Informator broj 6962 od 19. listopada 2026.

UVODNIK

Pismenost u području umjetne inteligencije kao radnopravna obveza
- osposobljavanje radnika, radno vrijeme i trošak

U članku autorica analizira obvezu osiguravanja dostatne razine pismenosti u području umjetne inteligencije iz članka 4. Uredbe (EU) 2024/1689 (Akt o UI) iz perspektive hrvatskog radnog prava. Obveza se primjenjuje od 2. veljače 2025. na sve subjekte koji uvode UI sustave, neovisno o razini rizika pojedinog sustava, no njezina radnopravna dimenzija u stručnoj literaturi dosad nije obrađena. U članku odgovara na četiri pitanja: predstavlja li osposobljavanje za UI pismenost osposobljavanje u smislu članka 54. Zakona o radu, uračunava li se vrijeme provedeno na osposobljavanju u radno vrijeme i tko snosi trošak, kakav je radnopravni položaj radnika kojem poslodavac povjeri ljudski nadzor nad visokorizičnim UI sustavom sukladno članku 26. st. 2. Akta o UI te koje posljedice nastupaju ako poslodavac obvezu ne ispuni odnosno ako radnik ne postigne dostatnu razinu pismenosti. U zaključnom dijelu predlaže model uređenja tih pitanja programom UI pismenosti donesenim u okviru pravilnika o radu, uz analizu prostora koji za povoljnije uređenje ostaje kolektivnom pregovaranju te uz prijedloge de lege ferenda upućene zakonodavcu u postupku donošenja provedbenog propisa.

Autorica: Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Sadržaj

Pismenost u području umjetne inteligencije kao radnopravna obveza
Autor: Marina Kasunić Peris

Stručni članak

U članku autorica analizira obvezu osiguravanja dostatne razine pismenosti u području umjetne inteligencije iz članka 4. Uredbe (EU) 2024/1689 (Akt o UI) iz perspektive hrvatskog radnog prava. Obveza se primjenjuje od 2. veljače 2025. na sve subjekte koji uvode UI sustave, neovisno o razini rizika pojedinog sustava, no njezina radnopravna dimenzija u stručnoj literaturi dosad nije obrađena. U članku odgovara na četiri pitanja: predstavlja li osposobljavanje za UI pismenost osposobljavanje u smislu članka 54. Zakona o radu, uračunava li se vrijeme provedeno na osposobljavanju u radno vrijeme i tko snosi trošak, kakav je radnopravni položaj radnika kojem poslodavac povjeri ljudski nadzor nad visokorizičnim UI sustavom sukladno članku 26. st. 2. Akta o UI te koje posljedice nastupaju ako poslodavac obvezu ne ispuni odnosno ako radnik ne postigne dostatnu razinu pismenosti. U zaključnom dijelu predlaže model uređenja tih pitanja programom UI pismenosti donesenim u okviru pravilnika o radu, uz analizu prostora koji za povoljnije uređenje ostaje kolektivnom pregovaranju te uz prijedloge de lege ferenda upućene zakonodavcu u postupku donošenja provedbenog propisa.

Traditio iuridica: Curatorem habenti quo minus alius curator detur, regula iuris non est impedimento
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Curatorem habenti quo minus alius curator detur, regula iuris non est impedimento, lat. pravno pravilo nije zapreka da se osobi koja već ima skrbnika (curator) odredi još jedan skrbnik, mišljenje je rimskog pravnika Modestina, izraženo nasuprot pravilu Tutorem habenti tutor dari non potest, koje je obrađeno prije.

Zaštita prava osobnosti u vezi s komentarima na društvenoj mreži Facebook
Autor: Robert Peček

Stručni članak

Ustavni sud Republike Hrvatske po prvi se put bavio razmatranjem dopuštenosti komentara o fizičkoj osobi na društvenoj mreži Facebook. Riječ je o situaciji u kojoj se sučeljavaju dva prava: pravo na slobodu izražavanja osobe koja komentira drugu osobu i pravo na zaštitu osobnosti pojedinca – komentirane osobe. Autor nam predstavlja argumente kojima je Ustavni sud potkrijepio svoju odluku.

