Informator broj 6931 od 16. ožujka 2026.

UVODNIK

Treba li Ustavni sud Republike Hrvatske biti "drugostupanjski sud" ili čak "prvostupanjski sud"?
- primjer iz prakse u postupku izručenja

U ovom članku autor pitanje "(ne)instancijskog" položaja Ustavnog suda Republike Hrvatske analizira općenito, ali uz, među ostalim, prikazivanje njegove recentne odluke broj: U-III-3318/2025 od 16. prosinca 2025., koja dobro ilustrira istaknutu problematiku. Navedena odluka, naime, pokazuje da su jedno teoretske postavke o položaju Ustavnog suda u arhitektonici hrvatskog ustavnopravnog poretka, a drugo pravna zbilja.
Autor: dr. sc. Gregori Graovac

Sadržaj

Treba li Ustavni sud Republike Hrvatske biti "drugostupanjski sud" ili čak "prvostupanjski sud"?
Autor: Gregori Graovac

Stručni članak

U ovom članku autor pitanje "(ne)instancijskog" položaja Ustavnog suda Republike Hrvatske analizira općenito, ali uz, među ostalim, prikazivanje njegove recentne odluke broj: U-III-3318/2025 od 16. prosinca 2025., koja dobro ilustrira istaknutu problematiku. Navedena odluka, naime, pokazuje da su jedno teoretske postavke o položaju Ustavnog suda u arhitektonici hrvatskog ustavnopravnog poretka, a drugo pravna zbilja.

Traditio iuridica: Eos, qui in utero sunt, si nati sui heredes nobis futuri sunt, possumus instituere heredes (i quidem post mortem nostram nascantur, ex iure civili; si vero viventibus nobis, ex lege Iunia)
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Eos, qui in utero sunt, si nati sui heredes nobis futuri sunt, possumus instituere heredes (i quidem post mortem nostram nascantur, ex iure civili; si vero viventibus nobis, ex lege Iunia), lat. one koji su u utrobi, ako bi se imali smatrati našim nasljednicima u prvom redu (sui heredes) kada se rode, možemo imenovati nasljednicima (ako se, naime, rode nakon naše smrti, prema civilnom pravu; a ako se rode za našega života, prema Junijevu zakonu), odlomak je iz zbirke Ulpijanovih Regula XXII, 19, kojim je potvrđena mogućnost imenovati dijete u utrobi nasljednikom.

Crtice iz upravnog prava: Nedopuštenost zamjene prvostupanjskog rješenja povodom žalbe: tko je „treća osoba“ čija se prava štite tom zabranom?
Autor: Alen Rajko

Stručni članak

Zakon o općem upravnom postupku sadržava posebnu odredbu koja uređuje način postupanja prvostupanjskog tijela povodom žalbe, u kojoj, između ostaloga, štiti prava „trećih osoba“. Tko su „treće osobe“ na koje upućuje odredba Zakona, pojašnjava nam autor u kratkom članku.

Prikriveno zapošljavanje i paušalni obrti
Autor: Anđelka Kasum

Stručni članak

Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz srpnja 2025. predstavlja prekretnicu u predmetima utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kod paušalnih obrta. Po tužbi poreznog obveznika u upravnom sporu poništena su porezna rješenja te je obustavljen postupak, uz jasan stav suda da se obilježja prikrivenog rada ne mogu utvrđivati selektivno, već isključivo kroz cjelovitu i uravnoteženu analizu svih propisanih kriterija po svim njihovim elementima. Sud zaključuje da nije dovoljno utvrditi da je postojao jedan ili dominantni isplatitelj prihoda, a da se pritom ne sagledaju svi ostali normativno propisani elementi - njih ukupno osamnaest - raspoređeni unutar triju kriterija (kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka). Uz to, shvaćanje je suda da izostanak radnopravnih prava, preuzimanje poslovnog rizika i organizacijska autonomija izvršitelja posla da određuje mjesto i vrijeme rada te radi li i za druge naručitelje nisu sporedne okolnosti, nego temeljni elementi koji razlikuju poduzetništvo od radnog odnosa.

Uvođenje novih načina zapošljavanja u državnoj službi
Autor: Sanda Pipunić

Stručni članak

U Informatoru, br. 6928 od 23. veljače 2026. objavili smo članak iste autorice u kojem je pojasnila dva nova načina zapošljavanja u državnoj službi: zapošljavanje putem internog oglasa i zapošljavanje iz baze kandidata za rad u državnoj službi. Promjene u sustavu zapošljavanja u državnoj službi zaokružujemo člankom u kojem autorica pojašnjava kada se i na koji način prilikom zapošljavanja u državnoj službi provodi postupak javnog natječaja.

