Informator broj 6477 od 03. srpnja 2017.

UVODNIK

Tko kontrolira hrvatske regulatorne agencije ?

Regulatorne agencije sporno su pitanje u teoriji i praksi u mnogim državama svijeta te ih je teško definirati. Općenito, samo je njihovo postojanje, s ustavnopravnog gledišta, sporno čak i u državi u kojoj su nastale, Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima teorija o njima raspravlja već preko 100 godina. Tzv. »agencifikacija«, utjecaj neovisnih regulatora, njihova važnost u sustavima kontrole određenih tržišta, itd. predstavljaju pitanja o kojima se već desetljećima vode rasprave.
Ona nisu mimoišla niti Republiku Hrvatsku, u kojoj su se agencije počele osnivati sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. Prva takva agencija u nas bila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, osnovana 1995.1 kao samostalna pravna osoba odgovorna Saboru, čijim je radom rukovodio ravnatelj. Istina, u vrijeme svog osnivanja ona nije bila »prava« regulatorna agencija, jer nije imala ovlast općeg normiranja.
Autor: dr. sc. Frane Staničić, Izvanredni profesor na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sadržaj

Kontrola nad radom regulatornih agencija u Republici Hrvatskoj
Autor: Frane Staničić

Stručni članak

Borba protiv prijevara u porezu na dodanu vrijednost u trgovini između država članica Europske unije
Autor: Alen Benazić

Stručni članak

U ovom članku autor prenosi rezultate, zaključke i preporuke revizije provedene od strane Europskog revizorskog suda, čija je svrha bila ocjena djelotvornosti borbe protiv prijevara u porezu na dodanu vrijednost u trgovini između država članica Europske unije. Naime, prema procjeni Europola, gubitci poreza na dodanu vrijednost prouzročeni djelovanjem organiziranih kriminalnih skupina na godišnjoj razini u svim državama članicama Europske unije iznose od 40 do 60 milijardi eura. Cilj revizije bio je dati odgovor na pitanje bori li se Europska unija djelotvorno protiv prijevara u porezu na dodanu vrijednost. Revizija je provedena na razini Europske komisije i država članica. Na razni Europske komisije ispitivano je prati li poseban regulatorni i kontrolni okvir, uspostavljen od nje same, najbolju međunarodnu praksu prekograničnog oporezivanja. S druge strane, na razini država članica pozornost je posvećena protoku informacija između poreznih tijela države članice isporuke i države članice krajnje potrošnje, s uvidom u osiguranje informacija poreznih tijela o tome da se odvijaju transakcije između različitih država članica.

Regresni zahtjevi nositelja njemačkog socijalnog osiguranja povodom šteta u Republici Hrvatskoj
Autor: Mihovil Rismondo

Stručni članak

Predmet ovog članka, koji ćemo objaviti u dva dijela, jesu štete i regresni zahtjevi nastali povodom prometnih nesreća do kojih je došlo u Republici Hrvatskoj i u kojima je žrtva bio osiguranik nositelja zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja druge države, odnosno SR Njemačke. Odredbe o pravu na regres nositelja socijalnog osiguranja regulirano je u dva ugovora o socijalnom osiguranju sa SR Njemačkom te Uredbom EU 883/2004 od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti.

Traditio iuridica: INTERDICTUM DE LIBERIS EXHIBENDIS ET DUCENDIS
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

U posljednje vrijeme naša javnost i mediji s velikim su interesom popratili jedan prilično delikatan slučaj ovrhe radi predaje djeteta, ističući s nevjericom, primjerice da je »pojam ovrha djeteta, koji sa sobom vuče vrlo neugodne konotacije kao da se radi o stvari, a ne ljudskoj osobi, zbunio mnoge građane« (cit. Jutarnji list, 27. lipnja 2017.).

Vremeplov: Američka Deklaracija o nezavisnosti
Autor: Slavica Banić

Stručni članak

“Kada u tijeku povijesti postane nužno da jedan narod raskine političke veze koje su ga spajale s drugim i zauzme među silama ovog svijeta posebno i ravnopravno mjesto koje mu daju zakoni prirode i Bog te prirode, dužno poštovanje mišljenja čovječanstva zahtijeva od njega da objavi sve ono što ga je navelo na to odvajanje.”

