Stručni članak

Propisi radnog i socijalnog zakonodavstva ne poznaju institut neopravdanih izostanaka s rada, ali u autonomnim izvorima radnog prava ima primjera reguliranja prava i obveza stranaka radnog odnosa u vezi s neopravdanim izostancima. S obzirom na to da u dane neopravdanih izostanaka radnik nije izvršio ugovorenu obvezu rada, poslodavac mu ne duguje plaću, niti radnik ima pravo na naknadu plaće. Kako i za vrijeme neopravdanih izostanaka radniku teku socijalna prava iz radnog odnosa, poslodavac mora brinuti o tome da za svako mjesečno razdoblje provedeno u osiguranju doprinosi moraju biti obračunani najmanje na iznos najniže mjesečne osnovice.

Stručni članak

U ovom članku autor iznosi svoje mišljenje o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, koji je bio na 3. sjednici Hrvatskog sabora, koja je započela 18. siječnja, a završava 15. veljače 2012. Rasprava o tom Prijedlogu zaključena je 25. siječnja 2012. te je taj Zakon donesen na 3. sjednici od 25. siječnja 2012. godine (Nar. nov., br. 12/12 od 26. siječnja 2012.). Autor dr. sc. Frane Staničić ukazuje u ovom članku na određene dvojbe u tom Konačnom prijedlogu Zakona u odnosu na odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93, 29/97 – ispr., 47/99 i 35/08) te se zalaže za donošenje zakona kojim bi se na jedinstven način uredio pravni režim regulatornih agencija, u koje pripada i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Stručni članak

Predmet ovog članka je Odluka Ustavnog suda, broj U-III-2858/2008, od 22. prosinca 2011. (Nar. nov., br. 6/12), u kojoj je Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivao u povodu članka 38. stavaka 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – MU – br. 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06 i 2/10), o pravu na slobodu izražavanja. Naime, u toj Odluci Ustavnog suda istaknuto je da prilikom ocjenjivanja razmjernosti miješanja u slobodu izražavanja valja razlikovati izjavu o činjenicama od vrijednosnih prosudbi, te da kritika nikad ne smije prijeći određene granice, a osobito treba razlikovati kritiku i uvredu, o čemu autorica piše u ovom članku.

Stručni članak

Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) člankom 18. jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata, donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. To pravo može iznimno biti isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Autorica, stoga, u ovom članku razmatra ustavnopravni aspekt prava na žalbu kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava koji se odnose na kaznene predmete, te ukazuje na određene probleme i stajališta tih sudova.

Stručni članak

U članku autorica daje kratak prikaz odredaba Zakona o medijima koje reguliraju pitanje naknade štete prouzročene objavom netočnih i nepotpunih informacija u medijima te se raspravlja o nekim dvojbenim pitanjima koja su se javila u sudskoj praksi. Na odgovarajućim mjestima svoj prikaz obogaćuje i aktualnom sudskom praksom.

Stručni članak

Obveza sastavljanja konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) propisana je u članku 18. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 – 94/09 - u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) i u člancima 121.-127. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09 i 89/11 - u nastavku teksta: Pravilnik o PDV-u). Tijekom godine u obračunskim razdobljima porezni obveznik utvrđuje i plaća PDV na ukupno ostvarene stvarne isporuke. To znači da plaćanje PDV-a u obračunskim razdobljima nije predujam, nego stvarna obveza, pri čemu bi u idealnim slučajevima konačna odnosno godišnja obveza PDV-a bila jednaka zbroju obveza iskazanih u mjesečnim ili tromjesečnim poreznim prijavama te konačno odnosno godišnje obračunavanje ne bi bilo niti potrebno. Međutim, u poslovanju poduzetnika postoje različiti razlozi zbog kojih dolazi do propuštanja nekih radnji, pogrešaka, netočne primjene propisa i slično, koje se otkrivaju nakon isteka kalendarske i obračunske godine, kad se provodi popis imovine i druge radnje u svrhu sastavljanja računovodstvenih izvješća. Pri tome se uočavaju i određeni propusti u svezi s obračunavanjem PDV-a, koji se ispravljaju podnošenjem konačnog obračuna za kalendarsku godinu.

SENTENCE

Odbačaj prigovora zbog propusta pravilnog utvrđivanja dana na koji pada posljednji dan roka za njegovo podnošenje dovodi do povrede ustavnih prava na jednakost pred zakonom, žalbu i pravično suđenje

SENTENCE

Radnik je zloporabio bolovanje kad je nakon otvaranja bolovanja otišao na put u inozemstvo koji je bio kontraindiciran utvrđenom zdravstvenom stanju radnika te je time počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa

SENTENCE

Valjana je dostava obavljena predajom pismena bračnom drugu odvjetnika koji odvjetničku djelatnost obavlja u svom stanu

SENTENCE

Posljedice pretrpljenih tjelesnih ozljeda (ozljeda rožnice, šarenice i leće oka) koje su uočljive samo uz uporabu posebnih aparata (mikroskop) pri profesionalnom liječničkom pregledu, ne predstavljaju osnovu za dosuđivanje pravične novčane naknade zbog naruženosti.

Vi pitate - mi odgovaramo

Od kada počinje teći zastarni rok ako je šteta prouzročena kaznenim djelom a štetnik je osuđen u kaznenom postupku. Oštećenik je za štetu i štetnika znao i prije no što je donesena presuda u kaznenom postupku.

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se podnijeti ponuda za preuzimanje dioničkog društva s obzirom na to da je već u tijeku ponuda za preuzimanje toga društva i, ako može, u kojem roku?

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo vodi svoje poslovne knjige u elektroničkom zapisu. Jesu li u poslovnim knjigama, odnosno glavnoj knjizi koje se vode kao elektronički zapis moguće izmjene nekih dijelova nakon što su zaključene na kraju poslovne godine?

Vi pitate - mi odgovaramo

Vlasnik sam nekretnina na području više općinskih sudova u Republici Hrvatskoj. Pristojba za izvadak iz zemljišne knjige naplaćuje se u nekim sudovima 30,00 kuna. Je li takva naplata utemeljena na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama ili nekom drugom propisu?