, Ruski ustav iz 1906. bio je revizija Osnovnih zakona Ruskog Carstva iz 1832., kojim je do tada apsolutistička monarhija postala ustavna monarhija u kojoj je car dijelio vlast s parlamentom, a objavljen je na dan prvog zasjedanja Državne dume.

Primjena kolektivnog ugovora
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

U situaciji kada je poslodavac u obvezi primijeniti dva proširena kolektivna ugovora, ne može se govoriti o kumuliranoj primjeni kolektivnih ugovora. To zato što neovisno o činjenici što, kao u konkretnom slučaju, poslodavac osim usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, na koju bi se djelatnost primjenjivao Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, zakonska odredba propisuje primjenu onoga kolektivnog ugovora koji se primjenjuje u djelatnosti u koju je prema službenoj statističkoj klasifikaciji razvrstan poslodavac.

Zastara kaznenog progona
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Smatra se da je djelo počinjeno danom posljednje radnje, pa zastara kaznenog progona, s obzirom na zapriječenu kaznu, nastupa protekom 20 godina od počinjenja djela. Međutim, kada je prije proteka roka iz stavka 1. članka 81. Kaznenog zakona donesena prvostupanjska presuda, nastup zastare kaznenog progona produljuje se za dvije godine prema članku 81. stavak 3. Kaznenog zakona.

Daraa
Sud: Sud Europske unije

SENTENCE

Odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu prenosi se ex lege na državu članicu moliteljicu nakon proteka propisanog roka za transfer podnositelja toga zahtjeva.

Obvezno pravo – stjecanje bez osnove – uporaba tuđe stvari – visina naknade – porez/prirez
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U slučaju uporabe tuđe stvari - nekretnine, vlasniku nekretnine pripada naknada za uporabu tuđe stvari od nesavjesnog posjednika u cjelokupnom iznosu visine tržišne najamnine, pri čemu se ta naknada ne umanjuje za pripadajući porez na dohodak od imovine niti za pripadajući prirez.

Pravo na suđenje u razumnom roku - pretpostavke dopuštenosti ustavne tužbe
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Okolnost da o zahtjevu za suđenje u razumnom roku podnesenom sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima nije odlučeno u zakonskom roku, nije dostatna za iscrpljenost pravnog puta prije podnošenja ustavne tužbe za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, nego je stranka dužna iskoristiti propisano pravno sredstvo.

Pravo društava – ništetnost odluke društva
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Poslovni udio ne može se steći samo na temelju Popisa članova/osnivača društva jer se taj popis mora temeljiti na odgovarajućim dokazima o nastaloj promjeni, nego mora postojati pravna osnova stjecanja (prijenos od ovlaštenika poslovnog udjela) odnosno ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor.

Prelazak iz državne u lokalnu službu bez javnog natječaja

Vi pitate - mi odgovaramo

VI Je li prema važećim propisima moguće bez provođenja javnog natječaja osobu koja radi u državnoj službi zaposliti na radnom mjestu u upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave, sukladno članku 18. Zakona o službenicima i namještenicima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Zamjena privremeno odsutne ravnateljice dječjeg vrtića

Vi pitate - mi odgovaramo

Ravnateljica dječjeg vrtića koristi rodiljni dopust i vratit će se na rad 1. svibnja. Međutim, nakon povratka na rad koristit će godišnji odmor koji nije iskoristila prošle godine, i godišnji odmor za ovu godinu, što znači da je neće biti na poslu skoro dodatna dva mjeseca. Međutim, vršitelju dužnosti ravnatelja isteći će 1. svibnja jedna godina na toj dužnosti, a taj se rok, sukladno zakonu, ne može produljiti. Na koji način dječji vrtić može osigurati zamjenu ravnateljice u razdoblju od povratka na rad do njezina povratka s godišnjeg odmora?

Dostava putem oglasne ploče u parničnom postupku

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li primjenom članaka 141., 142. i 143. Zakona o parničnom postupku zakonito stajalište da je dostavu moguće pokušati dva puta da bi se pristupilo dostavi putem oglasne ploče, odnosno koliki je minimalni broj dostava, u slučaju osobne dostave, koji se mora pokušati fizičkoj osobi da bi se pristupilo dostavi putem oglasne ploče?

Porezni tretman kamata na zajmove odobrene fizičkim osobama od trgovačkih društava

Vi pitate - mi odgovaramo

Kakav je porezni tretman kamata na zajmove odobrene fizičkim osobama od trgovačkih društava?

Filteri