Vremeplov: Washingtonski sporazum – 18. ožujka 1994.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Neposredno nakon početka rata u Bosni i Hercegovini 1992., između bosansko-hercegovačkih Hrvata i Bošnjaka izbio je otvoreni sukob koji je trajao do 18. ožujka 1994., kada je potpisivanjem Washingtonskog sporazuma taj sukob okončan.

Pretpostavke za primjenu instituta uvjetnog otpusta
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Jedna od pretpostavki za primjenu instituta uvjetnog otpusta osnovano je očekivanje kako osuđenik neće počiniti kazneno djelo nakon izdržavanja kazne, a prilikom odlučivanja o tome potrebno je cijeniti razne okolnosti - ličnost osuđenika, njegov prijašnji život i osuđivanost, je li protiv njega u tijeku drugi kazneni postupak, odnos prema počinjenom kaznenom djelu i žrtvi, ponašanje tijekom izdržavanja kazne zatvora, uspješnost primjene programa izvršavanja kazne zatvora, itd.

A. J. i L. E. protiv Španjolske
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Zahtjev učinkovitosti istrage uključuje ne samo prikupljanje relevantnih dokaza, nego i njihovo osiguranje i očuvanje, jer uništenje ili nedostupnost potencijalno ključnih dokaza može potkopati učinkovitost istrage u cjelini, posebno kada vlasti ne poduzmu sve razumne korake dostupne za osiguranje takvih dokaza.

Stvarno pravo – pravo puta – naknada za pravo puta - dospijeće
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nakon što je infrastrukturni operator stekao pravo puta, ima obvezu vlasniku nekretnine plaćati naknadu za pravo puta po samom zakonu i prije nego mu HAKOM izda potvrdu o pravu puta ili, na zahtjev vlasnika, donese rješenje u postupku utvrđivanja infrastrukturnog operatora i visine naknade za pravo puta, a ta obveza nastaje i dospijeva u trenutku stjecanja prava puta.

Zakon o privatnoj zaštiti – administrativna mjera privremene zabrane obavljanja poslova privatne zaštite
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Administrativna mjera privremene zabrane obavljanja poslova privatne zaštite (zaštitara) nije prekršajna sankcija za počinjeni prekršaj protiv javnog reda i mira, već propisana pravna posljedica pokrenutoga prekršajnog postupka.

Prekršajno pravo – izricanje zaštitne mjere
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Prilikom odlučivanja o izricanju zaštitne mjere okrivljeniku prvostupanjski sud mora voditi računa o načelu razmjernosti, u smislu članka 51.a. Prekršajnog zakona, a iz obrazloženja odluke moraju biti vidljivi razlozi iz kojih proizlazi da je izrečena zaštitna mjera razmjerna u odnosu na težinu počinjenog prekršaja, mogućnost da počinitelj u budućnosti čini nove prekršaje i stupanj opasnosti počinitelja.

Isplata otpremnine prilikom odlaska u mirovinu

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik odlazi u mirovinu nakon dvadeset godina rada kod istog poslodavca. Treba li mu poslodavac prilikom odlaska u mirovinu isplatiti otpremninu?

Isplata uskrsnice u 2026.

Vi pitate - mi odgovaramo

Imaju li pravo na neoporezivu uskrsnicu radnici zaposleni na nepuno radno vrijeme, radnici koji su zaposleni ugovorom na određeno vrijeme te oni koji koriste rodiljni ili roditeljski dopust i može li obrtnik isplatiti sam sebi uskrsnicu?

Provođenje postupka rekonstrukcije spisa

Vi pitate - mi odgovaramo

Nesretnim slučajem izgorio je dio općinske zgrade pa su tom prigodom izgorjeli i neki spisi upravnih postupaka u tijeku koji se odnose na utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade. S tim u vezi, molimo da nam pojasnite na koji se način provodi rekonstrukcija spisa na temelju Zakona o općem upravnom postupku.

Otkaz ugovora o radu zbog gospodarskih razloga

Vi pitate - mi odgovaramo

Poslodavac je odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu radnici otkazao Ugovor o radu za poslove dizajnera interijera iz gospodarskih razloga, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova na kojima je radila, jer ih poslodavac više nije mogao osigurati. Stoga je radnica posljednjih godinu dana povremeno obavljala određene pomoćne poslove u odjelu Tehnološke pripreme jer nije bila stručna niti obrazovna za samostalno obavljanje poslova bilo kojeg određenog radnog mjesta u tom odjelu. Postojeći ugovor o radu nije izmijenjen u tom pogledu. Može li se smatrati da su poslodavac i radnica zaključili usmeni ugovor o radu za obavljanje poslova tehnološke pripreme, koji je poslodavac u stvari trebao otkazati? Može li se smatrati da je ugovor o radu nezakonit jer poslodavac prije otkazivanja ugovora o radu nije promijenio Pravilnik o radu niti ukinuo radno mjesto dizajnera interijera?

Filteri