Informator broj 5525 od 17. veljače 2007.

UVODNIK

Gospodarski pojas i ZERP – potrebe i mogućnosti proglašenja

Ispušni plinovi industrijskih pogona opasno zagađuju atmosferu, a njihove otpadne vode i drugi otpad, kao i umjetna gnojiva, zagađuju zemlju, potoke, rijeke i mora. Sve su ozbiljnija upozorenja o tome da u hrani ima teških metala, žive i drugih štetnih sastojaka, pa je očito da su nužne mjere koje će čovječanstvo zaštititi od tih neželjenih pojava. Kod nas je u Republici Hrvatskoj posebno aktualna zaštita naše obale i Jadranskog mora, posebno od mogućeg ugrožavanja njegove čistoće, i ribarstva. Što se, u stvari, događa u području gospodarskog pojasa i ZERP-a, za naše čitatelje govori gospođa mr. sc. Alenka Košiša Čičin Šain, predsjednica Odbora za pomorstvo, promet i veze.
Autor: mr. sc. Alenka Košiša Čičin Šain

Sadržaj

Gospodarski pojas i ZERP – potrebe i mogućnosti proglašenja
Autor: Ljiljana Drakulić

Stručni članak

Ispušni plinovi industrijskih pogona opasno zagađuju atmosferu, a njihove otpadne vode i drugi otpad, kao i umjetna gnojiva, zagađuju zemlju, potoke, rijeke i mora. Sve su ozbiljnija upozorenja o tome da u hrani ima teških metala, žive i drugih štetnih sastojaka, pa je očito da su nužne mjere koje će čovječanstvo zaštititi od tih neželjenih pojava. Kod nas je u Republici Hrvatskoj posebno aktualna zaštita naše obale i Jadranskog mora, posebno od mogućeg ugrožavanja njegove čistoće, i ribarstva. Što se, u stvari, događa u području gospodarskog pojasa i ZERP-a, za naše čitatelje govori gospođa mr. sc. Alenka Košiša Čičin-Šain, predsjednica Odbora za pomorstvo, promet i veze*.

Obavljanje komunalnih poslova na temelju pisanog ugovora
Autor: Desanka Sarvan

Stručni članak

Predmet članka su odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba i 178/04), kojima je reguliran institut ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Stoga donosimo i ogledne primjere akata u reguliranju ove materije, koji mogu poslužiti samo kao pomoć u radu i jedno od mogućih rješenja u praksi.

Elektronički potpis i elektronička isprava
Autor: Goran Vojković

Stručni članak

Republika Hrvatska je donošenjem Zakona o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02) i Zakona o elektroničkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05) te pripadajućih podzakonskih akata ispunila pravne preduvjete za valjano potpisivanje putem elektroničkih mreža te uvela mogućnost pravno punovrijednih isprava koje egzistiraju samo u elektroničkom obliku. Iako su navedeni propisi, zasad, samo dijelom zaživjeli u našoj praksi, valja očekivati njihovu bitno širu primjenu zbog brojnih prednosti koje donose u odnosu na klasično papirno poslovanje, posebice u današnjem poslovnodinamičnom i umreženom svijetu. Članak govori o pravnim osnovama i mogućnosti primjene elektroničkog potpisa i elektroničke isprave.

Statističko izvješćivanje o deviznim poslovima
Autor: Boris Masnjak

Stručni članak

Obrasci i rokovi izvješćivanja u deviznim poslovima propisani su Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (Nar. nov., br. 150/03, 8/05, 70/05 i 35/06 - u nastavku teksta: Odluka). Izvješćivanje Hrvatske narodne banke provodi se za potrebe statistike, posebno u svrhu prikupljanja podataka za potrebe platne bilance u kojoj su iskazani podaci o stanju inozemnog duga i međunarodnih ulaganja. U nastavku autor šire piše o deviznim poslovima koji su predmet statističkog izvješćivanja, i to s gledišta primjene zakonskog propisa i aspekta primjene podzakonskih propisa o deviznom poslovanju.

Ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
Autori: Nevenka Mirković Jasenka Pap

Stručni članak

U članku se obrađuju pojedine odredbe općih akata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, posebice Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kojima je ostvarivanje prava osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja uređeno drukčije u odnosu na prije važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju i opće akte Zavoda donesene sukladno tome Zakonu.

Obrnuta (pozitivna) diskriminacija kao pravna i etička kategorija
Autor: Julijano Dropulić

Stručni članak

U Informatoru broj 5517 od 20. siječnja 2007. objavili smo prvi dio članka »Obrnuta (pozitivna) diskriminacija kao pravna i etička kategorija, u kojem smo obradili pojam i sadržaj obrnute diskriminacije te probleme vezane uz taj pojam. U ovom broju dovršavamo ovu temu pišući o dva slučaja iz prakse obrnute (pozitivne) diskriminacije.

Stvarna nadležnost općinskih sudova
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Za suđenje u sporu, koji je pokrenulo trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost kao javnu službu radi naplate komunalne usluge isporuke vode, nadležan je općinski sud.

Odgovornost države
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Država je pasivno legitimirana u parnici za naknadu štete nastalu nezakonitim oduzimanjem vozila od strane vojne policije, neovisno o tome što se vozilo ne nalazi u njezinom posjedu.

Smetanje posjeda
Sud: Županijski sud Varaždin

SENTENCE

Onemogućavanjem korištenja vode tužitelju, tj. dotoka vode do njegove etaže, tuženici su počinili smetanje posjeda, odnosno suposjeda obiteljske kuće, a ne smetanje dotoka vode do etaže tužitelja.

Obvezno pravo – sadržaj obveze
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U slučaju da je sadržaj dužnikove obveze, određene ugovorom, isplata novčanog iznosa izraženog u stranoj valuti, vjerovnik ne može tu obvezu dužnika jednostrano pretvoriti u tražbinu izraženu u domaćoj valuti niti je u toj valuti može utužiti.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li nužno, kad se radi o sezonskim poslovima, sklopiti ugovor o radu posebno za svaku sezonu ili bi se radnikov status mogao i trajnije riješiti jednim ugovorom?

Prestanak radnog odnosa zbog navršenja 65 godina života i 20 godina staža osiguranja

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je, dok je bio na bolovanju, navršio 65 godina života. Osim toga ima oko 35 godina staža osiguranja. Poslodavac s radnikom nije imao namjeru nastaviti radni odnos. Nakon završetka bolovanja poslodavac ga je obavijestio da mu je radni odnos prestao. Radnik smatra da mu se radni odnos treba zaključiti sa zadnjim danom bolovanja, jer smatra da bolovanje prolongira prestanak radnog odnosa. Je li radnik u pravu?

Upravne pristojbe – oslobađanje i povrat upravnih pristojbi

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji je postupak za ostvarivanje prava na oslobađanje od plaćanja upravnih pristojbi, ako se pribavljaju akti i obavljaju radnje kao dokazi u postupku za ostvarivanje prava za koja su propisana predmetna oslobađanja?

Osobni odbitak za zdravstvene usluge

Vi pitate - mi odgovaramo

Porezni obveznik uzdržava dva člana uže obitelji za koje koristi poreznu olakšicu. Ima li pravo i na osobni odbitak za plaćene zdravstvene usluge za te članove uže obitelji?

Filteri