Stručni članak

U Informatoru br. 5135-5136 od 25. i 28. 5. 2003. g. objavili smo članak pod naslovom »Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku« u kojem smo pisali o presudama i odlukama koje su važne u stvaranju prakse Suda, a koja će biti relevantna za sve slične buduće predmete. O postupcima radi naknade štete i povredi prava na pristup sudu piše DOMAGOJ MARIČIĆ, savjetnik zastupnika Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.* Autor u članku posebnu pozornost ukazuje smislu i značenju prava na pristup sudu kao posebnog prava u sklopu članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 i 8/99) i praksi Europskog suda o tom pitanju, a posebno o praksi nastaloj nakon donošenja tog posebnog propisa, odnosno Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih i javnih demonstracija, te Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (Nar. nov., br. 117/03).

Stručni članak

Zakon o otpadu donio je Hrvatski sabor na sjednici 12. rujna 2003. godine, a objavljen je u Narodnim novinama, br. 151 od 24. rujna 2003. godine. Stupanjem na snagu ovog Zakona 1. siječnja 2004. godine, prestaje biti na snazi Zakon o otpadu (Nar. nov., br. 34/95). Odredbama Zakona o otpadu određene su značajnije obveze za jedinice područne (regionalne) samouprave u odnosu na odredbe dosadašnjeg Zakona o otpadu (Nar. nov., br. 34/95), na koje ukazujemo u tekstu (provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama, utvrđivanje načina te osiguranje provođenja obračuna troškova postupanja s otpadom, popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na svom području, donošenje plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, vođenje očevidnika i dostavljanje podataka, osiguranje financijskih sredstava za financiranje izgradnje građevina za zbrinjavanje komunalnog otpada, te industrijskog i inertnog otpada). Značajna je novost da su tim Zakonom predviđene prekršajne kazne za jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, te za odgovorne osobe, u slučaju da ne provode zakonom propisane obveze.

Stručni članak

Prema odrebama Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 - proč. tekst i 55/01 - isp. - u nastavku teksta: Ustav), vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države. Porezne granice vjerskih zajednica, možemo najlakše definirati kroz stjecanje sredstava za djelovanje vjerski zajednica o čemu ćemo u ovom članku detaljno pisati te putem socijalnog osiguranja svećenika i drugih vjerskih službenika. Pravni i porezni položaj vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj usklađen je, praktički od 1. siječnja 2003. godine s pravnim i poreznim položajem vjerskih zajednica u zemljama Europske unije. Vjerska zajednica se, u pravilu, plaća porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost (nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost) ili druge poreze. Međutim, u praksi ipak postoje slučajevi kad je vjerska zajednica, odnosno organizacijski oblici, poslovni subjekti u kojima je ona titular - obveznik plaćanja pojedinog od propisanih poreza, a stvarno ga ne plaća. Posebno napominjemo da vjerske zajednice nemaju pravo na odbitak poreza (pretporez) koji su im zaračunali njihovi dobavljači, te zaračunani porez snose kao trošak. U smislu odredbi zakonskih propisa, vjerske zajednice su krajnji potrošači i snose porez sadržan u računima za nabavljena dobra i usluge. S druge, pak, strane u praksi postoje i slučajevi da vjerska zajednica prijavljuje i/ili plaća poreze ili se uključuje u sustav poreza na dodanu vrijednost, a da to, prema propisima, nije obvezna činiti. Autor članka, mr. JOSIP NEJAŠMIĆ iz Zagreba, s obzirom na specifičnost djelovanja vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, prvenstveno kroz ekonomski porezni aspekt na sistematičan i pregledan način prikazuje svu kompleksnost njihova položaja.

Stručni članak

Od vremena otkupa društvenih stanova pojavili su se mnogi slučajevi u kojima su ugovori o prodaji stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo raskinuti, poništeni ili utvrđeni ništavim. U svakoj toj pravnoj situaciji nastupaju i stvarnopravne i obveznopravne posljedice. Autor u članku pojašnjava kakva je u navedenim slučajevima pravna sudbina stanova, te kakve obveze imaju prodavatelj i kupac jedan prema drugome.

Stručni članak

U Informatoru br. 5192-5193 od 10. i 13. 12. 2003. g. objavljen je prvi dio ovog članka u kojem smo pisali o ispitnom ročištu koje se održava u stečajnom postupku, a bez kojeg nije moguće provesti stečajni postupak. U nastavku pišemo o posebnom ispitnom ročištu kao ročištu koje se određuje naknadno nakon što je održano ispitno ročište. Posebno se razmatra skupština vjerovnika na kojoj vjerovnici donose ključne odluke, kao što su odluka o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika, o preustroju, o nastavku poslovanja stečajnog dužnika, itd.

SENTENCE

Privremena nesposobnost za rad službenika ne utječe na početak i tijek trajanja raspolaganja.

SENTENCE

Neosnovan je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja vlasnika pšenice protiv protivnika osiguranja skladištara koji se koristi svojim zakonskim založnim pravom i odbija bez plaćanja troškova skladištenja predati uskladištenu pšenicu.

SENTENCE

Za nastanak prometne nezgode je dovoljno da na cesti sudjeluje samo jedno vozilo u pokretu, a kao posljedica je nastupila smrt ili tjelesna ozljeda glede osobe ili je izazvana materijalna šteta.

SENTENCE

Pravo na raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju ne pripada stranci čija krivnja za poremećenost odnosa ukazuje na zloporabu prava izazivanjem poremećenosti odnosa u namjeri da zajednički život postane nepodnošljiv i da se ugovor raskine.

SENTENCE

Kad je sindikat dao suglasnost sindikalnoj podružnici za organiziranje i provođenje štrajka treba ga smatrati suorganizatorom štrajka.

SENTENCE

Za suđenje u sporu radi plaćanja primjerene novčane naknade za otkup dionica onih dioničara koji su glasovali protiv preoblikovanja društva nadležan je trgovački sud.

Vi pitate - mi odgovaramo

Primjenjuju li se odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i na službenike i namještenike u jedinicama lokalne i jedinicama područne (regionalne) samouprave, s obzirom na to da se do donošenja posebnog zakona, na njihove službenike i namještenike odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li i dioničko društvo čiji je temeljni kapital izražen u američkim dolarima, uskladiti temeljni kapital tako da bude izražen u kunama?

Vi pitate - mi odgovaramo

Banka ima namjeru prikupiti dopunski kapital I., sklapanjem Ugovora o dugoročnom ulaganju sredstava s domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama. Takva sredstva nisu štedni ulog ni depozit, ali ih je banka dužna vratiti ulagatelju po dospijeću. Na uložena sredstva banka ulagatelju plaća kamate po ugovorenoj stopi. Ako u tijeku trajanja ugovora adekvatnost kapitala banke padne ispod propisane razine, banka te uloge može pretvoriti u dionički kapital i za njih ulagateljima izdati redovite dionice. Zanima nas, podliježu li kamate na te uloge plaćanju poreza na dohodak i poreza na dobit?