Usklađenost Odluke o obvezi objave digitalnih cjenika u strojno čitljivim formatima s člankom 188. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
Autor: Anamarija Jengić Bujan

Stručni članak

Obveza objave digitalnih cjenika u strojno čitljivom obliku otvara važna pitanja transparentnosti cijena, zaštite potrošača i granica automatiziranog prikupljanja podataka. U članku autorica analizira odnos novih obveza trgovaca prema Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena i prava na pridržaj od komercijalnog rudarenja teksta i podataka prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Posebnu pozornost posvećuje pravnoj osnovi Odluke o digitalnim cjenicima, njezinoj provedbi te tehničkim mogućnostima zaštite poslovnih interesa trgovaca.

Neobvezujući međunarodni akti
Autor: Toni Odak

Stručni članak

Uz međunarodne ugovore, koje karakterizira formalni postupak usvajanja, potreba ratifikacije i stvaranje međunarodnopravnih obveza, i neobvezujući međunarodni akti imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima. Autor posebnu pozornost posvećuje pojašnjenju njihova razgraničenja od međunarodnih ugovora, pravnim učincima te funkcionalnoj važnosti u praksi državnih tijela. Ukazuje na njihovu ulogu fleksibilnih instrumenata međunarodne suradnje i operativnog djelovanja u suvremenim međunarodnim odnosima.

Vremeplov: Deklaracija Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba – 19. listopada 1918.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Oporbene političke stranke u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji održale su sastanak u Zagrebu, 2. i 3. ožujka 1918., na kojem su usvojile Zagrebačku rezoluciju, deklaraciju o potrebi političkog ujedinjenja Hrvata, Slovenaca i Srba koji su živjeli u Austro-Ugarskoj. Na tom sastanku osnovan je pripremni odbor zadužen za osnivanje Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (u nastavku teksta: Narodno Vijeće SHS-a), čiji bi cilj bio provođenje Rezolucije.

Pojedinačni ispravni postupak
Sud: Županijski sud Zagreb

SENTENCE

Pojedinačni ispravni postupak po svom osnovnom smislu i sadržaju nije postupak u kojem se mijenja upis nekog knjižnog prava koji se može postići u redovnom postupku. On se ubraja u skupinu posebnih zemljišnoknjižnih postupaka u kojima se provode upisi knjižnih prava koje nije moguće postići u redovnom postupku. Budući da se upis brisanja hipoteke na temelju brisovnog očitovanja može ostvariti u redovnom postupku, predlagateljica nema pravni interes za pokretanje predmetnoga pojedinačnog ispravnog postupka.

Odlučivanje o istražnom zatvoru - namjera za počinjenje djela
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pitanje namjere nije okolnost koja se može problematizirati u žalbi na rješenje o produljenju istražnog zatvora jer podignuta optužnica opravdava potreban stupanj osnovanosti sumnje da je djelo počinjeno na način opisan u činjeničnom supstratu, te je riječ o okolnosti koja se može razmatrati samo u okviru žalbe na presudu.

Pravne posljedice pravomoćno osuđenog vozača motornog vozila
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Pravne posljedice pravomoćno osuđenog vozača motornog vozila nastupaju po sili zakona koji ih predviđa, te je tuženik dužan donijeti rješenje kojim ukida i oduzima vozačku dozvolu vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova.

E. H. protiv Njemačke
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Osuda maloljetnika za teško ubojstvo, koja se djelomično temeljila na priznanju koje je dao tijekom policijskog ispitivanja bez prethodnog savjetovanja s roditeljem, nije dovela do povrede njegova prava na pošteno suđenje.

Građansko procesno pravo – izvođenje dokaza vještačenjem – zakašnjela uplata predujma – neprekluzivnost roka
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nije nezakonito postupanje prvostupanjskog suda da, nakon što je tužitelj zakasnio s uplatom troška predujma za provođenje građevinskog vještačenja, bez da je sukladno članku 111. stavak 2. Zakona o parničnom postupku zatražio od suda produljenje roka za uplatu navedenog predujma, nastavi s provođenjem dokaznog prijedloga građevinskog vještačenja i unatoč tome što se tuženik navedenom protivio, na to upozorio sud te zahtijevao da sud odustane od provođenja dokaza građevinskim vještačenjem.