Kazneni postupak – delegacija nadležnosti
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Okolnosti navedene u prijedlogu za prenošenje mjesne nadležnosti, koje su općenite, paušalne i zasnovane na subjektivnom dojmu predlagatelja nezadovoljnog tijekom postupka, ne predstavljaju ni stvarne ni važne razloge za prijenos nadležnosti

Stvarne služnosti – prestanak prava služnosti – ukinuće
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Predmnijevani vlasnik ovlašten je zahtijevati ukidanje stvarne služnosti iako nije upisana u zemljišnoj knjizi, ako je izgubljena svrha radi koje je služnost osnovana

Upravni spor – tužba – aktivna legitimacija
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Javnopravno tijelo, koje je donijelo odluku u prvostupanjskom upravnom postupku, nije legitimirano za podnošenje tužbe protiv odluke nadzornog tijela

Potvrda ovršnosti – izvanparnični postupak – pravo na trošak postupka
Sud: Županijski sud Bjelovar

SENTENCE

O ukidanju klauzule pravomoćnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika na temelju vjerodostojne isprave povodom samostalnog prijedloga ovršenika odlučuje sud u izvanparničnom postupku - stoga se o pravu na naknadu troškova toga postupka ne odlučuje primjenom odredaba Ovršnog zakona (čl. 14.), već primjenom pravnih pravila (par. 20.) Zakona o sudskom vanparničnom postupku (1934.), uz supsidijarnu primjenu odredaba Zakona o parničnom postupku

Ugovor o kupoprodaji – povreda ugovorne obveze
Sud: Županijski sud Varaždin

SENTENCE

Ako je ugovorom o kupoprodaji ugovorena redovita sukcesivna isporuka iste robe određene minimalne količine u određenom razdoblju prema unaprijed određenoj cijeni, ne smatra se težom povredom ugovorne obveze manja narudžba od ugovorene robe

Prenošenje ugovora o radu na novog poslodavca i prava iz radnog odnosa

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li kolektivni ugovor određivati da se, za ugovore prenesene na poslodavca, u svezi s ostvarivanjem prava iz radnog odnosa, nekim radnicima priznaje staž ostvaren kod bivšeg poslodavca, a nekima ne, ovisno o tome kada su se radnici zaposlili kod prošlog poslodavca (radi se o ovisnim društvima)?

Uporaba tvrtke

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li na zgradi u kojoj je sjedište trgovačkog društva odnosno društva s ograničenom odgovornošću biti istaknuta tablica s nazivom (tvrtkom) toga društva odnosno koji sve podatci moraju biti istaknuti?

Ispravak netočnih podataka u računovodstvenim ispravama trgovačkog društva

Vi pitate - mi odgovaramo

Trgovačko društvo pregledom svojih računovodstvenih isprava utvrdilo je netočnosti u iskazanim podatcima. U kojem roku trgovačko društvo mora ispraviti tako iskazane podatke u svojim računovodstvenim ispravama?

Prijenos dionica – manjinski dioničari

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li glavna skupština donijeti odluku o prijenosu dionica manjinskog dioničara na glavnog dioničara i može li se takva odluka, radi visine otpremnine, pobijati tužbom?

Opoziv direktora

Vi pitate - mi odgovaramo

Mogu li članovi društva s ograničenom odgovornošću opozvati direktora (člana uprave) ne navodeći razlog za opoziv odnosno mogu li opozvati direktora bez da za to imaju važan razlog?

Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se za izgradnju privezišta u funkciji ugostiteljsko turističke namjene planirane na dijelu pomorskog dobra i pripadajućem akvatoriju - luka posebne namjene privezište za 63 plovila, koji će se vezati za dva usidrena plutajuća pontona koji se prislanjaju na obalu i izgrađeni gat s priključkom struje i vode, obračunati komunalni doprinos?

Filteri