Stručni članak

U članku razmatramo Odluku Ustavnog suda, broj U-III-1729/2008 od 9. svibnja 2012., kojom je ukinuta presuda Županijskog suda u B., broj: Gž-297/08-2 od 21. veljače 2008. Predmet odluke je odgovor na pitanje je li nasljednik, i prije nego što ishodi upis svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, ovlašten brisovnom tužbom zahtijevati brisanje nevaljane, odnosno neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

Stručni članak

Predmet razmatranja ovog članka jest stjecanje prava vlasništva i založnog prava na motornom vozilu u odnosu na potrebu upisa u određene registre kao uvjeta za stjecanje tih prava. Iako se u domaćem pravnom poretku na motorna vozila primjenjuju odredbe građanskog prava koje općenito vrijede za pokretnine (za stjecanje stvarnih prava nije potreban nikakav upis) propisani su izuzeci u kojima vrijede načela registarskog prava.

Stručni članak

Zakonom o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala, koji je stupo na snagu 1. siječnja 2009., predviđena su četiri kaznena djela i to: Korištenje, otkrivanje i preporučivanje povlaštenih informacija; Manipulacija tržištem; Neovlašteno pružanje investicijskih usluga; Neovlašteno obavljanje poslova vezanog zastupnika. Zakon je svojevrsni nastavak Zakona o tržištu kapitala iz kojega su ispuštene kaznene odredbe, a zadržane samo prekršajne. Pravilnikom o manipulaciji i obvezi obavješćivanja o sumnjivim zlouporabama na tržištu, propisuju se postupci koji se mogu smatrati zloporabom tržišta, kao i obveze sudionika na tržištu u svrhu njihovog sprječavanja i otkrivanja. Stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona od 1. siječnja 2013., prestat će važiti Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala te će se primijeniti Zakon koji je blaži. Novi Kazneni zakon sadržava tri kaznena djela u vezi s tržištem kapitala i vrijednosnim papirima: »Zlouporaba povlaštenih informacija« (čl. 259.), »Zlouporaba tržišta kapitala« (čl. 260.), te kazneno djelo »Krivotvorenje vrijednosnih papira« (čl. 275.). Ta su djela stroža po visini zapriječene kazne zatvora u odnosu na ista djela propisana prijašnjim zakonima.

Stručni članak

Autor u ovom članku razmatra odredbe Zakona o energiji (Nar. nov., br. 68/01, 177/04, 76/07, 152/08 i 127/10) i Pravilnika o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti (Nar. nov., br. 118/07 i 107/09) te ih razmatra u svjetlu Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske te analizira pitanje ustavnosti odredaba članka 17. stavak 1. točka 3. Zakona o energiji i članak 6. navedenoga Pravilnika. Autor ističe da bi se odredbe o obvezi zapošljavanja minimalnom broju radnika u energetskim subjekatima trebalo izmijeniti ili ukinuti u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom. Piše o problemima koji se javljaju u praksi jer investitori obično osnivaju posebna društva za svaki projekt koji imaju u Republici Hrvatskoj, dok obavljanje poslova centraliziraju u jednom društvu koje ima zaposlene potrebne radnike. Problem se javlja kad posebna društva moraju zaposliti minimalno jednog radnika za potrebe ishođenja dozvole Hrvatske energetske regulatorne agencije, a u stvarnosti sve djelatnosti za njih obavlja navedeno povezao društvo, specijalizirano za pružanje potrebnih usluga. Tako obveza zapošljavanja stvara nepotreban trošak investitorima, a radnici se zapošljavaju zbog isključivo nelogičnog propisa.

Stručni članak

U prvom dijelu članka objavljenog u listu Informator,4 u rubrici »Porezi«, pisali smo općenito o Općem poreznom zakonu, poreznoj tajni, promjenama u institutu porezne tajne, te o visini i načinu utvrđivanja poreznoga duga. Kao što smo najavili, u drugom dijelu članka, u ovom broju lista Informator, naglasak je dân na odgovornost osoba koje vode poslove trgovačkog društva, na odgovornosti članova društva, povezanih osoba te njihova odgovornost kao i procesne pretpostavke za pokretanje postupka utvrđivanja zloporabe prava.

