Informator broj 6961 od 12. listopada 2026.

UVODNIK

Odgovornost za štetu prouzročenu članovima trgovačkog društva

U članku autor razmatra status štete prouzročene članovima trgovačkog društva, a poglavito tzv. posredne odnosno refleksne štete članova društva, odnosno štete koja je nastala kao posljedica štete prouzročene društvu. Temeljem analize relevantnih odredaba Zakona o trgovačkim društvima, relevantne sudske prakse i pravne književnosti, autor iznosi stav da Zakon o trgovačkim društvima dopušta članovima društva samostalno utužiti isključivo tzv. izravnu, odnosno neposrednu štetu, dakle štetu koja je članu društva nastala neovisno o šteti društvu, ali ne i tzv. posrednu, odnosno refleksnu štetu koja je članu društva prouzročena zbog štete nanesene društvu. Ta posredna, odnosno refleksna šteta može se sanirati isključivo posredno, popravljanjem štete samome društvu, čime će se ujedno sanirati i eventualno postojeća posredna, odnosno refleksna šteta njegovih članova.

Autor: prof. dr. sc. Marko Baretić

Sadržaj

Odgovornost za štetu prouzročenu članovima trgovačkog društva
Autor: Marko Baretić

Stručni članak

U članku autor razmatra status štete prouzročene članovima trgovačkog društva, a poglavito tzv. posredne odnosno refleksne štete članova društva, odnosno štete koja je nastala kao posljedica štete prouzročene društvu. Temeljem analize relevantnih odredaba Zakona o trgovačkim društvima, relevantne sudske prakse i pravne književnosti, autor iznosi stav da Zakon o trgovačkim društvima dopušta članovima društva samostalno utužiti isključivo tzv. izravnu, odnosno neposrednu štetu, dakle štetu koja je članu društva nastala neovisno o šteti društvu, ali ne i tzv. posrednu, odnosno refleksnu štetu koja je članu društva prouzročena zbog štete nanesene društvu. Ta posredna, odnosno refleksna šteta može se sanirati isključivo posredno, popravljanjem štete samome društvu, čime će se ujedno sanirati i eventualno postojeća posredna, odnosno refleksna šteta njegovih članova.

Traditio iuridica: Interdictum de glande legenda
Autor: Tomislav Karlović

Stručni članak

Interdictum de glande legenda, lat. interdikt o skupljanju žirova, procesno je sredstvo pretorskoga prava zasnovano na ovlaštenju vlasnika na sakupljanje žirova koji padnu na susjedno zemljište, predviđenom još u Zakoniku 12 ploča, prvoj kodifikaciji prava u Rimu iz 451./450. g. pr. Kr., a pravničkom interpretacijom proširenom na prikupljanje svih vrsta plodova.

Granice primjene instituta produljenog kaznenog djela na primjeru kaznenog djela protuzakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj
Autor: Tena Tomljanović

Stručni članak

U ovom članku autorica analizira presudu Općinskog suda u Pazinu Poslovni broj: K-210/2026-18, kojom je optuženik proglašen krivim za produljeno kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma iz članka 326. st. 1. Kaznenog zakona. Posebna pozornost posvećena je pravnoj kvalifikaciji triju pojedinačnih radnji prevoženja migranata kao jednog produljenog kaznenog djela. U tom se kontekstu razmatra njihovu prostornu, vremensku i sadržajnu povezanost, kao i činjenicu da su sve radnje bile usmjerene ostvarivanju protupravne imovinske koristi. Uz analizu izrečene kazne zatvora, uvjetne osude i sporedne novčane kazne, razmatra i način odmjeravanja kazne i izbora kaznenopravne sankcije. Cilj je prikazati i analizirati materijalnopravna i procesnopravna pitanja koja proizlaze iz spomenute presude te način na koji su ona riješena u konkretnom slučaju.

Izmjene koncesijskih ugovora u svjetlu pravila o državnim potporama
Autor: Krešimir Dragić

Stručni članak

Prilikom izmjene ugovora o koncesiji dolazi do izražaja napetost između pravne dopuštenosti izmjena i zahtjeva koji proizlaze iz pravila jedinstvenog tržišta. Iako nacionalni normativni okvir uređuje uvjete pod kojima je moguće mijenjati koncesijske ugovore, takva pravila ne obuhvaćaju u potpunosti procjenu ekonomskih učinaka izmjena, osobito u dijelu koji se odnosi na postojanje državne potpore. U praksi se stoga pojavljuje jaz između formalne usklađenosti s propisima i njihove tržišne utemeljenosti. Autor identificira ključne elemente koji omogućuju strukturiraniju procjenu izmjena koncesijskih ugovora i ukazuje na okolnosti u kojima izmjene mogu upućivati na postojanje državne potpore.

Primjena umjetne inteligencije: između paradoksa produktivnosti, stvaranja vrijednosti i sustavskih izazova
Autor: Nataša Rupčić

Stručni članak

Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja poslovne procese, tržište rada i načine stvaranja vrijednosti. No, njezina primjena ne donosi automatski povećanje produktivnosti, prihoda ni društvene dobrobiti. U članku autorica razmatra paradokse i sustavske izazove uvođenja umjetne inteligencije, pri čemu posebnu pozornost posvećuje organizacijskoj prilagodbi, automatizaciji, kognitivnom opterećenju zaposlenika te potrebi za promišljenim povezivanjem tehnoloških mogućnosti s ljudskim znanjem i kreativnošću.