Obvezno pravo – ugovor o nalogu (račun za odvjetničke nagrade)
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

U predmetima u kojima zastupa fizičku osobu kao stranku, odvjetnik ne može izdavati račune za odvjetničku nagradu na ime treće osobe.

Procesno pravo – ponavljanje postupka (smrt stranke)
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Smrću stranke postupak se prekida na temelju zakona. Sukladno navedenom, ako je drugostupanjska odluka donesena u korist osobe koja u tom trenutku više nije bila stranka u postupku, ta okolnost čini zakonski razlog za ponavljanje postupka u smislu odredbe članka 421. stavak 1. točka 3. Zakona o parničonom postupku.

Ispravak i usklađenje postotka minulog rada u skladu s ukupnim stažem

Vi pitate - mi odgovaramo

Službenik je podnio zahtjev u kojem traži da mu se izvrši ispravak i usklađenje postotka minulog rada u skladu s ukupnim stažem te da mu se obračuna i isplati razlika neisplaćenih dodataka na plaću za razdoblje unutar zakonskog roka koji nije u zastari, za unazad 5 godina na temelju potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje temeljem koje je utvrđena razlika od 7 godina staža kada je službenik koristio osnovu osiguranja poljoprivrednog osiguranja i obrta. Prema članku 35. Pravilnika o radu, osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik i namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Jesmo li obvezni od sljedeće isplate plaće obračunavati ukupni mirovinski staž kako ga je utvrdio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te unatrag 5 godina obračunati i isplatiti minuli rad ili isplaćivati samo 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža kao i do sada? Na koji način pravilno izvršiti obračun i ispravak plaća unatrag s obzirom na izmjene propisa, promjene koeficijenata i osnovica za obračun plaće te obračuna bolovanja i prekovremenih sati koje je službenik imao kroz navedeno razdoblje?

Naknada štete zbog ozljede na radu

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je zadobio tjelesne ozljede zbog fizičkog nasrtaja drugog radnika, a koji je u konačnici pravomoćno osuđen za kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede, kazneno djelo protiv osobne slobode i kazneno djelo prijetnje. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje rješenjem je, po prijavi poslodavca, utvrdio da u konkretnom slučaju nije riječ o ozljedi na radu. U tom je postupku sudjelovao radnik, a posredno i osiguranik poslodavca, kao zainteresirana osoba. Naime, poslodavac je ugovorio osiguranje svoje javne odgovornosti prema trećim osobama te posebno osiguranje prema vlastitim djelatnicima, a koji u toj polici nisu posebno označeni i kao treće osobe u smislu članka 2. stavak 3. Općih uvjeta za osiguranja od javne (izvanugovorne) odgovornosti, kao sastavnog dijela Police o osiguranju. Ima li radnik pravo potraživati naknadu štete od poslodavčeva osiguratelja?

Premještaj službenika stavljenog na raspolaganje

Vi pitate - mi odgovaramo

Nakon reorganizacije upravnog tijela, službenik je stavljen na raspolaganje. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik je obavijestio pročelnika da ga je susjedna jedinica lokalne samouprave spremna zaposliti. S obzirom na to da nije izgledno da ćemo za službenika pronaći odgovarajuće radno mjesto u novom ustroju upravnog tijela, rado bismo ga premjestili na rad u susjednu jedinicu lokalne samouprave. Slijedom toga, molimo da nam odgovorite kako se provodi premještaj iz članka 108. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi?

Postupanje s rješenjem nakon saznanja da je stranka umrla

Vi pitate - mi odgovaramo

U postupku utvrđivanja komunalne naknade, nakon promjene vrijednosti boda donijeli smo novo rješenje obvezniku i pokušali dostavu poštom, ali nam je pošiljka vraćena s naznakom da je primatelj umro. Pritom, upravno tijelo nema saznanja o tome ima li umrli obveznik nasljednike te, ako ih ima, koliko ih je i tko su oni. Kako da dalje postupamo s donesenim rješenjem?

Filteri