Stručni članak

Inkrementalna analiza (koju neki nazivaju i diferencijalnom analizom ili pristupom relevantnih troškova i prihoda) je metoda za donošenje kratkoročnih, nerutinskih poslovnih odluka koja koristi koncept relevantnih troškova i prihoda, tj. metoda kojom se relevantni troškovi i prihodi jedne alternative uspoređuju s relevantnim troškovima i prihodima druge alternative. Relevantna informacija mora označavati predviđene buduće troškove i prihode koji će se razlikovati između alternativa. Ono što je relevantno ili irelevantno ovisi o različitim okolnostima i može varirati od situacije do situacije. U nekim slučajevima korištenja inkrementalne analize varirat će i troškovi i prihodi, a u drugima samo troškovi. Prema ovoj metodi donošenje poslovnih odluka uključuje sljedeće korake: 1) skupljanje svih troškova povezanih s pojedinom alternativom; 2) ispuštanje povijesnog troška; 3) ispuštanje onih troškova koji se ne razlikuju između alternativa i 4) odabir najbolje alternative temeljene na preostalim troškovnim podacima. O svemu opširnije, uz prikaz na primjerima, piše autor mr. sc. Baldo Hreljac.

Stručni članak

U ovom broju donosimo odgovore na moga pitanja iz prakse koja su se postavila na našem savjetovanju i u svakodnevnom radu u primjeni Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11) i Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12) i drugih propisa, na konkretne upite iz prakse koje će pomoći u radu i provedbi ovih propisa u praksi.

Stručni članak

Komentirajući nedavno da je predsjednik Vrhovnog suda, izložen medijskoj kritici o ljetovanju po privilegiranim cijenama u državnoj rezidenciji propustio obraniti ustavni položaj jednog od pet vrhovnih državnih dužnosnika u sustavu diobe vlasti, naš ugledni profesor Ustavnog prava Branko Smerdel, napisao je u svojoj kolumni »Ustavi i ljudi«1 da su hrvatski ustavni suci neskloni istupanju u javnosti čak i kad se radi o njihovim vlastitim, ustavno zajamčenim pravima te da je njihova »uslužnost prema parlamentarcima« doživjela kulminaciju kad se osam kandidata za ustavne suce pred saborskim odborom izbjeglo izjasniti o tome koje su ustavne odredbe na snazi zato što se nisu htjeli zamjeriti zastupnicima koji donose odluku o izboru2.

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe članka 23. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09) kojima je definiran institut službene osobe koja vodi postupak ili rješava o upravnim stvarima. Stoga autor, dr. sc. Alen Rajko, sudac Upravnog suda u Rijeci, analizira pravne dosege članka 23. tog Zakona, te ukazuje na najčešće primjere njihove pogrešne primjene u praksi javnopravnih tijela.

SENTENCE

Okolnost što o određenom pravnom pitanju postoji različita praksa istog drugostupanjskog suda, nije razlog za dopuštenost izvanredne revizije. Samo ako o istom pravnom pitanju postoji različita praksa različitih županijskih sudova, tada, a radi osiguranja jedinstvene primjene zakona, postojali bi uvjeti za njezino podnošenje

SENTENCE

Za izračun visine otpremnine relevantna je plaća koja radniku pripada na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, a ne naknada plaće koju je primao u vrijeme otkaznog roka u kojem nije radio

SENTENCE

Skupština vjerovnika može, umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac, izabrati drugog stečajnog upravitelja te stečajni sudac tu odluku ne može ukinuti, nego je može ili potvrditi ili donijeti rješenje kojim se uskraćuje potvrda o imenovanju novog stečajnog upravitelja, a ako to ne učini u roku od tri dana smatra se da je potvrdio imenovanje

SENTENCE

Ugostitelj ne odgovara za oštećenje osobnog vozila gosta, do kojeg je došlo noću na parkiralištu ugostiteljskog objekta (hotela), namijenjenog samo gostima objekta ako nije preuzeo obvezu čuvanja njegova parkiranog osobnog vozila

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li naručitelj X d.o.o., koji je obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11) obvezatan primijeniti taj Zakon i u slučajevima kada se pojavljuje kao ponuditelj u postupcima javne nabave drugih naručitelja, pa za izvršenje dijela ugovora (pojedinih radova ili usluga) mora angažirati podizvoditelje?

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stranka u postupku za utvrđivanje izvanbračne zajednice u svrhu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Koji su uvjeti potrebni za pristupanje ispitu za provjeru stručnih znanja, potrebnih za dobivanje odobrenja za rad brokera i je li jedan od uvjeta pristup obrazovnom programu kojeg organizira Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga?

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička osoba pet je godina uz nadzor i mentorstvo ovlaštenog revizora obavljala revizorske poslove. Ta fizička osoba ima visoko stručno obrazovanje, a nije iz ekonomske struke. Može li takva osoba, koja ima visoko obrazovanje, a nije iz ekonomske struke, polagati ispit i steći certifikat ovlaštenog revizora.?