Vremeplov: Zakon ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji – 14. listopada 1874.
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, sklopljenoj 1868. između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske, o uređenju hrvatsko-ugarskih državno-političkih odnosa u sklopu Austrougarske monarhije, Hrvatska je autonomno mogla odlučivati o poslovima iz područja zakonodavstva, uprave, bogoštovlja, školstva i pravosuđa, dok su ostali poslovi bili u zajedničkoj nadležnosti s Mađarima.

Ukidanje istražnog zatvora zbog ukidanja presude
Sud: Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ukidanjem prvostupanjske presude kojom je optuženi bio osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet godina, prestala je protiv njega postojati zakonska osnova za primjenu mjere istražnog zatvora prema članku 123. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku, te je stoga trebalo istražni zatvor ukinuti i optuženog odmah pustiti na slobodu.

Odustanak od tužbenog zahtjeva
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kada su tužiteljice predložile obustavu upravnog spora jer su ostvarile pristup podacima koji su im bili uskraćeni tužbom osporenim rješenjima, ispunjeni su uvjeti iz članka 106. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, koji propisuje da će sud rješenjem obustaviti spor kada se iz cjelokupnog stanja spora može zaključiti da je tužitelj odustao od tužbenog zahtjeva.

Penny Market
Sud: Sud Europske unije

SENTENCE

Nacionalni propis kojim se, s obzirom na stanje opasnosti, isključivo velikim trgovcima hranom na malo nalaže obvezno sniženje maloprodajnih cijena i održavanje minimalnih zaliha određenih poljoprivrednih proizvoda, nije u skladu ni sa Zajedničkom organizacijom tržišta poljoprivrednih proizvoda ni sa slobodom poslovnog nastana zajamčenom Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu.

Pravo na osobni život (postupovni aspekt) - prijedlog za dopuštenje revizije
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Učinkovita pravna zaštita Vrhovnog suda u postupku povodom prijedloga za dopuštenje revizije podnesenog zbog povrede temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (članak 385.a stavak 2. Zakona o parničnom postupku), podrazumijeva adekvatno obrazloženje o iznesenim prigovorima.

Obvezno pravo – predugovor o kupoprodaji nekretnine – kapara – odgovornost prodavatelja za neispunjenje ugovora
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kada se prodavatelj, kao investitor gradnje, obveže kupcu prodati odnosno isporučiti precizno specificirani posebni dio nekretnine, a formiranje toga posebnog dijela i njegov upis u zemljišne knjige ovise o pristanku ostalih suvlasnika zgrade, izostanak takvog pristanka ne smatra se izvanrednom i vanjskom okolnošću zbog koje prodavatelj ne bi odgovarao za neispunjenje ugovora. U takvom slučaju prodavatelj odgovara za neispunjenje ugovora ako je nudio predmet prodaje bez prethodno pribavljene potrebne suglasnosti suvlasnika, pa kupac ima pravo tražiti vraćanje dvostruke kapare.

Procesno pravo – dostava poziva za ročište
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sud pripremno ročište mora odrediti tako da strankama ostavi dovoljno vremena za pripremu, a najmanje osam dana od dana primitka poziva.

Porezne obveze poljoprivrednih gospodarstava

Vi pitate - mi odgovaramo

Koje su financijske i porezne obveze poljoprivrednih gospodarstava koja nisu porezni obveznici? Koje su obveze povezane s izdavanjem računa za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koji su upisani u Upisnik OPG-a, ali ne ostvaruju dostatne prihode za obvezan ulazak u registar poreznih obveznika, te samoopskrbnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su u Upisniku poljoprivrednika, uključujući primjenu e-računa, kao i obvezu vođenja popisa dugotrajne imovine za poljoprivredna gospodarstva koja nisu porezni obveznici?

Ugovor o posredovanju u prometu nekretnina

Vi pitate - mi odgovaramo

Smatra li se da je zaključen ugovor o posredovanju u prometu nekretnina i da je kupac obvezan platiti posredničku naknadu temeljem zapisnika sastavljenog prilikom razgledavanja, ako nije angažirao tog posrednika da mu pronađe nekretninu, već se javio na agencijski oglas posrednka koji je posredovao za prodavatelja?

Promjena korisnika dozvole na pomorskom dobru

Vi pitate - mi odgovaramo

Obrtniku je izdana dozvola za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na pomorskom dobru. Međutim, nakon što je stekao dozvolu, vlasnik je zatvorio obrt i pretvorio ga u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, koje ima istog vlasnika i posluje pod istim nazivom kao i obrt kojem je izdana dozvola. Može li novoosnovano trgovačko društvo nastaviti poslovati s dozvolom na pomorskom dobru koja je prethodno izdana obrtu istog naziva?

Odbijanje svjedočenja

Vi pitate - mi odgovaramo

Komunalni redar vodi postupak radi uklanjanja nepropisno odbačenog otpada na javnu površinu. Međutim, osoba za koju je utvrdio da je vidjela počinitelja i koja ima određena saznanja o odloženom otpadu rekla mu je da neće formalno svjedočiti jer se ne želi zamjeriti susjedima. Što u takvim okolnostima komunalni redar može učiniti kako bi osobu privolio da svjedoči?

Filteri